OPI POSTUPCI SPREAVANJA INFEKCIJA Dezinfekcija Studij sestrinstva Edukacijski

  • Slides: 32
Download presentation
OPĆI POSTUPCI SPREČAVANJA INFEKCIJA Dezinfekcija Studij sestrinstva

OPĆI POSTUPCI SPREČAVANJA INFEKCIJA Dezinfekcija Studij sestrinstva

Edukacijski ciljevi q Definirati i objasniti pojmove infekcija, antisepsa, asepsa, dezinfekcija, dezinficijens, antiseptik q

Edukacijski ciljevi q Definirati i objasniti pojmove infekcija, antisepsa, asepsa, dezinfekcija, dezinficijens, antiseptik q Opisati i objasniti djelovanje dezinfekcijskog sredstva na određenom predmetu q Opisati i objasniti čimbenike koji utječu na djelovanje dezinfekcijskih sredstava: q Opisati i objasniti poželjna svojstva dezinfekcijskog sredstva q Opisati, objasniti dezinfekciju u zdravstvu (stacionarne zdravstvene ustanove) q Opisati, objasniti i primjeniti metode dezinfekcije q Opisati, objasniti i primjeniti zaštitna sredstva q Opisati, objasniti i provesti postupke izolacije Studij sestrinstva

Infekcija (lat. inficere – zaraziti, okužiti) Za pojavu infekcije važni su sljedeći čimbenici: q

Infekcija (lat. inficere – zaraziti, okužiti) Za pojavu infekcije važni su sljedeći čimbenici: q izvor zaraze q putovi prenošenja – širenja infekcije od izvora do mjesta zaraze q ulazna «vrta» za ulaz uzročnika u organizam q broj i virulencija klica q dispozicija Studij sestrinstva

Borba protiv infekcije q vrlo je stara q U starom Rimu Marcus Terentius Varro

Borba protiv infekcije q vrlo je stara q U starom Rimu Marcus Terentius Varro naslućuje da su mnoge bolesti uzrokovane sićušnim živim bićima, q Staroperzijski znanstvenik Rhazes otkriva svojstvo alkohola, koji, lokalno primijenjen, sprečava pojavu bolesti. q Pravi znanstveni napredak shvaćanja borbe protiv infekcije uvodi L. Pasteur (1860), q Pasteurove spoznaje u kirurgiji primjenjuje J. Lister (1867) - ispire operacijske rane i zavoje natapa 5% - tnom karbolnom kiselinom, čijem djelovanju izlaže i zrak. q I. P. Semmelweis uvodi obvezno pranje ruku osoblja u bolnici (smanjuje smrtnost hospitaliziranih bolesnika). q S vremenom antisepsa, asepsa, dezinfekcija i sterilizacija postaju obvezni u radu medicinskih sestara. Studij sestrinstva

Antisepsa, asepsa q Antisepsa (grč. Anti =protiv i sepein =trunuti, gnjiti i lat. Antisepsis

Antisepsa, asepsa q Antisepsa (grč. Anti =protiv i sepein =trunuti, gnjiti i lat. Antisepsis – protiv sepse) je u medicini prvobitno borba protiv truljenja, q naziv u kirurgiji za postupak koji se primjenjivao u drugoj polovici 19. stoljeća pri liječenju otvorenih prijeloma kostiju i gnojnih rana. q Danas, je antisepsa postupak kojem je cilj suzbijanje infekcije i uništavanje mikroorganizama na instrumentima, koži, ranama, predmetima… q Antiseptik je kemijsko sredstvo koje sprečava razvoj mikroorganizama. Antiseptici koji se danas primjenjuju u praksi često imaju dezinficirajuće djelovanje. Studij sestrinstva

q Asepsa (grč. A – bez, sepein – trunuti, gnjiti) znači odsustvo kontaminacije. q

q Asepsa (grč. A – bez, sepein – trunuti, gnjiti) znači odsustvo kontaminacije. q Asepsa je način rada kojim se u medicini, a osobito u kirurgiji i liječenju rana, isključuje svaka mogućnost vanjske kontaminacije radnog polja i svega što se pri radu upotrebljava. q Asepsu postižemo različitim i fizikalnim i kemijskim postupcima – sterilizacijom i dezinfekcijom. q Brojni postupci kojima se ostvaruju (posebno u kirurgiji) uvjeti aseptičkog rada mogu se sažeti u pet osnovnih pravila asepse: ü priprema bolesnika ü priprema prostora ü priprema osoblja ü priprema pribora ü postupak s «ranom» . Studij sestrinstva.

