OPAANJE OSOBA Oseaji i opaaji Razlika dva kriterijuma
OPAŽANJE OSOBA
Osećaji i opažaji • Razlika – dva kriterijuma: – Osećaj – čulni podatak (dejstvo draži na čula); Opažaj – prosti čulni podaci plus znanje i značenje. – Odnos dela (pojedina svojstva) i celine. • U odnosu na to da li su se u toku evolucije razvili posebni čulni organi draži mogu biti: – adekvatne – neadekvatne • Uticaj iskustva, motivacije i ličnosti na opažanje
OPAŽANJE OSOBA • Proces putem koga se nekoj osobi koja se neposredno opaža pridaju određena svojstva, osobine i namere. • Opažanje osoba je zaključivanje (različito od opažanja fiz. obj. ): – Na osnovu iskustva – Pod uticajem motivacije • Uvek je ocenjivanje. • Uključuje: – – Opažanje fizičkih karakteristika, Ocene trenutnog psihičkog stanja Osobine, crte ličnosti Uzroke i namere određenog ponašanja • Opažanje i ocena: – Emocija – Crta ličnosti
OPAŽANJE EMOCIJA Facijalna ekspresija – pokreti mišića lica koji za određene emocije daju karakteristični izraz lica. Glavne emocije – univerzalni znaci facijalne ekspresije.
Sreća • Facijalna ekspresija sreće se lako i univerzalno prepoznaje. • Izražavanje sreće može biti naučeno – često se koristi da bi se prikrile druge emocije (poklon koji vam se ne sviđa) ili zavarali ljudi (političari, slavne ličnosti) • Facijalna ekspresija iskrene sreće: – Podizanje uglova usana i podizanje i boranje obraza (osmeh) – Sužavanje očnih kapaka i pojava bora na uglovima očiju – Podizanje spoljašnje, gornje oblasti obraza. • Lažni osmeh – Nema bora na uglovima očiju – Asimetrija usana
Tuga • Suprotno od sreće – uglovi usana spušteni. • Plač i suze, uobičajeno viđeni kao izraz tuge, ne moraju da budu indikator određene emocije (radost!). • Socijalna kontrola – muški pol. • Facijalna ekspresija tuge: – – – Sužavanje očnih kapaka Podizanje obraza, Sastavljene i podignute obrve Spušteni uglovi usana Vrh brade podignut.
Bes • Socijalna kontrola – ženski pol. • Facijalna ekspresija besa: – – Spuštene i spojene obrve Karakteristične bore na čelu (vertikalne) Tenzija donjih očnih kapaka Stanjene i skupljene ili otvorene usne
Strah • Facijalna ekspresija straha: – – – Širom otvorene oči Podignute obrve Širenje nozdrva Usta su otvorena (horizontalno O) Mišići vrata su istegnuti • Širi se vizuelno polje, ubrzavaju se pokreti očiju i poboljšava se protok vazduha – reakcije koje utiču na sposobnost da se vidi ili nanjuši pretnja i pripremi organizam na borbu ili bekstvo.
Gađenje • Ekspresija straha izražava se širenjem očiju, podizanjem obrva i širenjem nozdrva, dok se kod gađenja dešava suprotno: – – – Nozdrve se skupljaju Obrve se spuštaju Skupljaju se oči Usne su skupljene, gornja usna se povlači na gore Okretanje glave. • Evolucioni smisao •
Iznenađenje • Ekspresija iznenađenje je brza i često se teško detektuje. • Facijalna ekspresija iznenađenja: – – Očni kapci podignuti Usta otvorena (vertikalno O) Obrve podignute Horizontalne bore na čelu
1. Blago izražena tuga. Znaci prisutni u ovom slučaju su spušteni očni kapci, kao i spušteni uglovi usana. 2. Gađenje. Blaga kontrakcija mišića koja dovodi do boranja nosa i sužavanja očnih kapaka. Obrazi se podižu, a time i donji kapci, ali su mišići kapaka opušteni. 3. Blago zadovoljstvo. Kod pravog zadovoljstva obrazi su podignuti, široki osmeh, dovodi i do skupljanja kože ispod oka i stvaranja sitnih bora u uglovima očiju 4. Umereni ili snažno kontrolisani bes. Jedini znak su blago stisnute i sužene usne. Ovo može biti jedan od najranijih znakova, koji vas može upozoriti, ostali znaci su napeti očni kapci, obrve spuštene i približene i stisnute usne. 5. Blagi ili jako kontrolisani strah. Uobičajena greška je da se ovo interpretira kao gađenje. Znak za strah su blago razvučene usne. Ostali znaci su podignuti gornji očni kapci i napeti donji. 6. Maskirani bes. Osoba izgleda srećno zbog toga što se smeje, ali obrve se ne uklapaju u ovu prijatnu emociju. Ovo ili može biti pokušaj maskiranja besa osmehom, mešavina besa i zadovoljstva ili zabava zbog zbrke i komplikacija do kojih je došlo. 7. Strah ili iznenađenje. Očni kapci i obrve su bitne kada se pravi razlika. U stahu, donji kapci su napeti, a obrve se skupljaju, a ne samo da se podignu kao u iznenađenju. 8. Prezir, samozadovoljstvo ili nadmenost. Sužavanje jednog ugla usana, signalizira set povezanih emocija. Kada je povezan sa blagim smeškom, to je znak samozadovoljstav ili prezira. 9. Zabrinutost, shvatanje ili kontrolisani strah. Konfiguracija obrva je jedan od najpouzdabijih znakova ovih osećanja.
