Okrugli sto Tema Biciklistike staze u Kantonu Sarajevo

Okrugli sto: Tema: “Biciklističke staze u Kantonu Sarajevo” SIGURNOST VOZAČA BICIKLA U SAOBRAĆAJU Izlaganje: Reuf Boračić, dipl. ing. saob. (Stručni saradnik – BIHAMK)

Fotografija 1: Biciklisti u saobraćaju

SADRŽAJ 1 2 3 4 UVOD OSNOVNI POJMOVI VOŽNJA BICIKLOM SIGURNOST VOZAČA BICIKLA

1. UVOD Ljudskom tijelu su potrebni pokreti i kretanje za zdrav život. Danas, veći broj ljudi svoje radno vrijeme provodi sjedeći. Veći broj naučnika preporučuje dnevno jedan sat kretanja za djecu i pola sata za odrasle. Vozači bicikla su manje izloženi srčanim bolestima, povećanom krvnom pritisku, dijabetisu. . . Vožnja biciklom je praktična i jeftina, ne zagađuje okoliš, a za veći broj ljudi predstavlja i zadovoljstvo (dovoljno svježeg vazduha). Svaki potrošeni litar goriva iz vozila daje više od 2 kg ugljendioksida. Nemamo podatke o broju vozača bicikla u saobraćaju. Primjetno je da se broj biciklista udvostručio u 2005. godini u odnosu na 2004. godinu. Dužina biciklističkih staza / traka u Sarajevu je zanemarljiva (svega nekoliko stotina metara). Kako postati dobar i siguran vozač bicikla? Treba steći određena znanja: • • • Poznavati saobraćajne propise i sigurnosna pravila; Poznavati način vožnje bicikla; Znati kako se zaštititi od mogućih ozljeda; Poznavati dijelove bicikla i način kako se održavaju ispravnim i čistim; Znati u kakvom zdravstvenom stanju treba biti kad se vozi bicikl.

Fotografije 2, 3 : Potreban prostor za automobile i bicikle u saobraćaju

Forografija 4: Biciklistički parking na željezničkoj stanici - Švedska

2. OSNOVNI POJMOVI Temeljni propis koji uređuje ponašanje učesnika u saobraćaju na cestama je Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u Bosni i Hercegovini. Navedeni zakon definiše : BICIKL je vozilo koje ima najmanje dva točka i koje se pokreće isključivo snagom vozača. BICIKLISTIČKA STAZA je izgrađena saobraćajna površina namijenjena za saobraćaj bicikla i bicikla s motorom (moped II), koja se proteže uzduž kolovoza i koja je od njega odvojena i obilježena propisanim saobraćajnim znakom. BICIKLISTIČKA TRAKA je dio kolovoza namijenjen za saobraćaj bicikala i bicikala sa motorom (moped II) – lakih motocikala)), koja se proteže duž kolovoza i koja je obilježena uzdužnom linijom na kolovozu. VOZAČ je lice koje na putu upravlja vozilom.

Fotografije 5, 6: Biciklistička staza

Fotografije 7, 8 : Biciklistička traka

3. VOŽNJA BICIKLOM Biciklom u saobraćaju na kategorisanom putu smije da upravlja lice koje je navršilo 12 godina (prijedlog ZOBS). Jednom usvojena vještina održavanja ravnoteže na biciklu, nikad se ne zaboravlja. U vožnji bicikla treba: • Tijelo na biciklu držati uspravno, lagano nagnuto prema naprijed; • Pogled usmjeriti ispred bicikla; • Ruke imati polusaviljene zbog lakšeg upravljanja i ublažavanja vibracija; • Stopala dobro smjestiti na pedalama; • Prste ruke držati što bliže komandama zbog bržeg reagovanja (kočnice i sl. ), • Na glavi imati biciklističku zaštitnu kacigu ili pak sličnu kacigu. Stabilnost bicikla za vrijeme vožnje bit će narušena ako se prevozi teret koji je nepravilno smješten na biciklu ili je težak i većih dimenzija. Ako se prevozi teret na biciklu, on ne smije biti širi od 50 cm sa svake strane bicikla.