Dezinfekcija q pojam suprotan infekciji (lat. inficere = zaraziti) q skup postupaka pomoću kojih

Dezinfekcija q pojam suprotan infekciji (lat. inficere = zaraziti) q skup postupaka pomoću kojih smanjujemo broj mikroorganizama u određenoj sredini ili na određenom predmetu i oslobađamo ih zaraznosti (činimo ih nesposobnim da prenesu infekciju) q dezinfekcijom ne uništavamo sve prisutne mikroorganizme, već smanjujemo njihov broj i virulenciju na razinu na kojoj oni više nisu opasni za zdravlje ili više ne mogu štetiti na koji drugi način q dezinficijens je kemijsko sredstvo kojim se obavlja dezinfekcija Studij sestrinstva

Dezinfekcijsko sredstvo primijenjeno na određenom predmetu može djelovati: q Bakteriostatično, virustatično – sprečava rast

Dezinfekcijsko sredstvo primijenjeno na određenom predmetu može djelovati: q Bakteriostatično, virustatično – sprečava rast i razvoj, ali ne uništava (bakterije, viruse) q Baktericidno, virucidno, fungicidno – uništava (ubija lat. occidere = ubiti) bakterije, viruse, gljivice q Inhibitorno – koči, usporava ali ne sprečava rast i razvoj mikroorganizama. Studij sestrinstva

Dezinfekcija ima široku primjenu (kao higijenska mjera zaštite), osim u zdravstvu i u drugim

Dezinfekcija ima široku primjenu (kao higijenska mjera zaštite), osim u zdravstvu i u drugim djelatnostima (u ugostiteljstvu, hotelijerstvu, industriji živežnih namirnica, prometu…). U zdravstvu, posebno u stacionarnim zdravstvenim ustanovama, dezinfekcija obuhvaća: q kožu (naročito ruku) zdravstvenih djelatnika i bolesnika q odjeću i obuću zdravstvenih djelatnika i posjetilaca q posteljinu i rublje q podove, zidove, pokućstvo, i radne površine u svim prostorijama odjela i hodnicima q operacijske dvorane i prostorije za prijeoperacijsku pripremu (uključujući i predmete) q sanitarne prostorije i posude za obavljanje nužde q kuhinje, kuhinjski pribor za jelo q optičke instrumente koji se ne smiju sterilizirati Studij sestrinstva

Metode dezinfekcije q Prirodne metode dezinfekcije ü ü sunčeva svjetlost, taloženje vrtloženje i filtracija:

Metode dezinfekcije q Prirodne metode dezinfekcije ü ü sunčeva svjetlost, taloženje vrtloženje i filtracija: q Mehaničke metode dezinfekcije ü ü ü četkanjem, ribanjem, pranjem, čišćenjem, struganjem. ventilacijom (propuhom) q Termičke metode dezinfekcije ü ü spaljivanje, žarenje, glačanje i kuhanje: q Kemijske metode dezinfekcije Studij sestrinstva

Dezinficijensi q kemijska sredstva - svojim djelovanjem uništavaju vegetativne oblike mikroorganizama, ali ne obvezno

Dezinficijensi q kemijska sredstva - svojim djelovanjem uništavaju vegetativne oblike mikroorganizama, ali ne obvezno i njihove spore q smanjuju broj mikroorganizama na razinu koja ne šteti zdravlju q anorganska i organska dezinfekcijska sredstva Studij sestrinstva

Podjela kemijskih dezinfekcijskih sredstava prema: q mehanizmu djelovanja - sprečavaju razmnožavanje i većinom uništavaju

Podjela kemijskih dezinfekcijskih sredstava prema: q mehanizmu djelovanja - sprečavaju razmnožavanje i većinom uništavaju mikroorganizme oksidacijom, redukcijom, apsorpcijom, koagulacijom bjelančevina i remećenjem osmotske ravnoteže q intenzitetu – razini djelovanja ü visoki – sporocidi (2% otopina glutardehida za 6 -10 sati pri sobnoj temperaturi uništava spore pod uvjetom da nema organskog materijala). ü srednji - baktericidni učinak - Micobacterium tuberculosis ü srednji i niski djeluju na S. aureus, enterokokoe, Pseudomonas aeruginosa, E. coli, salmonele i ostale enterobakterije koje su primarne u etiologiji bolničkih infekcija. q kemijskoj pripadnosti – anorganska i organska sredstva Studij sestrinstva

