OPI POSTUPCI SPREAVANJA INFEKCIJA Sterilizacija Studij sestrinstva Osnove

OPĆI POSTUPCI SPREČAVANJA INFEKCIJA Sterilizacija Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Edukacijski ciljevi q Definirati i objasniti pojmove sterilizacija, sterilizacija toplinom, hladna sterilizacija, intrahospitalna infekcija q Opisati i objasniti metode sterilizacije q Opisati i objasniti čimbenike koji utječu na uspješnost sterilizacije q Opisati, objasniti i pripremiti materijal za sterilizaciju q Opisati, objasniti i primjeniti kontrolu sterilizacije q Opisati, objasniti organizaciju jedinice za centralnu sterilizaciju q Opisati, objasniti mjere za sprečavanje intrahospitalnih infekcija q Opisati, objasniti i primjeniti postupke za sprečavanje intrahospitalnih infekcija Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija je postupak kojim se uništavaju svi živi oblici mikroorganizama (patogeni, apatogeni i njihove spore) na predmetima koji se steriliziraju (instrumenti, zavojni materijal, gumene rukavice, tekućine). Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Metode sterilizacije q Sterilizacija toplinom (toplinska sterilizacija termostabilnih materijala): ü Sterilizacija suhom toplinom ü Sterilizacija vlažnom toplinom q Hladna sterilizacija – sterilizacija kemijskim sredstvima (termolabilni materijal): ü sterilizacija etilen-oksidom ü sterilizacija tabletama formaldehida ü sterilizacija potapanjem u antiseptike koji imaju germicidnu moć ü sterilizacija ionizacijom ü sterilizacija gama-zrakama ü plazma sterilizacija Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija toplinom q najbolji i najpristupačniji postupak za uništavanje mikroorganizama q toplina uzrokuje koagulaciju bjelančevina i inaktivaciju fermenata važnih za život mikroorganizama q Sterilizacija toplinom ovisi o: ü vrsti topline i posrednika ü visini temperature ü dužini trajanja sterilizacije ü sposobnosti penetracije sterilizirajućeg sredstva ü otpornosti mikroorganizma. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija suhom toplinom q Suhim zrakom steriliziraju se predmeti koji podnose visoku temperaturu – stakleni i metalni predmeti (instrumenti – kirurški noževi, škare, pincete; štrcaljke, igle…). q Suha toplina ne djeluje korozivno i ne oštećuje predmete koji se steriliziraju. q Zavojni materijali, rublje, gumeni predmeti (gumene rukavice) ne mogu se sterilizirati suhom toplinom. q Suhom toplinom sterilizira se u posebnim aparatima – sterilizatorima na suhi zrak različitih veličina i oblika. q Zrak se u sterilizatoru zagrijava električnom strujom do željenog stupnja, a termostat osigurava određeno vrijeme održavanje postignute temperature. q Rukovanje aparatom je jednostavno, sterilizacija uspješna ako poštujemo sva načela u pripremi materijala za sterilizaciju, ako postignemo odgovarajuću temperaturu (180 ºC) i održavamo je tijekom jednoga sata. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Postupak: q nakon upotrebe treba predmete oprati, dezinficirati, isprati, osušiti q čiste i suhe predmete složiti prema vrsti ili u setove za određeni zahvat u metalne ili staklene kutije (kasete) q staviti indikatorske trake za kontroliranje uspješnosti sterilizacije (kemijski indikator) q otvorene kasete i poklopce (unutarnja strana okrenuta prema gore)staviti u sterilizator q zatvoriti sterilizator q uključiti sterilizator (termostat postavljen na 180 ºc) q postići temperaturu od 180 ºc (počinje sterilizacija) q željenu temperaturu održavati jedan sat q isključiti sterilizator q instrumente ostaviti u zatvorenom sterilizatoru jedan sat nakon završene sterilizacije (radi hlađenja) q izvaditi i zatvoriti kutije sa steriliziranim materijalom q pregledati indikator – traku (provjeravanje promjene boje). Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija vlažnom toplinom q Sterilizacija vrućom vodenom parom pod tlakom pouzdan je postupak za uništavanje svih vrsta mikroorganizama i njihovih spora. q Tlačena vruća vodena para ima dobru sposobnost penetracije u materijale koji se steriliziraju. q Za uništenje mikroorganizama važni su činitelji određena temperatura i tlak, tijekom propisanog vremena. q Sterilizacija vlažnom toplinom obavlja se u posebnim aparatima, autoklavima. Primjenjuje se u bolničkim ustanovama. Autoklavi su različitog oblika i veličine, a svi rade po istim osnovnim načelima. Temperatura vodene pare razmjerna je visini tlaka u autoklavu. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija vlažnom toplinom q Ovisno o vrsti materijala koji se sterilizira ü temperatura u autoklavu kreće se između 126 i 138 ºC, ü tlak između 1, 5 i 2, 5 bara, ü a vrijeme sterilizacije je od tri do 30 minuta. q Vlažnim zrakom steriliziraju se tekstil (ogrtači, plahte, komprese, pelene, zavajni materijal), metalni predmeti (instrumenti), gumeni predmeti (rukavice, sonde, nastavci) i stakleni predmeti, a q ne steriliziraju se ulja, masti i prašci. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija vlažnom toplinom q Svi predmeti koji će biti sterilizirani trebaju biti umotani i zapakirani kako bi se spriječila rekontaminacija nakon sterilizacije. q preporuča se veličina paketa 30× 60 cm ili najviše 6 kg suhog rublja q Kao materijali za umatanje koriste se kraft-papir, muslin (gustoće 140 niti), netkani omotači i papirnoplastični omotač. q Predmete treba umotati u dva sloja papira ili netkanog materijala. Ako se primjenjuju jednostruko ovijeni sterilni omoti, njihov se sadržaj pri otvaranju može kontaminirati doticajem s vanjskom površinom. q Sterilni materijali koji se prenose do operacijskih dvorana i drugih prostora unutar bolnice moraju imati dodatnu vanjsku zaštitu od prašine, koja se može ukloniti prije unošenja predmeta u čisti prostor. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija vlažnom toplinom Priprema materijala za sterilizaciju Predmeti od tekstila: q nakon uporabe predmete (za višekratnu uporabu – kute, ogrtači, komprese, plahte) treba oprati, dezinficirati, isprati, osušiti q složiti prema vrsti ili u komplete za pojedine zahvate q predmete za jednokratnu uporabu (tupfere različitih veličina) složiti prema veličini, obliku q složiti okomito i rahlo (što omogućava dobru penetraciju vodene pare) u posebne kutije za sterilizaciju s baktericidnim platnom ili u tekstil umatati setove, a u papir pojedinačne komade rublja. kutije ili omoti s materijalom ne smiju biti veći od 25 x 50 cm q staviti kemijski indikator za kontroliranje sterilizacije. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija vlažnom toplinom Priprema materijala za sterilizaciju Predmeti od metala: q nakon uporabe predmete treba oprati, dezinficirati, isprati i osušiti q provjeriti ispravnost svakog instrumenata q oštrice škara i kirurških noževa (skalpela) zaštititi stavljanjem u navlake q instrumente umotati u tekstil ili papir, pojedinačno ili u setove za pojedine zahvate, tako da se omoti mogu lako otvoriti i sadržaj uporabiti uz najmanju mogućnost kontaminacije q staviti kemijski indikator za kontroliranje sterilizacije Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija vlažnom toplinom Priprema materijala za sterilizaciju Predmeti od gume i plastike: q nakon uporabe oprati, dezinficirati, isprati i osušiti q utvrditi neoštećenost rukavica q složiti rukavice prema veličini i paru, naprašiti ih s obje strane talkom i u svaku staviti smotak gaze q svaki par rukavica omotati gazom ili papirom q predmete staviti okomito u vrećicu ili kutije q staviti kemijski indikator za kontroliranje sterilizacije. