Odreivanje oblika upitnika Za svaku istraivaku temu odrediti

Određivanje oblika upitnika • Za svaku istraživačku temu, odrediti koji će biti sadržaj svakog pitanja, • Odrediti kakav će biti oblik svakog pitanja 1. Pitanja sa otvorenim odgovorom bez klasifikacije, 2. Pitanja sa otvorenim odgovorom gdje anketar ima prethodno kodiranu klasifikaciju za evidentiranje, 3. Pitanja sa zatvorenim odgovorim • U upitniku se može koristiti kombinacija

Pitanja sa otvorenim (nestrukturiranim) odgovorom • Otvorena pitanja su korisna posebno u sledećim situacijama: - Kao upoznavanje sa nekom anketom ili temom - Kada je važno izmjeriti značaj neke teme za ispitanike - Kada postoji više mogućih odgovora ili se oni ne mogu prdvidjeti - Kada ih treba doslovno evidentirati da bi se razumio njihov duh ili da se navedu kao primjer - Kada je ponašanje koje treba izmjeriti osjetljivo ili nepoželjno

Nedostaci otvorenih pitanja • Glavni problem je što iscrpnost odgovora zavisi od: - Artikulisanosti ispitanika ili spremnost da odgovori - Sposobnost anketara da evidentira, tumači ili navede - Uticaj očekivanja anketara • Oduzimanje isuviše vremena tokom intervjuisanja, kodiranja i tabeliranja odgovora • Odgovori mogu biti širi ili uži od zavisnosti od prostora u upitniku i tipa ispitanika • Ispitanici koriste različite kriterijume za odgovor

Pitanja sa zatvorenim odgovorima (strukturirana pitanja) • Dva osnovna oblika zatvorenih pitanja: - Izbor jednog ili više mogućih odgovora sa spiska - Izbor na osnovu obilježenih kategorija reitingskale • Na njih se uvijek lakše odgovara • Traže manje ulaganje truda anketara • Olakšavaju tabelarni prikaz i analizu • Potrebno je utrošiti manje vremena nego na slična pitanja sa otvorenim odgovorom • Odgovori ispitanika mogu direktno da se porede

Ograničena pitanja sa zatvorenim odgovorima • Neslaganje u vezi odgovora koje bi trebalo navesti: - Da li treba navesti središnju opciju iako se često bira ili: 1. Ne znam ili 2. Skala za intenzitet reakcije • Odgovor će se dobiti iako je narelevantan • Dobra pitanja se formulišu lako, potrebno je eksplorativan rad za sve opcije i kombinacije - U istraživanju kod tri mogućnosti, samo 15% bira kombinaciju - Kada su bile navedene kombinacije, čak 52% ih je biralo • Ako spisak alternativa nudi i odgovore koje ispitanici ne bi ni razmatrali biraju poželjnu ili ne znam - Stoga je tada poželjna kombinacija sa otvorenim odgovorima

Broj i redoslijed kategorija odgovora Broj kategorija odgovora - Opšte pravilo 5 -7 za većinu tema (5 čita anketar, 7 -9 je preciznije ali zbunjuje ispitanika kada se čita) - Pitanja sa višestrukim ponuđenim odgovorima • Kategorije međusobno isključive, a obuhvataju sve mogućnosti • Kategorija ostalo kada se ne mogu navesti sve Redoslijed kategorija odgovora - U poštanskim anketama češće biraju središte kategorija

Istovremeno korišćenje pitanja sa zatvorenim i otvorenim odgovorima • Pitanja sa otvorenim odgovorom mogu da se koriste sa pitanjima sa zatvorenim odgovorima, • Korišćenje otvorenog pitanja kao nastavka zatvorenog pitanja naziva se navođenjem na odgovor ili dodatnim ispitivanjem - Kombinuju se prednosti otvorenih i zatvorenih pitanja - Mogu se koristiti i samo kod podgrupe ispitanika koji su na prethodna pitanja dali određeni odgovor • Dvije svrhe: 1. da se pronađu pitanja koja su posebno teška, 2. za bolje tumačenje odgovora

Formulisanje teksta pitanja • Utvrditi kako će konkretno pitanje glasiti • Procijeniti svaka istraživačko pitanje sa stanovišta mogućnosti razumjevanja, znanja, sposobnosti, spremnosti i sklonosti tipičnog ispitanika da na njega odgovori • Naše znanje u pogledu toga kako se formulišu nedvosmislena i nepristrasna pitanja takvo je da je lakše razmotriti ono što ne treba učiniti, nego pružiti gotove recepte

Formulisanje teksta pitanja – problem komunikacije • Da li je riječnik jednostavan, direktan i blizak ispitaniku? • Da li neke riječi imaju nejasno ili dvosmisleno značenje? • Da li ima dvostrukih pitanja? • Da li su neka pitanja sugestivna ili pristrasna? - Pristrasnost: 1. naglašavanjem ili argumentovanjem opcije, 2. korišćenjem pridjeva sa emotivnim nabojem • Da li bi uputstva mogla da zbune ispitanika? • Da li je pitanje primjenjljivo na sve ispitanike? • Tehnika podjele pitanja na poduzorke • Da li su pitanja odgovarajuće dužine?

• Postavljanje osjetljivih pitanja • Dugačka, otvorena pitanja u kojima se koriste riječi bliske ispitanicima veoma efektivna • Neophodna atmosfera uzajamnog povjerenja, neobavezan i opušten pristup anketara • Anketar koji je prošao obuku i koji zna kako da pomogne ispitaniku da se opusti • Alternative: - Tehnike tajanstvenog kupca i sekundarni izvori - Tehnika slučajnog odgovora

Redoslijed i raspored pitanje, izgled upitnika • Pristrasnost redoslijeda: Da li pitanje kreira odgovor? • Kada tema nije poznata ili interesantno ispitaniku, prethodna pitanja utiču na kasnije odgovore • Priroda prethodnih pitanja uspostavlja referentni okvir koji ispitanik koristi u odgovoru • Onaj ko dizajnira upitnik treba da odluči koji okvir ima najveću validnost • Pristrasnost redoslijeda i kada jedno pitanje očigledno utiče na odgovor

Odluke o redoslijedu pitanja i izgledu upitnika • Poredati pitanja u skladu sa odgovarajućim redoslijedom • Grupisati pitanja u okviru svake uže teme kako bi se dobio jedinstven upitnik • Dizajnirati adekvantan izgled i organizaciju upitnika • Redoslijed ili sekvencioniranje pitanja se utvrđuje na samom početku na bazi potrebe da se uspostavi i održi saradnja sa ispitanikom, kao i da upitnik anketaru bude što lakši za primjenu • Pristrasnost redoslijeda treba posebno analizirati

Osnovne smjernice za određivanje redoslijeda pitanja • Započeti davanjem obavještenja i lakim pitanjem da se uspostavi odnos i ispitanik stekne somopouzdanje • Upitnik treba logično da prelazi sa jedne na drugu temu da ide glatko • Većinu tema treba početi širokim opštim pitanjima a zatim ići ka konkretnijim • Osjetljiva ili teška pitanja ne treba postaviti na početku, već onda kada ispitanik već stekne izvjesno povjerenje u anketara i istraživanje

Predtestiranje i ispravljanje nedostataka upitnika • Pročitati cijeli upitnik kako bi se provjerilo da li je logično i da li se njime mjeri ono što je predviđeno da se mjeri • Provjeriti da li u upitniku ima grešaka • Obaviti predtestiranje upitnika • Ispraviti uočene greške