Anorganska dezinfekcijska sredstva q kiseline (3% acidi borici), q lužine (vapno) q halogeni elementi

Anorganska dezinfekcijska sredstva q kiseline (3% acidi borici), q lužine (vapno) q halogeni elementi (klor - preparat Izosan G, jod povidon jodid), q oksidativna sredstva (H²O², KMn. O 4). Studij sestrinstva

Organska dezinfekcijska sredstva q fenol (karbolna kiselina, derivati fenola se uglavnom ne upotrebljavaju zbog

Organska dezinfekcijska sredstva q fenol (karbolna kiselina, derivati fenola se uglavnom ne upotrebljavaju zbog iritacije kože i sluznica), q lizol (krezolov sapun- rijetko za dezinfekciju podova), q formaldehid (upotrebljava se za dezinfekciju endoskopskih aparata i anesteziološkog pribora), q alkoholi (najčešće se koristi 70% etilni alkohol za dezinfekciju kože) q akridinske boje (Rivanol) Studij sestrinstva

Suvremena dezinfekcijska sredstva razlikuju se po: q kemijskom sastavu, q načinu primjene i djelovanja

Suvremena dezinfekcijska sredstva razlikuju se po: q kemijskom sastavu, q načinu primjene i djelovanja te q po učinkovitosti Suvremena dezinfekcijska sredstva - sprečavaju razmnožavanje i većinom uništavaju mikroorganizme q oksidacijom, q redukcijom, q apsorpcijom, q koagulacijom bjelančevina i q remećenjem osmotske ravnoteže Studij sestrinstva

Teorijski idealno dezinfekcijsko sredstvo trebalo bi Imati slijedeća svojstva: q djeluje baktericidno i brzo

Teorijski idealno dezinfekcijsko sredstvo trebalo bi Imati slijedeća svojstva: q djeluje baktericidno i brzo u malim koncentracijama q ima širok spektar djelovanja (bakterije, virusi, gljivice) q djeluje u prisutnosti organskih tvari (krv, gnoj…) q nije otrovno (mora biti neškodljivo ako se proguta) q ne nadražuje kožu niti izaziva alergijske reakcije q ne ugrožava biološku ravnotežu u ljudskoj okolini q ne djeluje karcinogeno ni teratogeno q ima ugodan miris ili da je bez mirisa q ne oštećuje kovinu, plastiku, tkanine niti mijenja njihovu boju q djeluje na različitim temperaturama (ima veći raspon djelovanja) q ekonomično je (nije preskupo) Studij sestrinstva

q Niti jedno danas poznato dezinfekcijsko sredstvo nema sva navedena svojstva. q Važno je

q Niti jedno danas poznato dezinfekcijsko sredstvo nema sva navedena svojstva. q Važno je odabrati ono koje ima najviše poželjnih svojstava. q Najbolji odabir možemo učiniti na osnovi dezinfekciograma, mikrobiološke provjere njegove učinkovitosti q Pri primjeni dezinfekcijskih sredstava treba voditi brigu i o čimbenicima koji utječu na uspješnost dezinfekcije. Studij sestrinstva

Čimbenici koji utječu na djelovanje dezinfekcijskih Sredstava(1): q Vrsta mikroorganizma: pojedine vrste mikroorganizma različite

Čimbenici koji utječu na djelovanje dezinfekcijskih Sredstava(1): q Vrsta mikroorganizma: pojedine vrste mikroorganizma različite su građe, stoga postoje i razlike u stupnju njihove osjetljivosti prema dezinfekcijskim sredstvima. Posebno su otporne bakterije koje stvaraju spore. q Sredina u kojoj djeluje: prisustvo organskih tvari, naročito bjelančevinskih, znatno umanjuje učinkovitost dezinfekcije. (stolica, iskašljaj, krv, gnoj). q Temperatura sredstva: s povišenjem temperature otopine povisuje se i djelotvornost dezinfekcijskog sredstva, a sniženjem temperature ona se smanjuje. Studij sestrinstva

Čimbenici koji utječu na djelovanje dezinfekcijskih Sredstava(2): q Vrijeme djelovanja sredstava: razlikujemo brzinu djelovanja