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija vlažnom toplinom Priprema materijala za sterilizaciju Predmeti od stakla: q nakon uporabe oprati, dezinficirati, isprati i osušiti q staviti u vrećicu ili kutiju q staviti indikator za kontroliranje sterilizacije. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija vlažnom toplinom q Materijal pripremljen za sterilizaciju označimo datumom i vremenom sterilizacije, q stavljamo u autoklav, q zatvaramo i uključujemo određeni program, ovisno o vrsti materijala koji ćemo sterilizirati. Program određuje visinu temperature, tlaka i vrijeme trajanja sterilizacije. q Nakon izvršene sterilizacije i hlađenja sestra otvara i prazni autklav, zatvara rešetke na bubnjevima, autoklavne košare ili kutije odlaže u prostor za sterilni materijal i pri tome razvrstava prema odjelima ili vrsti materijala, vrsti setova. q Sterilne predmete treba složiti tako da se omoti ne gužvaju, savijaju, pritišću ili probuše. q Zapakirani se pribor treba držati na čistim policama koje moraju biti 20 – 25 cm iznad poda, 45 – 50 cm ispod stropa, te 15 – 20 cm od zida. q Sestra zadužena za sterilni materijal mora voditi dokumentaciju o svim postupcima u sterilizaciji i distribuciji sterilnog materijala (datum, odjel). Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija vlažnom toplinom Rok upotrebe, q vrijeme tijekom kojega je materijal sterilan uvjetovano je načinom i materijalom umatanja, postupcima rukovanja, uvjetima čuvanja, a ne vremenom. q materijal u bubnjevima smatra se sterilnim 48 sati, q u kutijama i setovima s baktericidnim platnom šest tjedana, q pakiran i hermetički zatvoren u vrećici ili foliji 6 mjeseci do dvije godine (ovisno o vrsti folije), ako su neoštećeni. q Prije upotrebe svaki je set / pakovanje potrebno pomno pregledati prije otvaranja kako bismo utvrdili na nema oštećenja. q Pribor se ne smije upotrijebiti ako postoji i najmanja sumnja da je omot oštećen. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Nadzor sterilizacije autoklavom obuhvaća: q provjeru opreme, q punjenja autoklava i setova, q izlaganja te q dokumentiranje. Provjeru opreme ü obavljamo svaki dan prije prve sterilizacije. ü Prilikom jutarnjeg zagrijavanja programiramo autoklav za Bowie&Dick test (134 ºC za 3, 5 min). ü U sredinu komore stavimo test paket (između složenog materijala stavimo testni papir s kemijskim indikatorom i ü pokrenemo program. ü Nakon završetka programa iz testnog paketa izvadimo testni papir i odčitamo rezultat. Vakumska pumpa u autoklavu ispravno radi ako je kemijski indikator na testnom papiru ravnomjerno promijenio boju. ü Dobar rezultat znak je da možemo početi raditi, a loš rezultat signal je da taj autoklav moramo isključiti iz uporabe i pozvati ovlaštenog servisera. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Nadzor sterilizacije autoklavom Tehnička provjera sterilizacije q provodi se za vrijeme svake sterilizacije pomoću termometara i manometara ugrađenih u autoklav. q na autoklavu se nalazi automatski pisač koji ubilježava visinu temperature i tlaka tijekom sterilizacije. q nakon završene sterilizacije potrebno je na karticu označiti datum i vrijeme sterilizacije i spremiti je u dokumentaciju. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Nadzor sterilizacije autoklavom q Kemijski nadzor sterilzacije sastoji se od nadzora izlaganja i nadzora sterilizacije svakog pojedinog seta. q Kemijski pokazatelji papirne su trake zalijepljene na svaki set ili kutiju, koje promijene boju kad su određeno vrijeme izložene temperaturi i vlazi. q Za nadzor sterilizacije svakog pojedinog seta služi kemijska traka koja se uloži u set prije pakiranja i mijenja boju pri sterilizaciji. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Kemijski nadzor sterilzacije q kemijski indikatori (6 klasa) q ne pokazuju je li sterilizacija bila uspješna, q pokazatelj je da je neki materijal bio izložen temperaturi određeno vrijeme - prošao sterilizaciju trake, q papirići koji reagiraju promjenom boje supstance duž crte Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Kemijski integratori q informacije o više parametara u ciklusu sterilizacije q postizanje određene temperature kroz određeno vremensko razdoblje q kvaliteta pare q relativna vlažnost, Stavljaju se u pakete - unutarnji indikatori Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Biološki nadzor sterilizacije q najvažnija je provjera funkcije sterilizatora, q jedina metoda provjere uspješnosti sterilizacije. q biološke indikatore (Bacillus Stearothermophilus spore – za sterilizaciju u autoklavu i Bacillus Subtilis spore – za sterilizaciju suhim zrakom i etilen oksidom) staviti u sterilizacijsku komoru na mjesta najteže dostupna pari. q Nakon završene sterilizacije paketić s biološkim materijalom šalje se u mikrobiološki laboratorij, gdje se utvrđuje jesu li mikroorganizmi uništeni ili ne. q Moderniji biološki pokazatelji osim trake sa sporama imaju i hranilište, te se analiza može napraviti u jedinici za sterilizaciju, gdje postoji priručni inkubator koji omogućuje odčitavanje rezultata nakon 24 – 48 sati, što je mnogo brže od čekanja rezultata iz mikrobiološkog laboratorija (tri i više dana). q Nova generacija bioloških pokazatelja može se odčitati za 1 – 3 sata. q Uništene spore potvrđuju uspješnost sterilizacije. Sustavi za brzo odčitavanje bioloških indikatora uklonili su jedini nedostatak biološke kontrole – čekanje rezultata. q Materijal nakon tri sata možemo izdati s punom sigurnosti da je sterilan. q Europski pravilnici preporučuju biološki nadzor svakog punjenja autoklava, a najmanje jedanput u tjednu (povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija). Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Dokumentiranje sterilizacije

Sterilizacija kemijskim sredstvima Sterilizacija etilen-oksidom q Sterilizacija etilen-oksidom metoda je izbora za materijale osjetljive na visoke temperature (plastični ili gumeni predmeti, oštri predmeti, osjetljivi instrumenti, predmeti koji se ugrađuju u bolesnikovo tijelo). q Plinoviti etilen-oksid je sterilizirajuća supstancija baktericidnog, fungicidnog i virucidnog djelovanja. Zapaljiv je i toksičan, a u izravnom dodiru s kožom i sluznicama izaziva opekline, pa zahtijeva poseban oprez. q Sterilizacija etilen-oksidom provodi se u posebnim sterilizatorima. U prisutnosti etilen-oksida, temperature u komori od 54 do 55 ºC i tlaka od 1, 5 do 5, 5 bara, tijekom 1 – 2 sata, automatski reguliranim međuodnosima tih činitelja odvija se proces sterilizacije. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija etilen-oksidom Postupak: q pripremiti materijal za sterilizaciju q staviti materijal i indikator za provjeravanje uspješnosti sterilizacije u komoru sterilizatora q uključiti regulator za temperaturu i tlak, te u prisustvu etilen-oksida sterilizirati materijal u propisanom vremenu q po završenoj sterilizaciji materijal ostaviti u prostoru za prozračivanje (od 12 sati do 7 dana) q čuvati sterilan materijal Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija etilen-oksidom Priprema materijala za sterilizaciju Postupak: q prije sterilizacije predmete oprati, dezinficirati, isprati i osušiti q svaki predmet posebno staviti u pvc vrećicu, a gumene i plastične hermetički zatvoriti (zbog opasnosti stvaranja toksičnog klorhidrina) q staviti u košare. q prozračivanje steriliziranih predmeta traje najmanje 12 sati, a materijala predviđenih za implantaciju u bolesnike (valvule, pace-makere, proteze) 5 do 7 dana q nakon završene sterilizacije i prozračivanja košare ili kutije sa sterilnim materijalom