Odjel za matematiku TJELESNI RAZVOJ U RANOM DJETINJSTVU

Odjel za matematiku TJELESNI RAZVOJ U RANOM DJETINJSTVU dr. sc. : A. Metzing studentica: Lucija Mikulić Osijek, 19. 3. 2010.

RAST TIJELA q usporava se rast za razliku od rasta u dojenačkoj dobi q dječaci i dalje viši i jači od djevojčica q smanjuje se dojenačka bucmastost q trup se izdužuje i proširuje a kralježnica izravnava q tjlesne proporcije više slične onima kao kod odraslog čovjeka

Rast kostiju i mliječni zubi q pretvaranje hrskavice u kosti q do 30 -og mjeseca djetetu bi trebali izbiti svi mliječni zubići, njih 20 q djeca koja se naprednije tjelesno razvijaju , prije im i ispadaju mliječni zubi q jako je važna skrb o zubima kako bi se na vrijeme spriječio karijes

Neujednačenosti u tjelesnom rastu q rast tjelesnih sustava je medjusobno neuskladnjen

RAZVOJ MOZGA q mozak se povećava sa 70 na 90% svoje veličine u odrasloj dobi q potrošnja energije u moždanoj kori dostiže vrhunac u dobi od oko 4 godine q Poboljšanje vještina i sposobnosti –> tjelesnu koordinaciju –> percepciju –> pažnju , pamćenje i govor –> logičko mišljenje i maštu q jake neuralne aktivnosti i rast u područjima čeonih režnjeva zaduženim za planiranje i organizaciju q kod većine djece lijeva je hemisfera osobitno aktivna između 3. i 6. godine q razvoj jezičnih sposobnosti u ranom djetinjstvu q aktivnost desne hemisfere se povećava tijekom čitavog ranog i srednjeg djetinjastva

q osim kore velikog mozga u ranom djetinjstvu razvijaju se i drugi dijelovi mozga 1. mali mozak - odgovoran za održavanje ravnoteže i kontroli tjelesnih pokreta 2. retikularna formacija - regulira budnost i svijest 3. žuljevito tijelo - široki snop vlakana koji povezuje dvije hemisfere

UTJECAJI NA TJELESNI RAST I RAZVOJ Naslijeđe i hormoni q geni utječu na tjelesni rast putem kontrole izlučivanja hormona q hipofiza izlučuje dva hormona koji utječu na rast q Hormon rasta je od rođenja nužan za razvoj tjelesnih tkiva. Tjelensa visina osoba kojima nedostaje hormona rasta iznosi oko 130 cm. q Tiroksin, hormon koji stimulira stitnjaču, nužan je za razvoj živčanih stanica. Nedostatak tiroksina izaziva mentalnu retardaciju.

Emocionalna dobrobit q jednaka ka. O u dojenačkoj dobi i može imati značajan utjecaj na rast i zdravlje q Preskolska djeca čije su obiteljske okolnosti vrlo stresne češće obolijevaju od bolesti dišnog i probavnog sustava. q krajnja emocionalna uskraćenost može ometati stvaranje hormona rasta i dovesti do psihosocijalnog dvarifizma - poremećaj rasta koji se pojavljue izmedju 2. -15. god. Obilježja: –> nizak tjelesni rast –> smanjeno izlučivanje hormona rasta –> nezrela dob kostiju –> ozbiljni problemi prilagodbe q Uklanjanjem djece iz emocionalno nestabilne okoline, razina njihova hormona rasta brzo se vraća u normalu i ona počnu dalje normalno rasti

Prehrana q S prijelazom u rano djetinjstvo mnoga djeca postaju nepredvidiva i izbirljiva u jelu. q Do smanjenja apetita dolazi jer se brzina rasta usporila. q Djeca predškolse dobi jedu manje ali im je potrebna im visokokvalitetna prehrana. Treba im ista vrsta hrane ka. O i odraslim osobama samo u manjim količinama. q masti, ulja, sol i slatko uzimati u malim količinama q Socijalna okolina snažno utječe na preferiranje određenih vrsta hrane kod male djece. Djeca su sklona imitirati izbor hrane osoba koje vole. q Podmićivanje djece slatkom hranom dovode do toga da dijete sve više voli nagradu od zdrave hrane.

Zarazne bolesti q Loša prehrana smanjuje aktivnost imunološkog sustava i čini djecu podložniju različitim bolestima. Bolest smanjuje apetit i ograničava sposobnost tijela da apsorbira hranu. q Najčešće dječje bolesti: –> ospice i vodene kozice –> dijareja q Veliku ulogu u smanjenju dječjih bolesti ima cijepljenje. q Uzroci neadekvatne imuziacije: –> nemogućnost plaćanja cjepiva –> pogrešno shvaćanje da cjepiva nisu djelotvorna ili da oslabljuju imunološki sustav te da povećanju broj djece s autizmom q Automobilske i pješačke nesreće, utapanja, trovanja, prostrijelne rane, opekotine, padovi i gutanje stranih tijela vodeći su uzrok dječje smrtnosti u industrijaliziranim zemljama. q Dok u zemljama u razvoju smrt uzrokovana ozljedama je veća , a najčešći uzroci su sirmaštvo, brz populacijski rast, prenapučenost gradova i gust promet, slabe mjere sigurnosti. .

MOTORIČKI RAZVOJ GRUBE I FINE MOTORIKE q Kako su tjelesno držanje i ravnoteža puno bolji , te promjene omogućuju i bolju motoričku koordinaciju. q Kako oblik djetetova tijela postaje skladniji , tako se težište tijela pomiče niže, prema trupu. q bolja ravnoteža, čime se utire put novim motoričkim vještinama koje obuhvaćaju velike mišićie tijela q u dobi od 2. god dječji hod postaje ritmičan q Razvoj fine motorike također ostvaruje velik napredak q kontrola ruku i prstiju je bolja te mala djeca mogu slagati slagalice, rezati, lijepiti i nizati perlice

Tablica razvoja motoričkih vještina u ranom djetinjstvu

q Fina motorika je najočitija u primjeru: –> djetetove skrbi o vlastitom tijelu –> njegovim crtezima i slikama q Mala djeca postaju postupno samostalna u odijevanju. Iako ćemo često vidjeti trogodišnjake da su naopačke obukli majicu, hlače ili cipele bitno je da se trude i žele to sami.

q Vjerojatno najsloženija vještina samopomoći u ranom djetinjstvu je vezanje cipela koje dijete svlada u potpunosti oko 5. -6. godine.

q Na razvoj djetetovih umjetničkih ostvarenja utječe fina motorika udružena sa drugim činiteljima, npr. kognitivnim shvaćanjem da crteži mogu služiti ka. O simboli i bolje sposobnosti razumijevanja i planiranja prostora. q U pravilu crtež se razvija u kroz tri faze: –> šaranje –> prvi oblici prikazivanja –> realističniji crteži q Kako predškolci eksperimentiraju linijama i oblicima, uočavaju slova i promatraju druge kako pišu, tako pokušavaju i sami pisati. Doživljavanje slova ka. O slika.

Prvi oblici prikazivanja q dječja šaranja poprimaju oblik prvog crteža q korištenje crta kako bi se priakzali granice predmeta te tako stvaraju prve crteže čovjeka

Realističniji crteži q Kako se kognitivne i fine motoričke sposobnosti poboljšavaju, tako počinju zahtijevati veći stupanj realizma. Crteži sadrže konvencionalne likove u kojima su ponekad glava i tijelo razdvojeni, ali sve je jasno prikazano.

INDIVIDUALNE RAZLIKE q Dijete koje je višlje i ima mišićavije tijelo vjerojatno će se početi brže kretati i prije usvojiti motoričke vještine od nižeg djtetea zdepaste gradje. q Djecaci su napredniji u vještinama koje zahtijevaju snagu, dok su djevojčice spretnije u finim motoričkim vještinama te u nekim vještinama grube motorike koje zahtijevaju kombinaciju dobre ravnoteže i pokreta stopala. q Djeca ovladavaju motoričkim vještinama ranog djetinjstva kroz svakodnevnu igru. q Odrasle osobe uključene u motoričke aktivnosti malog djeteta trebale bi se usredotočiti na djetetovo uživanje u zabavi, a ne učenje „pravilne“ tehnike.

Hvala na pozornosti : )