Čimbenici koji utječu na djelovanje dezinfekcijskih Sredstava(2): q Vrijeme djelovanja sredstava: razlikujemo brzinu djelovanja dezinfekcijskog sredstava i trajanje njegova djelovanja. Ni jedno dezinfekcijsko sredstvo ne djeluje trenutačno i svakom je potrebno izvjesno vrijeme da dođe u dodir s mikroorganizmima, prodre u njihovu unutrašnjost, zaustavi razmnožavanje ili ih uništi. Dužina djelovanja pojedinih zavisi o njihovoj postojanosti (s vremenom se kemijski mijenjaju). q Koncentracija dezinfekcijskog sredstva: u primjeni dezinficijensa potrebno je pridržavati se naputaka proizvođača pri njegovoj pripremi za uporabu Studij sestrinstva

q mikroorganizmi su različito otporni na dezinficijense. q osjetljive su mikoplazme, virusi s ovojnicom,

q mikroorganizmi su različito otporni na dezinficijense. q osjetljive su mikoplazme, virusi s ovojnicom, a vrlo otporne acidorezistentne bakterije i spore q Pri odabiru dezinficijensa potrebno je odabrati onaj sa što višim stupnjem djelotvornosti. q Potrebno je uzeti u obzir i što želimo dezinficirati. q Visokovrijedni su Aldesol (glutardehid), Gigasept FF 10 (sukcinildehid), vodikov peroksid, formaldehid, srednje vrijedni - klorni spojevi. Studij sestrinstva

Pravilno provođenje dezinfekcije Postupak: q Provesti mehaničku dezinfekciju (pranje, ribanje) q Izabrati dezinfekcijsko sredstvo

Pravilno provođenje dezinfekcije Postupak: q Provesti mehaničku dezinfekciju (pranje, ribanje) q Izabrati dezinfekcijsko sredstvo prema dezinfekciogramu q Pripremiti potrebnu količinu sredstva odgovarajuće koncentracije i temperature q Predmete izložiti djelovanju dezinfekcijskog sredstva tijekom propisanog vremena q Predmete isprati, obrisati ili osušiti. Studij sestrinstva

UPORABA ZAŠTITNE ODJEĆE q U svim zdravstvenim ustanovama definirana Pravilnikom q Zaštitna odjeća služi

UPORABA ZAŠTITNE ODJEĆE q U svim zdravstvenim ustanovama definirana Pravilnikom q Zaštitna odjeća služi za prevenciju prijenosa mikroorganizama sa sestre na pacijenta, kao i obrnuto od pacijenta na sestru. q U svrhu zaštite koristimo: ükapu, ümasku, üogrtač, ürukavice i kaljače. Studij sestrinstva

Zaštitni ogrtač q najefikasniji je način zaštite odjeće zdravstvenog osoblja i posjeta, ali i

Zaštitni ogrtač q najefikasniji je način zaštite odjeće zdravstvenog osoblja i posjeta, ali i prijenosa mikroorganizama sa odjeće zdravstvenih radnika i posjeta na pacijenta. q sterilni ogrtači koriste se u operacijskim salama, protektivnim izolacijama i ponekad u rodilištima q ogrtač je sprijeda zatvoren i štiti osobu s prednje strane koja je najizloženija i u stalnom kontaktu s pacijentom, rukavi završavaju elastičnim nastavcima koji sprečavaju širenje onečišćenja prema podlakticama, a veže se pomoću vezica na leđima koje su smještene od stražnje strane vrata prema dolje q ogrtači se mogu upotrebljavati za jednokratnu upotrebu ili se mogu prati i sterilizirati nakon svake upotrebe Studij sestrinstva

Zaštitna maska q služi za sprječavanje prijenosa mikroorganizama koji se prenose zrakom i kapljicama

Zaštitna maska q služi za sprječavanje prijenosa mikroorganizama koji se prenose zrakom i kapljicama sline sa sestre na pacijenta i obratno q potrebno ju je staviti prije ulaska u bolesničku sobu i skida se po izlasku i baca q masku je potrebno staviti tako da pokriva usta i obje nosnice q danas se uglavnom koriste maske za jednokratnu upotrebu Studij sestrinstva

Studij sestrinstva

Studij sestrinstva

Rukavice q upotrebljavaju se pri gotovo svakom dužem kontaktu sa pacijentom, njegovom posteljinom, priborom

