Odgovor graana na klijentelizam u medijima MEDIA CIRCLE

Odgovor građana na klijentelizam u medijima MEDIA CIRCLE PROJEKT Indeks klijentelizma u medijima: Mjerenje stvarnosti Munir Podumljak Zagreb, 15. 12. 2017

Zahvala Odgovor građana na klijentelizam u medijima, MEDIA CIRCLE projekt se financira iz Instrumenta pretpristupne pomoći Europske unije (IPA) Civil Society Facility (CSF) i sufinancira od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Kratica projekta: MEDIA CIRCLE Puni naziv projekta: Odgovor građana na klijentelizam u medijima Trajanje projekta: Prosinac 2013 – Ožujak 2018 Doprinos Europske komisije: 548. 341, 37 EUR Referenca: Europe. Aid/134613/C/ACT/MULTI Broj Ugovora o darovnici: 2013/332 -758 Internet stranica projekta: http: //www. fairpress. eu/

5 W 1 H Tko? Konzorcij od 8 organizacija (nositelj projekta je Partnerstvo za društveni razvoj, a partneri su Expert Forum iz Rumunjske; BH novinari i VESTA iz Bosne i Hercegovine; Institut za javnu politiku iz Crne Gore; Public iz Makedonije; Nezavisno društvo novinara Vojvodine i Komitet pravnika za ljudska prava iz Srbije) Što? Odgovor građana na klijentelizam u medijima, MEDIA CIRCLE Kada? Od 1. prosinca 2013 do 30. ožujka 2018 Gdje? 6 zemalja Jugoistočne Europe (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Rumunjska) Zašto? Kako bi se uspostavio neovisan, održiv i višeslojan međudržavni mehanizam za aktivno praćenje medijskih politika, zagovaranje i brzu reakciju na probleme u JI Europi Kako? Dizajniranjem alata za nadzor stanja u medijima: Indeksa klijentelizma u medijima i news portala Fairpress. eu

INDEKS KLIJENTELIZMA U MEDIJIMA § Kontrolni mehanizam koji promatra medijsko okruženje i odnose između politike, ekonomskih centara moći, medija i građana. § Alat namijenjen donositeljima odluka u području medijskih politika, kako bi im pomogao u oblikovanju odluka utemeljenih na stvarnosti. § Mjeri rizike klijentelističkih praksi, postojanje takvih praksi, kao i potencijal društva i države za rješavanje pitanja klijentelizma u medijima, kao i drugih pitanja povezanih s funkcioniranjem medijske industrije. § Pri izradi Indeksa korištena je Metoda potencijala (rangiranja) zasnovana na teoriji grafova prema teorijskom radu dr. Lavoslava Čaklovića s Matematičkog odjela Prirodno matematičkog fakulteta Sveučilište u Zagrebu.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA § Podaci na temelju kojih je mjeren indeks prikupljeni su desk metodom (primarni podaci) § Podaci se odnose na 2016. godinu, jer brojni statistički podaci, koji su važni za mjerenje (primjerice, izvješća o izvršenju proračuna ili izvješća državnih zavoda za statistiku, kao i izvješća o radu relevantnih institucija) nisu dostupni u realnom vremenu, odnosno dostupni su tek sredinom tekuće godine za prethodnu godinu. § Pri interpretaciji podataka, te za potrebe vrednovanja, odnosno ponderiranja određenih kategorija korištene su ekspertne grupe u svakoj od zemalja. Ekspertnu grupu činile su tri osobe u svakoj zemlji, a koje dolaze iz različitih područja koja su obuhvaćena indeksom: predstavnik/ca akademske zajednice, civilnog sektora (novinarskih udruženja) i novinar/ka.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA § Indeks u matričnom pregledu mjeri različite skupine i kategorije podataka. Struktura prikupljenih podataka zasniva se na pet subgrupa (SG 1 -SG 5): (SG 1) zakonodavni i regulatorni okvir, (SG 2) institucionalni okvir, (SG 3) transparentnost vlasništva, (SG 4) tržišni indikatori i financiranje medija, (SG 5) medijske slobode i temeljna prava. § i četiri hijerarhijska modela (T 1 -T 4): (T 1) regulatorni i institucionalni kapacitet države da detektira i eliminira klijentelističku praksu u procesu donošenja medijskih politika i operativnim aktivnostima medijske industrije; (T 2) praksa u donošenju medijskih politika, barijere spram klijentelističkih praski i pojavnost klijentelizma; (T 3) sposobnost države, odnosno društva da razumije situaciju u medijima prema deklariranom postojanju podataka; (T 4) društveni kapacitet za mjerenje medijske realnosti, u kojem se testiraju svi prethodni deklarativni stavovi i podaci prikupljeni od strane formalnih institucija, te procijenjuje njihova vjerodostojnost i kvaliteta.

