OKOTAVANJE OKOTAVANJE OSTEOGENEZA proces nastajanja kotanog tkiva Zbiva
OKOŠTAVANJE
OKOŠTAVANJE (OSTEOGENEZA)- proces nastajanja koštanog tkiva. Zbiva se tijekom intrauterinog života. VRSTE OKOŠTAVANJA 1/ Intramembransko okoštavanje - nastaje u zgusnuću mezenhima izravnom mineralizacijom koštane međustanične tvari (matriksa) koji su izlučili osteoblasti. Ovim okoštavanjem nastaju plosnate kosti (glava). 2/ Enhondralno okoštavanje - nastaje u hijalinoj hrskavici (koja predstavlja mali model kosti) odlaganjem koštanog matriksa na mjestu prethodnog hrskavičnog matriksa. Ovim okoštavanjem nastaju duge kosti.
INTRAMEMBRANSKO (DEZMALNO) OKOŠTAVANJE Faze okoštavanja 1/ Zgušnjavanje mezenhimskih stanica 2/ Diferencija osteoblasta koji stvaraju organski dio koštane međustanične tvari (kolagen, glikoproteini i proteoglikani). Osteoblasti se nalaze na površini koštanih gredica, dok se osteociti nalaze u unutrašnjosti. 3/ Proces mineralizacije i nastajanje primarne kosti. Pojavljuju se i okteoklasti koji razgrađuju kost i sudjeluju u njezinom remodeliranju. Nastanak plosnatih kostiju glave
ENHONDRALNO (INTRAKARTILAGINOZNO) OKOŠTAVANJE Enhondralnim okoštavanjem nastaju duge kosti. Kod ovog oblika okoštavanja kost nastaje u 3 faze: mezenhimska, hrskavična i koštana faza. Kost se stvara na ostacima hijaline hrskavice. Enhondralnim okoštavanjem kosti rastu u duljinu. Koštani ovratnik nastaje intramembranskim okoštavanjem u perihondriju u području dijafize buduće kosti. Periostalni (osteogeni) pupoljak uz pomoć oskteoklast prodire kroz koštani ovratnik, noseći krvne žile i koštane prastanice potrebne za početak okoštavanja. Primarno središte okoštavanja nastaje u dijafizi kosti, a sekundarno u epifizi.
Kada koštano tkivo ispuni epifizu, hrskavica ostaje na samo dva mjesta: a) Zglobna hrskavica koja traje cijeli život b) Epifizna hrskavica ili ploča koja odgovara za rast kostiju u duljinu. Paralelno s procesom okoštavanja propada hijalina hrskavica: hondrociti epifizne hrskavice proliferiraju (na epifiznoj strani ploče), a istovremeno propadaju na dijafiznoj strani ploče. Na ostacima hrskavice osteoblasti odlažu koštanu međustaničnu tvar. Rast i pregradnja kosti Rast kosti ostvaruje se resorpcijom prije stvorenog tkiva i istodobnim stvaranjem nove kosti brzinom većom od resorpcije.
PERIOSTALNO OKOŠTAVANJE (DEZMALNO OKOŠTAVANJE) Stanice periosta diferenciraju se u osteoblaste koji stvaraju kost. Novostvorena kost stvara tunele oko krvnih žila. Nove se lamele dodaju koštanom tkivu uzrokujući rast kosti u širinu. Iz primarne kosti postepeno nastaje sekundarna kost.
EKTOPIČNO OKOŠTAVANJE
LUBANJA A/ NEUROKRANIJ (kučište mozga) = dezmokranij + hondrokranij Dezmokranij čine kosti svoda lubanje nastale intramembranskim (dezmalnim okoštavanjem) Hondrokranij čine kosti lubanjske baze nastale enhondralnim okoštavanjem. B/ VISCEROKRANIJ (kosti lica) najvećim dijelom nastaju od hrskvica prvih dvaju ždrijelnih lukova.
LUBANJA NOVOROĐENČETA - SUTURE I FONTANELE
KRANIOSINOSTOZE- preuranjeno zatvaranje pojedinih šavova skafocefalija (sag. s. ) akrocefalija (kor. s. ) plagiocefalija
ANENCEPHALUS MENINGOCELE
RAZVOJ UDOVA 5 tjedana 6 tjedana 8 tjedana
RAZVOJ DONJIH UDOVA 5. tjedan (mezenhimska) 6. tjedan (hrskavična) 8. tjedan (koštana faza)
Razdvajanje prstiju apoptozom- programiranom staničnom smrću.
AMELIA MEROMELIA POLIDAKTILIJA SINDAKTILIJA
STADIJI RAZVOJA KRALJEŽNICE (mezenhimski, hrskavični i koštani) Nastaju koštani trupovi kralježaka između kojih se nalaze intervertebralni disci (annulus fibrosus i nucleus pulposus). Annulus fibrosus izgrađuje vezivna hrskavica, a nucleus pulposus ostaci notokorda.
HERNIJACIJA INTERVERTEBRALNOG DISKA
KIFOZA LORDOZA SKOLIOZA
AHONDROPLAZIJA- poremećaj enhondralnog okoštavanja (genska mutacija)
- Slides: 19