Okrugli stol Pravni okvir za luke nautikog turizma

Okrugli stol: Pravni okvir za luke nautičkog turizma Zagreb, 8. veljače 2018. JAVNE OVLASTI KONCESIONARA LUKE NAUTIČKOG TURIZMA Prof. dr. sc. Ranka Petrinović Doc. dr. sc. Nikola Mandić Pomorski fakultet, Sveučilište u Splitu

Ova prezentacija rezultat je istraživanja na uspostavnom znanstvenoistraživačkom projektu DELICROMAR, br. 3061: Razvoj suvremenog pravnog i osigurateljnog režima za hrvatske marine – unapređenje konkurentnosti, sigurnosne zaštite i zaštite morskog okoliša www. delicromar. hazu. hr Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost

UVOD • Nautički turizam dio je turizma sa značajno izraženom pomorskom komponentom pa su sigurnost plovidbe i zaštita morskog okoliša preduvjet razvoja kvalitetnog nautičkog turizma. • U ovom izlaganju analizira se opseg javnih ovlasti i obveza koncesionara luke nautičkog turizma u kontekstu održavanja reda u luci, posebno njegova zakonska i praktična uloga u osiguranju potrebnih standarda sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša.

JAVNE OVLASTI • U obavljanju svojih poslova u lukama nautičkog turizma koncesionari imaju dvostruku ulogu – javnu i komercijalnu. • Javne ovlasti i zakonske obveze koncesionara koji upravlja lukom nautičkog turizma mogu se promatrati kroz okvir: – – održavanja reda u lukama, sigurnosti plovidbe, zaštite morskog okoliša, sigurnosne zaštite.

PRAVNI OKVIR U HRVATSKOJ • Zakonski propisi: – Pomorski zakonik, Narodne novine, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15. – Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Narodne novine, br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11 i 56/16. – Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, Narodne novine, br. 108/17. • Od brojnih podzakonskih propisa posebno se mogu izdvojiti: – Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 51/05, 127/10, 34/13, 88/13, 79/15, 53/16 i 41/17. (u nastavku: Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama) – Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke, Narodne novine, br. 110/04. – Pravilnik o mjestima zakloništa, Narodne novine, br. 3/08 i 101/16.

KONCESIONAR • Lukama nautičkog turizma upravljaju privatni koncesionari što znači da su propisane javne ovlasti u rukama privatnog gospodarskog subjekta. • Sadržajno je većina djelatnosti koje se obavljaju u lukama nautičkog turizma (lukama posebne namjene) identična onima u lukama otvorenim za javni promet, uz određene specifičnosti. • Koncesionar je dužan donijeti pravilnik o redu u luci kojim propisuje svoja i korisnikova prava i obveze. Odredbe koje sadrži taj pravilnik proizlaze iz njegovih javnih ovlasti. • U okviru svojih javnih ovlasti koncesionar luke nautičkog turizma posebno je dužan brinuti o sigurnosti uplovljavanja/isplovljavanja, privezivanja, sidrenja i boravka plovnih objekata u luci, sigurnosnoj zaštiti luke kao i o zaštiti mora i obale od onečišćenja.

ODRŽAVANJE REDA U LUKAMA • Koncesionar odgovara za implementaciju pravilnika o redu u luci. To je zakonska obveza koja proizlazi iz pravnog statusa koncesionara kao tijela koje upravlja lukom. • Pravilnik o redu u luci primjenjuje se na cijelom kopnenom i morskom prostoru luke, sukladno ugovoru o koncesiji. • Pravilnik potvrđuje nadležna lučka kapetanija i mora biti adekvatno javno objavljen. • Iako pravilnik o redu u luci sadrži odredbe pretežito usmjerene na sigurnost plovidbe i zaštitu morskog okoliša, sadrži i pravila ponašanja korisnika u luci nautičkog turizma (kućni red).

Pravilnik o redu u luci • Pravilnikom o redu u luci propisuje se: – – namjena pojedinog dijela luke, red i uvjeti korištenja luke, postupak javljanja plovnih objekata, načini uplovljavanja, pristajanja, vezivanja, premještanja, sidrenja i isplovljavanja pomorskih objekata, – način kontrole nad obavljanjem tih radnji.

