OPTI POJMOVI O ODRAVANJU ELEZNIKIH PUGA INSPEKCIJA STANJA




















- Slides: 20

OPŠTI POJMOVI O ODRŽAVANJU ŽELEZNIČKIH PUGA INSPEKCIJA STANJA PRUGA 1

Održavanje železničkih puga obuhvata sledeće procese:

NEGA Podrazumeva očuvanje potrebnog stanja pruge. Nega obuhvata radove poput: podmazivanja šina, podmazivanja skretnica, uklanjanja rastinja iz koloseka. . . Ovi radovi imaju određenu dinamiku izvršavanja i po prirodi su najjednostavniji od svih ostalih radova na održavanju pruga ali ne i beznačajni.

INSPEKCIJA STANJA PRUGA Ispekcijom stanja pruge proveravamo tehničku ispravnost pruge, kako bi obezbedili brzu, sigurnu i udobnu vožnju. U skladu sa tim vrši se: 1. 2. 3. 4. Ispitivanje geometrije koloseka Ispitivanje stanja šina Ispitivanje slobodnih profila Ispitivanje planuma i trupa pruge

1. ISPITIVANJE GEOMETRIJE KOLOSEKA Ispitivanje geometrije koloseka se može vršiti: A. Vizuelno – obilaskom pruge i slobodnom procenom stanja elemenata pruge. B. Ručnim merenjem – pomoću ručnih mernih instrumenata (kolosečni razmernik, najlonsko uže, lenjir, čekić. . . ) C. Mernim kolima i drezinama

1. C. MERNA VOZILA § § § Merna kola koja su vučena (merni vagoni) Samohodna merna vozila Merne drezine Mernim kolima se registruju sledeći podaci: nadvišenje koloseka, širina koloseka, vitopernost koloseka, stabilnost i smer koloseka. Kola beleže stacionažu, brzinu, objekte na pruzi itd.

Svi podaci se beleže na papiru a ukoliko merna kola poseduju računar, podaci se mogu snimiti i koristiti nezavisno. Kod pojedinih mernih kola postoje i dijagrami filtriranih vrednosti pojedinih mernih veličina gde registrujusamo greške pa se lako proceni potreba za nekim od radova. Osim pomenutih merenih veličina od izuzetnog je značaja uzajamni odnos geometrije koloseka i ponašanja železničkih vozila u saobraćaju.

Pojedina kola poseduju analizatore. Ovi uređaji registruju, ocenjuju i analiziraju parametre koloseka i vrše procenu grešaka u pogledu bezbednosti. Na osnovu toga se dalje planira hitna ili kasnija sanacija problema ukoliko on postoji. Dinamiku ispitivanja pruga diktira i kategorija same pruge.

MERNA KOLA EM-80 L (UPUTSTVO 339 , STR. 210 ) Dvoosovinsko samohodno vozilo, sa još 4 merne osovine i 2 usmeravajuće. Može biti povezan i na kompoziciju, brzine do 100 km/h. Vršimo ispitivanje i analizu stanja koloseka u oba smera. Rezultati se dobijaju u obliku dijagrama i numeričkih izveštaja. U mernom vozilu za vreme merenja se nalaze tri osobe: vozač mernih kola, operator merne tehnike i stručno lice za gornji stroj. Po završetku merenja od izuzetnog značaja su alarmantni rezultati, ukoliko se jave. U tom slučaju se predlažu adekvatne hitne mere za obezbeđenje saobraćaja.


1. C. MERNE DREZINE Služe za merenje stanja koloseka na manjim železničkim mrežama. Pogodne su za merenja na sporednim i industrijskim prugama, na staničnim kolosecima i na prijemu novih koloseka. Matisa PV-4 (45 kg) MPV 9 E (150 kg) Plasser EM 30 Plasser EM 50

2. ISPITIVANJE STANJA ŠINA • • 2. 1. ISPITIVANJE DEFEKATA ŠINA Defekti dovode do loma i direktno ugrožavaju saobraćaj. Prema Uputstvu 339 redovno ispitivanje stanja pruga za godišnje opterećenje od 10 mil. tona: V>120 km/h , dva puta godišnje 80 km/h <V< 120 km/h, jednom godišnje

METODE ZA ISPITIVANJE DEFEKATA ŠINA • • Magnetna metoda Ultrazvučna metoda: - ručni aparat - aparat na kolicima - merna kola (samohodna kola brzine pri merenju do 50 km/h) SPZ –nemačka merna kola Matix VUR 404 – francuska merna kola

2. 2. ISPITIVANJE NABORANOSTI ŠINA Naboranost šina za posledicu može imati: - povećanje udara vozila o kolosek, - labavljenje pričvrsnog pribora, - oscilaciju pragova, - drobljenje zrna tucanika ( stvara se kamena prašina i prlja zastor) Naboranost šina se može utvrditi vizuelno ali je važno izmeriti dubinu talasa (ručno ili mernim kolima)

Firma Plasser je konstruisala bezdodirni laserski merni sistem za potrebe profilisanja šinske glave i za potrebe rada brusnog voza. Merenje radi kontrole je moguće vršiti za vreme brušenja. Speno SM 225 SM 775 SC 805

PLASSER &THEURER EM 120 Model koji je u upotrebi na železnicama Srbije. https: //www. youtube. com/watch? v=UVH 14 g. Q 27 YI

2. 3. ISPITIVANJE SLOBODNIH PROFILA Snimanje zadovoljavanja dimenzija slobodnog profila i utvrđivanje negabaritnih mesta. Od posebnog je značaja kod transporta specijalnih tereta. 2. 3. 1. Klasične metode merenja - ram sa okretnim krilima, - pantograf, - merna kola sa antenama, - uređaj Castan - merna kola Saling

2. 3. 2. Savremene metode merenja - Elektronsko-optički profilomear - Foto-profil kompozicija - Plasser&Theurer GCM 10 * snimanje položaja pojedinih tačaka, * snimanje određenog poprečnog profila, * podužni profil na određenoj visini, * spiralni podužni profil

2. 4. ISPITIVANJE PLANUMA I TRUPA PRUGE Od izuzetnog je značaja za dugotrajnost i stabilnost gornjeg stroja. Proverava se debljina zaštitnog sloja planuma i njegova zbijenost. Plasser UUM – uređaj za vađenje suvih uzoraka (Ø 20 cm) sa tri jedinice za bušenje. Moguće je ispitati 2 km pruge dnevno.

PITANJA ZA PROVERU 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Objasniti pojam nege pri održavanju železničkih pruga. Šta obuhvata inspekcija stanja pruge? Koje geometrijske karakteristike koloseka kontrolišemo mernim kolima? Izložiti najosnovnije o mernim kolima EM-80 L. Koje su osnovne razlike među mernim kolima u pogledu dobijanja i obrade rezultata snimanja? Izložiti glavne odredbe Uputstva 339. Za koje potrebe se vrši snimanje stanja šina? Kakvi tereti se smatraju negabaritnim? Zašto proveravamo stanje planuma i trupa pruge?