OCENJIVANJE CRTA LIČNOSTI • Trajne crte lica, trajni izgled lica – fizionomija. • Tipovi temperamenta:
• Melanholični temperament: – Meke i fine crte lica – Osetljivost, jaka, pretežno tužna osećanja – Anksiozan, rigidan, ćudljiv, pesimista, trezven, rezervisan, tih, asocijalan. • Kolerični temperament: – Oštre i energične crte – Nagle i žestoke reakcije – Osetljivost, razdražljivost, impulsivnost, optimizam, aktivnost, promenljivost. • Flegmatični temperament: – Opuštene crte lica i pospani izgled – Slabo reagovanje i nezainteresovanost – Pasivan, oprezan, pažljiv, kontrolisan, pouzdan, smiren, miroljubiv. • Sangvinični temperament – Pravilne i smirene crte – Staložena osoba. – Komunikativan, živahan, bezbrižan, socijalan, opušten.
PRVA IMPRESIJA, ZAKONITOSTI JAVLJANJA • Obrazuje se brzo i bez dovoljno podataka. • Utiče na odnos prema osobi. • Novi podaci tumače se kao potvrda stvorene impresije. • Princip organizovanja draži i podataka u celine. • Osobine i crte menjaju značenje u zavisnosti od celine ili drugih pripisanih osobina.
GREŠKE U OPAŽANJU OSOBA • Pogrešne ocene prilikom opažanja osoba češće nego prilikom opažanja fizičkoih objekata: – Manje pouzdanih oslonaca za opažaj – Teško je ostati nepristrasan – Karakteristike procenjivane osobe i procenjivača
Greške koje proizlaze iz prirode procesa opažanja – SISTEMATSKE GREŠKE: • Greška halo-efekta – posledica dejstva prve impresije na tumačenje kasnijih podataka • Lična teorija – za pojedinca karakteristrična verovanja da se neke crte uvek zajedno javljaju (suzdržana osoba je uvek neemocionalna). • Greška neopravdane funkcionalne analogije – zaključivanje iz određenih fizičkih o određenim psihičkim osobinama (nisko čelo – niska inteligencija)
• Uprošćavanje – sklonost ka ocenjivanju ljudi kao osoba koje poseduju samo nekoliko jasno izraženih i međusobno usklađenih osobina, a ne kao osoba složenih po svojim svojstvima, a koja se i ne manifestuju dosledno. • Stereoptipnost – tendencija da se svim pripadnicima nekog zanimanja ili određenog položaja pridaju iste osobine – Etničke streotipije – Negativne etničke stereotipije
ATRIBUCIJA • Proces zaključivanja o uzrocima ponašanja osobe koja se opaža. • Uzroke je teško otkriti iz dva razloga: – Ljudi često nastoje da se pokažu u drugačijem i što boljem svetlu – Teško je utvrditi da li je neko ponašanje izazvano određenim svojstvima i namerama osobe ili situacijom • Tuđe ponašanje se često objašnjava unutrašnjim uzrocima, a slično vlastito – spoljnim.
- Slides: 20