• Pravilnici o redu u lukama sadrže čitav niz odredbi o zabranjenim radnjama u lukama nautičkog turizma. • U luci je, između ostalog, zabranjeno: – onemogućiti pristup napravama za privez, – premještati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i uređaje drugog plovnog objekta, – vezivati plovne objekte za plovidbene i druge oznake, naprave i uređaje koji nisu namijenjeni za privez, – neovlašteno postavljati, mijenjati, uklanjati ili oštećivati plovidbene i druge oznake za privez, – oštećivati operativne obale, – zavarivati, ložiti vatru na otvorenom ili na plovnom objektu, – čistiti, strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog objekta, – zagađivati zrak, – držati u pogonu brodski propeler osim prilikom manevriranja, – kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, skijati na vodi, – obavljati na plovnom objektu radove popravka ili rekonstrukcije, odnosno – na bilo koji način ugrožavati sigurnost plovidbe, ljudskih života i okoliša.

• Ukoliko korisnici ne poštuju odredbe pravilnika o redu u luci, koncesionar može: – upozoriti korisnika i zatražiti hitno obustavljanje takvih radnji, – propisati ugovorne kazne za pojedine vrste prekršaja ili otkazati ugovor o vezu i zatražiti od korisnika da napusti prostor luke, – izvijestiti lučku kapetaniju i druga nadležna tijela o ugrožavanju sigurnosti plovidbe, ljudskih života i morskog okoliša.

• Postupanje koncesionara u izvanrednim okolnostima: • Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama predviđa izvanredne okolnosti kada koncesionar može postupati mimo uobičajenih ovlasti i bez prethodne suglasnosti vlasnika ili zapovjednika plovnog objekta, s krajnjim ciljem sprječavanja mogućih nesreća koje bi mogle ugroziti osobe ili plovne i druge objekte u luci. • Tako u slučaju izvanrednih okolnosti koncesionar može poduzeti hitne intervencije kao što su premještanje plovnog objekta ili ulazak u plovni objekt bez traženja suglasnosti korisnika kako bi spriječio nastanak veće štete za sam plovni objekt ili druge plovne objekte.

SIGURNOST PLOVIDBE • Briga o sigurnosti plovidbe jedna je od temeljnih obveza koncesionara. • Uredbom o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke propisani su temeljni uvjeti koje moraju zadovoljavati sve luke, pa tako i luke nautičkog turizma, kako bi se osiguralo sigurno uplovljavanje, privezivanje, sidrenje i boravak plovila. • Pravilnikom o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama, između ostalog, regulirane su obveze koncesionara, zapovjednika plovnog objekta te lučkih kapetanija (kao nadzornog tijela) u svrhu ostvarenja sigurnosti plovidbe.

• Minimalni uvjeti koje moraju zadovoljiti luke nautičkog turizma su: – lučki bazen koji omogućava siguran privez, sidrenje i manevriranje plovnih objekata za sve djelatnosti koje se uobičajeno obavljaju s obzirom na namjenu luke nautičkog turizma, – objekti sigurnosti plovidbe, – uredno održavanje dubina na morskom dijelu lučkog područja, mjestima za sidrenje, području manevriranja i pristajanja prema objavljenim podacima u pomorskim publikacijama, – obala, uređaji i oprema koji omogućuju siguran privez, pristajanje i sidrenje plovnih objekata, – uređeni i osvijetljeni kopneni prilazni putovi i radne površine za rad i kretanje osoblja, turista i prometnih sredstava, – sredstva, opremu i obučeno osoblje za protupožarnu zaštitu.

• Najvažnije uloge i zadaci koncesionara u vezi sigurnosti plovidbe su: – objaviti vremensku prognozu izdanu od strane Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda, – odrediti mjesto za privez/sidrenje, – premjestiti plovni objekt s veza na vez kada je to nužno, – održavati naprave za privez (brtve, plutače, alke i sl. ), – očistiti luku od otpadaka koji ugrožavaju sigurnost plovidbe, – ukloniti podrtine i potonule stvari koje ugrožavaju sigurnost plovidbe, – primiti prijave dolaska plovnih objekata u luku, – izvještavati lučku kapetaniju o kršenju pravila o sigurnosti plovidbe.

Mjesta zakloništa • Pomorskim zakonikom, Pravilnikom o održavanju reda u lukama i Pravilnikom o mjestima zakloništa propisana je obveza koncesionara pružiti mjesto zakloništa pomorskim objektima u nevolji osobito kada su ugroženi ljudski životi ili sigurnost plovidbe. • Postavlja se pitanje kako izvršiti ovu javnu ovlast i obvezu ako su u luci nautičkog turizma popunjeni kapaciteti. • Poznato je da opasnost za sigurnost plovidbe predstavlja povećan promet u ljetnim mjesecima, često i preko granica mogućeg prihvata luke nautičkog turizma, osobito u slučaju nailaska nepovoljnog vremena kada znatan broj plovnih objekata traži zaklonište u luci.