odlažu se u prostor za sterilni materijal i pri tome se razvrstavaju q materijal koji se sterilizira mora biti označen datumom. prikladno čuvan, q sterilizran etilen-oksidom, ostaje sterilan 1 – 2 godine Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija parama formaldehida q Formaldehid se upotrebljava za sterilizaciju i dezinfekciju predmeta osjetljivih na vlagu i visoke temperature. Njegove pare djeluju baktericidno, no nemaju sasvim pouzdano sterilizirajuće djelovanje. q Predmete koje želimo na taj način sterilizirati ili dezinficirati (najčešće su to optički instrumenti i dijelovi aparata za anesteziju) poslije pripreme stavljamo u kutije, ormare ili prostorije koje hermetički zatvaramo. Na jedan prostorni metar dolazi 10 tableta formaldehida, koji se i isparuju tijekom 10 sati do 72 sata na sobnoj temperaturi. q Ili se provodi u sterilizatoru na temperaturi 60 -70 C u negativnom tlaku i traje 1 -3 sata ovisno o koncentraciji plina Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija parama formaldehida Postupak: q Nakon uporabe predmete mehanički očisti i po mogućnosti oprati, dezinficirati, isprati i osušiti q Složiti u kutiju, ormar ili prostoriju predviđenu za sterilizaciju q Staviti tablete formaldehida q Hermetički zatvoriti kutiju, ormar ili prostoriju q Držati zatvoreno 10 sati do 72 sata q Prije uporabe predmete isprati sterilnom vodom i osušiti sterilnom gazom (da ne bi došlo do oštećenja tkiva formaldehidom). q Ili zapakovane staviti u sterilizator na temperaturu 6070 C - negativan tlak - 1 -3 sata ovisno o koncentraciji plina, prozračivanje q Kontrola sterilizacije formaldehidom provodi se mikrobiološkim metodama. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija potapanjem u antiseptike q Sterilizacija potapanjem u antiseptike moguća je, ali nepouzdana metoda i primjenjuje se samo kad nemamo drugu mogućnost sterilizacije. q upotrebljavaju dezinficijensi koji imaju visok stupanj dezinfekcije / sterilizacije: glutaraldehid (Endoplival), glutaraldehid, glikosal i benzalkonij-klorid (Aldesol), peroctena kiselina, hidrogen peroksid za sterilizaciju endoskopa, termolabilnih instrumenata, pribora za anesteziju i respiratornu terapiju Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija potapanjem u antiseptike Postupak: q Nakon uporabe predmete očisti. Za čišćenje termolabilnih instrumenata i pribora, osobito endoskopa, te za postizanje najboljeg učinka kemijskog sredstva koje će se rabiti za sterilizaciju najbolje se koristiti enzimskim detergentima (Endoplival). q Enzimski detegent treba pripremiti prema uputi proizvođača, svaki dan ponovno. Instrumente uroniti u pripremljenu otopinu. q Detergentni se učinak otopine povećava zagrijavanjem (najviše do 60 ºC) nakon čišćenja instrumenti se isperu tekućom vodom q Pripremiti otopinu antiseptika prema naputku proizvođača q Predmete potopiti u otopinu (otopina mora prekrivati predmete) q Zatvoriti posudu u kojoj su predmeti potopljeni q Predmete držati potopljene određeno vrijeme prema naputku proizvođača q Prije uporabe predmete isprati destiliranom vodom, zatim 70%-tnim etilnim alkoholom i posušiti. Nakon toga je spreman za uporabu. q Uspješnost sterilizacije kontrolira se biološkim metodama. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sterilizacija ionizirajućim zrakama q Sterilizacija gama zrakama ima široku primjenu u tvornicama koje proizvode pribor i medicinske instrumente za jednokratnu upotrebu (štrcaljke, igle, sonde, rukavice, katetere, setove za pojedine zahvate i sl. ). q koristi se elektronsko zračenje beta čestica iz linearnih akceleratora ili gama zračenje Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Plazma sterilizacija q postupak se odvija u vakuumu. q nakon evakuiranja zraka u komoru se injicira 1, 8 ml otopine 58%-tnog vodikova peroksida. Stvorena plazma veže se za stanice mikroorganizama i uzrokuje ireverzibilne promjene. q temperatura 37 do 44°C traje 55 minuta q predmeti pristupačnih površina, ali se ne smiju sterilizirati materijali koji imaju sposobnost upijanja poput pamuka, gaze ili papira te u sebi sadrže celulozu. q za pakiranje se koristi specijalna folija ili omot koji nema sposobnost apsorpcije. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