Dijelovi i uređaji bicikla bitni za sigurnost :

4. SIGURNOST VOZAČA BICIKLA Kod vožnje biciklom posebnu pažnju treba usmjeriti na oznake na kolovozu i saobraćajne znakove, semafore, znakove policajca koji reguliše saobraćaj i objekte pokraj ceste, živicu, ograde, drveće i sl. Bicikl treba uvijek voziti oprezno i pažljivo, te predviđati moguće opasnosti: • Prilagoditi vožnju vrsti i stanju kolovoza (na kolovozu može biti pijeska, šljunka, lišća, vode, snijega leda. . . ); • Voziti uz izbjegavanje naglog kočenja (zbog mogućeg gubitka ravnoteže i kontrole nad biciklom); • Voziti što bliže desnoj ivici kolovoza, jer vozilo iz suprotnog smjera može iznenada naići; • Posebno voditi računa o ravnoteži prilikom davanja znakova rukama pri skretanju ; • Paziti kad se vozi cestom na kojoj se izmjenjuju svjetla i sjene (možda se ne primijete oštećenja ili rupe na kolovozu); • Smanjiti brzinu vožnje približavanju raskrsnici zbog blagovremenog uočavanja saobraćajne signalizacije i drugih učesnika u saobraćaju. Zaštitna kaciga treba da stoji ravno na glavi, ne nagnuta naprijed ili nazad jer u tim slučajevima ne štiti dobro. CE oznaka na kacigi je potvrda da ista ispunjava evropske sigurnosne zahtjeve.

Danas imamo brza bicikla, više brzince, sa kojima se lahko postižu veće brzine kretanja. Nasuprot tome sa druge strane imamo poteškoće blagovremenog zaustavljanja istih. Zato je izuzetno važno imati dobre kočnice i koristiti pravilnu tehniku kočenja, odnosno imati bicikl sa kočnicama i na prednjem i na zadnjem točku. Treba upotrijebiti prednju i zadnju kočnicu istovremeno, ili pak prvo zadnju kočnicu. Bicikl bez svjetala i reflexa (katadioptera) je nevidljiv u mraku (noću), te zato treba imati s prednje strane svjetlo koje daje svjetlost bijele boje, a sa stražnje strane crvene boje. Crveni katadiopter na zadnjoj strani bicikla, žuti katadiopteri na pedalama i narandžasti katadiopteri na točkovima trebaju biti ispravni i čisti. Ispravne gume na biciklu osiguravaju sigurno zaustavljanje, ugodnu i sigurnu vožnju. Ne smiju biti istrošene i oštećene. Trebaju biti propisano napumpane. Zvono na biciklu treba biti ispravno i smješteno na upravljaču da se može lahko aktivirati pritiskom palca ruke.

Fotografija 8 : Biciklisti u noćnoj vožnji

Nažalost, nemamo mjerodavne statističke podatke o udjelu vozača bicikla u saobraćajnim nezgodama, o broju povrijeđenih i stradalih, te ne možemo dati valjanu analizu nezgoda i povreda za Kanton Sarajevo ili pak za Bosnu i Hercegovinu. Istraživanja pokazuju da: • Približno jednak broj vozača bicikla strada u pojedinačnim nezgodama kao i u sudarima sa drugim vozilima; • Polovina saobraćajnih nezgoda biciklista dešava se na suhoj podlozi i u raskrsnicama; • Da ograničeno vidno polje i uslovi vidljivosti znatno doprinose sudaru biciklista; • Vozači bicikla su pet puta više izloženi riziku povređivanja nego vozači automobila; • Saobraćajno – tehnička rješenja kolovoza značajno utiču na sigurnost vozača bicikla. Bicikl je vozilo koje se slabije uočava od automobila, zato vozač bicikla nikad ne smije biti siguran da ga vozači automobila primjećuju na vrijeme (posebno kod skretanja istih).

Fotografija 9: Obilježavanje prelaza biciklističke staze preko kolovoza

Fotografija 10: Biciklisti i pješaci