Rukavice q upotrebljavaju se pri gotovo svakom dužem kontaktu sa pacijentom, njegovom posteljinom, priborom … q svrha upotrebe je prevencija prijenosa mikroorganizma sa pacijenta na sestru te potom na drugo osoblje i pacijente. q sterilne rukavice se stavljaju pri medicinsko tehničkim i nekim dijagnostičkim zahvatima koji zahtijevaju aseptičan rad q upotrebljavaju se samo jednom i za jednog pacijenta te ih je potrebno mijenjati pri svakom novom kontaktu, pri upotrebi sterilnih rukavica ne smije se zaboraviti da ako se dodirne bilo što nesterilno one prestaju biti sterilne. q ruke je potrebno prati prije i poslije nošenja rukavica budući da se mikroorganizmi brže razmnožavaju u toploj i vlažnoj rukavici i kada nema vanjske kontaminacije. Studij sestrinstva

Zaštitna kapa i kaljače q obavezno se upotrebljavaju za vrijeme operativnih zahvata, porođaja i

Zaštitna kapa i kaljače q obavezno se upotrebljavaju za vrijeme operativnih zahvata, porođaja i kod protektivnih izolacija q njihova je svrha spriječiti prijenos mikroorganizama sa osoblja na pacijenta Studij sestrinstva

PRANJE RUKU q jedan od osnovnih postupaka medicinske i kirurške asepse q loše opranim

PRANJE RUKU q jedan od osnovnih postupaka medicinske i kirurške asepse q loše opranim rukama može se prenijeti više mikroorganizama nego bilo kojim drugim predmetom q potrebno ih je prati odmah po dolasku na odjel, prije i poslije kontakta sa pacijentom, prije i poslije invazivnih zahvata i drugih kontaminirajućih postupaka, prema potrebi tijekom nekog zahvata, prije i poslije nošenja rukavica, prije odlaska sa odjela… q cilj je pranja ruku odstraniti nečistoću i tranzitne mikroorganizme te smanjiti ukupan broj mikroorganizama na rukama Studij sestrinstva

Studij sestrinstva

Studij sestrinstva

SMJEŠTAJ PACIJENTA U IZOLACIJU q Pacijenti se mogu smjestiti u izolaciju zbog: ü rizika

SMJEŠTAJ PACIJENTA U IZOLACIJU q Pacijenti se mogu smjestiti u izolaciju zbog: ü rizika za širenja infekcija (infekcioznosti) ili ü radi prevencije nastanka infekcije. q Pacijent se može smjestiti u zasebnu sobu ili ostati u svojoj sobi ako je odgovarajuća. q Kod protektivne izolacije pacijent nije u kontaktu sa inficiranim ili potencijalno inficiranim pacijentom i time se smanjuje rizik za nastanak infekcije q U slučaju infekcioznog pacijenta sprječava se mogućnost širenja infekcije na zdrave pacijente i na osoblje Studij sestrinstva

q Osigurati sobu sa sanitarnim čvorom (kupaonica, WC) smanjuje se rizik za nastanak enteralnih

q Osigurati sobu sa sanitarnim čvorom (kupaonica, WC) smanjuje se rizik za nastanak enteralnih infekcija q Staviti oznaku na vrata sobe - izolacija, vrata moraju biti stalno zatvorena da se spriječi širenje infekcije i olakša čitanje natpisa na vratima q Osigurati protok zraka (pri otvaranju vrata zrak ne ulazi u prostoriju nego da izlazi van - klima s pozitivnim tlakom u sobi) kod protektivne izolacije, da zrak ne izlazi van (klima sa negativnim tlakom) kod izolacije infektivnog pacijenta q Čistiti sobu svaki dan, prije čišćenja ostalih soba i prostorija na odjelu (protektivna), a izolacija infektivnog pacijenta nakon čišćenja ostalih soba i prostorija na odjelu q Osigurati poseban pribor za čišćenje sobe, koji se ne upotrebljava za čišćenje drugih prostorija na odjelu. Studij sestrinstva

q soba za izolaciju ne treba imati nikakvu posebnu opremu q osigurati u sobi:

q soba za izolaciju ne treba imati nikakvu posebnu opremu q osigurati u sobi: tlakomjer, toplomjer i ostali potreban pribor koji će koristiti samo taj pacijent. q dezinficirati sav pribor koji se unosi u sobu q oprati ruke, te staviti zaštitnu odjeću prije svakog rada s pacijentom q skinuti zaštitnu odjeću (nakon izlaska) za jednokratnu upotrebu staviti u vreću za otpad, a onu koja se može prati staviti u posebne vreće (pranje i sterilizacija) Studij sestrinstva