KONTROLA STERILNOSTI q postupak kojim se utvrđuje odsutnost ili dokazuje prisutnost mikrobiološkog onečišćenja ispitivanog materijala koji je prošao sterilizacijski postupak q provodi se samo kada postoji opravdana indikacija q postupak ispitivanja odvija se u strogo aseptičnim uvjetima bez izravna djelovanja UV svjetla ili aerosola q uzimaju se uzorci materijala i očitavaju nakon 10 dana s jedne i 14 dana s druge podloge q materijal je sterilan ako su oba uzorka sterilna odnosno ako se nije pojavio rast mikroorganizama niti na jednoj podlozi Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

POGREŠKE PRI STERILIZACIJI Moguće greške nastaju kao posljedica: qne poznavanja teorije sterilizacije, qne poznavanje rada specifičnog sterilizatora, qprenatrpanosti sterilizatora, qne pravilne pripreme setova, qne održavanja uređaja, qprekratkog trajanja sterilizacije, qpokušaja da se ubrza postupak sterilizacije Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Organizacija jedinice za sterilizaciju q Centralna sterilizacija je radna jedinica koja osigurava sterilni materijal i pribor za cijelu bolnicu. q Organizacijom centralne jedinice za sterilizaciju smanjuje se broj aparata i osoblja koje provodi sterilizaciju i ima dobar nadzor nad njezinim provođenjem. q Jedinice za sterilizaciju u pravilu su građevinski podijeljene u tri zone – «nečisto, čisto i sterilno» . q Temperaturu u svim prostorima trebalo bi održavati između 18 i 22 ºC, relativnu vlažnost između, 35 i 70%, a strujanje zraka usmjeriti od čistih prema relativno nečistim prostorima. q Kvalitetu rada u tim jedinicama osigurava kvalificirano osoblje, provođenjem standardiziranih postupaka, neovisno o vrsti aparature koju posjeduju. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Postupak: q Nakon uporabe pribor s odjela (instrumente, rukavice, nastave, sonde…) donijeti u jedinicu za sterilizaciju q pribor zaprimiti u zoni za nečisto (obično je označena crvenom bojom) q provesti mehaničko čišćenje, dezinfekciju, ispiranje i sušenje. ručno čišćenje kontaminiranih predmeta može izložiti djelatnike patogenim mikroorganizmima koje se prenosi krvlju i drugim štetnim mikroorganizmima, te bi ga trebalo izbjegavati. za čišćenje treba upotrebljavati aparate za ultrazvučno čišćenje, strojeve za pranje posuđa, strojeve za pranje – dekontaminaciju ili perače sterilizatore. q čisti pribor premjestiti u zonu za čisto (obično je označena plavom bojom), zaprimiti čisto i suho rublje iz praonice q ispitati ispravnost svakog predmeta q složiti instrumente u setove q staviti kemijske indikatore za kontrolu seta q umotati setove i pojedine predmete Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

q Staviti indikatore za kontroliranje sterilizacije i naznačiti datum i vrijeme sterilizacije q umotane setove i pojedinačni pribor staviti u košare q staviti u sterilizator i uključiti odgovarajući program q nakon završene sterilizacije isključiti sterilizator q ohladiti i isprazniti sterilizator, a sterilni materijal premjestiti u zonu za sterilno (obično je označena zelenom bojom) q indikatore za biološki nadzor sterilizacije pregledati u jedinici za sterilizaciju ili poslati u mikrobiološki laboratorij q svaku sterilizaciju dokumentirati (datum, vrijem, tehničke parametre, kemijske pokazatelje ispravnosti sterilizacije) q sterilan materijal i pribor dostaviti na odjele (idealno nakon biološke provjere). Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Intrahospitalne infekcije i njihovo sprečavanje q Intrahospitalna (bolnička, nazokomijalna) infekcija je svaka infekcija nastala za vrijeme boravka bolesnika u stacionarnim zdravstvenim ustanovama. q Intrahospitalne infekcije danas su važan zdravstveni problem, usprkos velikom napretku ostvarenom u liječenju zaraznih bolesti. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Čimbenici koji uzrokuju intrahospitalnu infekciju su: q nesprovođenje odgovarajuće organizacije rada q zanemarivanje mjera dezinfekcije i sterilizacije q neracionalna uporaba antibiotika (dovodi do pojave rezistentnih spojeva mikroorganizama) q uporaba aparata koji se teže dezinficiraju ili steriliziraju (aparati za dijalizu, pribor za anesteziju, respiratori…). Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sprečavanje intrahospitalnih infekcija q sprečavanje unošenja izvora zaraze u stacionarne zdravstvene ustanove. q unošenje izora zaraze onemogućuje se: ü odgovarajućim građevinskim uvjetima u zdravstvenim ustanovama ü pravilnom organizacijom rada ü održavanjem higijene ü pravilnim provođenjem svih mjera antisepse i asepse ü redovitim mikrobiološkim pregledima radi dobivanja uvida u higijensko stanje i stupanj bakteriološke kontaminacije bolničke sredine ü ranim otkrivanjem infekcije i sprečavanjem širenja ü onemogućavanjem infekcije kontaktima (bolesnici, osoblje, učenici, studenti, posjete). Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Sprečavanje intrahospitalnih infekcija Za uspješno provođenje mjera sprečavanja i suzbijanja intrahospitalnih infekcija od velikog su značenja građevinski uvjeti koji osiguravaju organizaciju kružnih tokova čistog i nečistog onemogućavaju njihovo međusobno križanje (stubišta, liftovi, ulaz – izlaz, operacijski blokovi, intenzivna skrb, dječji odjeli, zarazni odjeli, sterilne jedinice, centralna sterilizacija, primanje – otpuštanje bolesnika…). Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

q Mogućnost nastanka intrahospitalne infekcije postoji u svim stacionarnim zdravstvenim ustanovama, a posebno na odjelima s povećanim stupnjem ugroženosti (rodilište i odjel za novorođenčad, ginekologija, dječji, kirurški, zarazni i onkološki odjel, psihijatrijske bolnice, odjeli intenzivne skrbi, odjel za opekline i transplantaciju, odjeli za hemodijalizu). q Posebno treba voditi brigu da se infekcija ne iznosi sa zaraznih odjela i iz mikrobioloških laboratorija, te da se nečistim rubljem i priborom ne kontaminira bolnička sredina Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Da bi se spriječile intrahospitalne infekcije, na odjelima treba biti dobro i pravilno organizirano: q primanje bolesnika q posjete bolesnicima q postupak s rubljem i posteljinom q rad u kuhinji i postupak s kuhinjskim priborom q rad na čišćenju i održavanju higijene svih prostora (posebno sanitarnih čvorova) q postupak sa smećem i otpacima i njihovo odnošenje. q zdravstveni djelatnici u zdravstvu moraju se u svome radu pridržavati mjera osobne zaštite jer time štite sebe, svoje suradnike i bolesnike. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege

Mjere kojih se svi moraju pridržavati jesu: q pravilna uporaba zaštite odjeće i obuće q pravilna uporaba maski, rukavica… q pravilno i redovito pranje ruku q pravilno rukovanje sterilnim materijalom i lijekovima q ulaziti kroz aseptički propusnik (zone određene za ulaz u bolnicu i pojedine odjel, garderobe) q zabrane kretanja s jednog odjela na drugi (naročito vrijedi za odjele s povećanom opasnošću širenja infekcije) q redovito provođenje zdravstvenih pregleda osoblja. Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege