OKRUGLI STOL KNJINICE I SUVREMENI MENADMENT Upravljanje ljudskim

OKRUGLI STOL: KNJIŽNICE I SUVREMENI MENADŽMENT Upravljanje ljudskim resursima u knjižnicama u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja Napredovanje u struci - viša stručna zvanja Prof. dr. Jelka Petrak

Sadržaj o Stanje n Gdje su problemi o o Administrativne prepreke Neprecizna mjerljivost stručnog doprinosa Neuključenost rezultata stalnog stručnog usavršavanja Promjene? n Na koje promjene upućuju rezultati projekta CUK?

Zakon o knjižnicama Članak 36. Zvanje višeg knjižničara može steći osoba koja je nakon položenog stručnog ispita za diplomiranog knjižničara najmanje pet godina obavljala poslove diplomiranog knjižničara i u tom razdoblju dala vrijedan stručni doprinos, te objavila zapažene stručne radove iz knjižničarstva. Zvanje knjižničarskog savjetnika može steći osoba čija stručnost jamči da može obavljati najsloženije poslove knjižničarske struke, uz uvjet da je nakon stjecanja zvanja višeg knjižničara najmanje pet godina radila u struci, te da je u tom razdoblju bila zapažena po objavljenim znanstvenim i stručnim radovima. Zvanja iz stavka 1. i 2. ovoga članka podjeljuje Ministarstvo kulture na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća. narodne-novine. nn. hr/clanci/sluzbeni/267274. html

Preporuka Hrvatskog knjižničnog vijeća o Preporuka sadržava dodatna objašnjenja o načinu ocjenjivanja: n n vrijednog stručnog doprinosa zapaženosti radova iz knjižničarstva

Broj dodijeljenih zvanja RASTE o Temeljni razlog: veći koeficijenti Međutim…

Projekt CUK o o Od anketiranih ispitanika (oko 260) u projektu CUK samo 5, 6% ima zvanje višeg knjižničara, a samo 3, 0% knjiž. savjetnika. Na pitanje «gdje se vidite za 5 godina» 33, 8 odgovorilo je «više stručno zvanje» .

Gdje su problemi? o o o Administrativne prepreke Nemjerljivost doprinosa struci Nepostojanje sustava bodovanja stalnog stručnog usavršavanja

Primjer 1 o Kako se boriti s administrativnim preprekama i što se postiže?

Primjer 2 o A. Barbarić: n n Medicina se, uz pravo, smatra «klasičnim» profesionalnim studijem, jer se studenti osposobljavaju za primjenu teorijskih i metodoloških spoznaja u profesionalnome kontekstu. Slično je s knjižničarstvom!

Primjer 2 - dalje o Hrvatska liječnička komora: n n n Pravilnik o trajnoj medicinskoj izobrazbi Povjerenstvo za medicinsku izobrazbu liječnika u okviru postupka trajne izobrazbe liječnika Bodovanje za provjeru stručnosti prema oblicima trajne medicinske izobrazbe

Primjer 3 - primjeri o Kongresi n n o Studijski boravci n n o godišnji sastanak stručnog društva: pozvano predavanje 8, predavač 7, slušač 5 Publikacije n n n n o u zemlji: 10 bodova X tjedan (najviše 50) Inozemstvo: 15 bodova X tjedan (najviše 60) Stručni sastanci n o Domaći: aktivno 15 bodova, pasivno 10 bodova Međunarodni: aktivno 20, pasivno 10 CC časopisi 40 ukupno drugi indeksirani časopisi 20 ukupno neideksirani 15 ukupno knjiga do 40 urednik knjige do 30 poglavlje u knjizi do 30 objavljeni sažetak 4 boda svaki autor recenzija u indeksiranom časopisu 5 po rec. (najviše 30) Znanstveni stupnjevi n n magisterij znanosti doktorat znanosti 30 bodova 60

Moguće promjene u stjecanju viših zvanja? 1. Uvođenje u prosudbu mjerila ishoda stalnog stručnog usavršavanja, jer…: o PROFESIONALNI USPJEH KJNIŽNIČARA OVISI O STALNOM OBNAVLJANJU postojećih kompetencija i stjecanju novih. o Odgovornost za održavanje kompetencija prelazi s poslodavca na zaposlenike.

Moguće promjene u stjecanju viših zvanja? o Objektivizirati što je više moguće stručni doprinos i učiniti ga mjerljivim: n n uvođenje nove usluge razvoj novog alata izobrazba korisnika organizacija skupa, izložbe i sl.

Moguće promjene u stjecanju viših zvanja? o o Definirati i skalirati doprinos radu HKD -a Preporuka

I konačno… o Pravila za izbor u viša zvanja treba osuvremeniti i uskladiti s iskustvima europskih zemalja te s rezultatima hrvatskog projekta “Cjeloživotno učenje knjižničara”.