ZAŠTITA MORSKOG OKOLIŠA • Osim sigurnosti plovidbe, zaštita morskog okoliša važan je čimbenik kvalitetnog razvoja nautičkog turizma. • Pomorski zakonik i ostali zakonski i podzakonski akti usklađeni su s međunarodnim propisima (MARPOL konvencija i Direktiva 2000/59/EC) o lučkim prihvatnim uređajima. • Ekološki standardi primjenjuju se na sve pomorske objekte, uključujući jahte i brodice i odnose se na sve luke uključujući i luke nautičkog turizma. • Obveza usklađivanja s ekološkim standardima je na koncesionaru, kao tijelu odgovornom za održavanje reda u luci. • U slučaju onečišćenja mora koncesionar je dužan hitno obavijestiti lučku kapetaniju, koja je ovlaštena zabraniti isplovljenje plovila iz luke odnosno zadržati plovilo dok ne podmiri troškove proizašle iz onečišćenja ili dok ne položi zadovoljavajuće jamstvo za pokriće tih šteta.

• Koncesionar odgovara za implementaciju lučkog reda vezanog za zaštitu morskog okoliša te plana za prihvat i rukovanje otpadom. • Koncesionar je u održavanju standarda zaštite morskog okoliša obvezan: – opremiti luku prihvatnim uređajima, – u pravilniku o redu u luci posebno propisati odredbe o zaštiti morskog okoliša, – donijeti plan prihvata i rukovanja otpadom, – osigurati sredstva i opremu za sprječavanje onečišćenja mora te uklanjanja posljedica onečišćenja mora, – naložiti štetniku da prestane s onečišćenjem i da ukloni otpad, – osigurati sve potrebne dokaze u slučaju onečišćenja, – izvijestiti lučku kapetaniju u slučaju onečišćenja, – poduzeti preventivne mjere i mjere čišćenja, – izvještavati Ministarstvo mora o stanju prihvatnih uređaja na godišnjoj osnovi.

SIGURNOSNA ZAŠTITA • Sigurnosna zaštita obuhvaća mjere i postupke zaštite od namjernog i nezakonitog djelovanja osoba, koji imaju cilj osigurati stanje bez opasnosti. • Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka primjenjuje se na luke otvorene za međunarodni promet što uključuje i luke posebne namjene. Ministarstvo mora utvrđuje i održava listu luka s koordinatama područja na koja se primjenjuju odredbe tog Zakona. • Koncesionar je odgovoran za sigurnosnu zaštitu luke na koju se primjenjuje Zakon o sigurnosnoj zaštiti uključujući i izradu procjene sigurnosne zaštite, izradu plana sigurnosne zaštite i primjenu svih mjera utvrđenih planom sigurnosne zaštite i Zakonom. • Iako luke nautičkog turizma u principu nisu luke na koje se primjenjuju odredbe Zakona o sigurnosnoj zaštiti, uobičajeno je da koncesionari izrađuju procjenu i plan sigurnosne zaštite te često angažiraju privatne zaštitarske tvrtke kako ne bi došlo do ugroze bilo kojeg segmenta sigurnosne zaštite.

ZAKLJUČAK • U lukama nautičkog turizma javne ovlasti su u rukama privatnog gospodarskog subjekta – koncesionara. Te ovlasti se mogu promatrati kroz okvir održavanja reda u lukama, sigurnosti plovidbe, zaštite morskog okoliša i sigurnosne zaštite. • Koncesionar je dužan donijeti pravilnik o redu u luci kojim propisuje svoja i korisnikova prava i obveze. • U okviru svojih javnih ovlasti koncesionar luke nautičkog turizma posebno je dužan brinuti o sigurnosti uplovljavanja/isplovljavanja, privezivanja, sidrenja i boravka plovnih objekata u luci, sigurnosnoj zaštiti luke kao i o zaštiti mora i obale od onečišćenja.

• Koncesionar ima brojne obveze koje proizlaze iz javnih ovlasti dok su mu ovlaštenja dosta sužena u korist državnih tijela koja vrše nadzor sigurnosti plovidbe. • Svako protupravno djelo koncesionar luke nautičkog turizma obavezan je prijaviti nadležnim tijelima na daljnje postupanje, a samostalno može sankcionirati korisnika samo ako je to ugovorom predviđeno. • Zahvaljujući dobro ustrojenim javnim ovlastima koncesionara može se zaključiti da je sigurnost plovidbe i zaštita morskog okoliša te sigurnosna zaštita u hrvatskim lukama nautičkog turizma izuzetno dobra. Tome u prilog idu statistički podatci nadležnih tijela koji govore o minimalnom broju nesreća u lukama nautičkog turizma.