Indeks klijentelizma u medijima: Mjerenje stvarnosti Izvješće MCI 2017

Indeks klijentelizma u medijima, 2017 -0. 32 HRV -0. 50 SER -0. 55 CG -0. 58 -0. 80 MAK -0. 67 ROM -0. 67 BIH -0. 70 -0. 60 -0. 50 -0. 40 -0. 30 -0. 20 -0. 10 0. 00

Indeks klijentelizma u medijima, 2015 - 2017 -0. 50 -0. 52 -0. 67 S E R -0. 31 R O M -0. 49 -0. 58 -0. 55 M A K -0. 34 H R V -0. 32 -0. 28 -0. 55 -0. 67 -0. 66 -0. 80 -0. 70 C G -0. 36 B I H -0. 51 -0. 60 -0. 50 2017. -0. 40 2016. -0. 30 2015. -0. 20 -0. 10 0. 00

Gorući problemi • Netransparentno donošenje medijskih politika • Ulazak osoba povezanih s organiziranim kriminalom u vlasništvo nad medijima • Netransparentno vlasništvo i postojanje neregistriranih vlasničkih ugovora u medijima • Netransparentan utjecaj oglašivačkih agencija osobito u digitalnom marketingu • Gušenje pluralizma medija i ukidanje državnih potpora, te njihovo preusmjeravanje na parikularne lokalne uprave (slučaj Grad Zagreb) • Partikularizam u medijskim profesionalnim udruženjima • Politizacija HRT-a • Digitalni mediji (internet portali) – potpuno neregulirana nova moć na tržištu

Struktura medija prema vrsti vlasništva medija, 2016. 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% HR BIH Neprofitni SRB Privatni mediji MAK Javni mediji CG

Ukupan broj medija (javni, neprofitni, privatni) na 10. 000 stanovnika, 2014. - 2016. 2. 5 2 1. 5 1 0. 5 0 SRB HR 2014 2015 CG 2016

Iznosi državne potpore medijima, u EUR, 2014. - 2016. 20, 000 18, 000 16, 000 14, 000 12, 000 10, 000 8, 000 6, 000 4, 000 2, 000 0 HR BIH 2014. 2015. 2016. SER

Iznosi financiranja iz državnog proračuna (promidžba i informiranje), u EUR, 2014. 2016. 18, 000 15, 602, 877 16, 000 14, 000 12, 000 11, 073, 757 10, 952, 410 9, 812, 709 10, 000 8, 000 5, 559, 536 6, 000 4, 000 3, 991, 833 2, 917, 524 2, 000 0 HR BIH 2014. 2015. SER 2016.

Broj zaposlenih u industriji ("Informacije i komunikacije") i udio u odnosu na ukupan broj zaposlenih u državi, 2014. - 2016. 3. 00% 2. 50% 40, 000 33, 02833, 486 31, 575 35, 000 30, 000 2. 00% 25, 000 1. 50% 20, 000 18, 17518, 113 12, 980 1. 00% 13, 15913, 673 15, 000 10, 000 4, 923 0. 50% 1, 972 1, 959 0. 00% 5, 000 0 HR BIH MAK CG Broj zaposlenih u industriji 2014. Broj zaposlenih u industriji 2015. Broj zaposlenih u industriji 2016. % u odnosu na broj zaposlenih 2015. % u odnosu na broj zaposlenih 2016.

Broj nezaposlenih novinara i udio u ukupnom broju nezaposlenih u državi, 2014. 2016. 0. 50% 1400 1285 0. 45% 0. 40% 1200 1103 973 0. 35% 964 1000 0. 30% 800 0. 25% 614 600 0. 20% 0. 15% 400 0. 10% 112 0. 05% 159 0. 00% 200 0 SRB BIH CG Broj nezaposlenih novinara u 2014. Broj nezaposlenih novinara u 2015. Broj nezaposlenih novinara 2016. % u broju nezaposlenih u 2014. % u broju nezaposlenih u 2015. % u broju nezaposlenih u 2016.

Prosječna neto plaća u industriji ("Informacije i komunikacije") u odnosu na prosječnu neto plaću u državi, u EUR, 2016. 1, 200 1, 000 Prosječna plaća u industriji 800 600 Prosječna plaća u državi 400 200 0 HR Bi. H SRB MAK CG ROM

Prosječna neto plaća u industriji, u EUR, 2014. - 2016. 1, 200 1, 000 800 600 400 200 0 HR BIH SER 2014. MAK 2015. 2016. CG ROM

Preporuke § Potpuna transparentost vlasništva nad medijima prvi prioritet koji moraju rješavati sve buduće politike koje uređuju medijski prostor § Politička kultura u kojoj pobjednik na izborima dobija javne medije kao nekakav dio plijena mora hitno biti promijenjena § Sveobuhvatni registri vlasništva nad medijima, financijskih i materijalnih potpora dodijeljenih medijima, subvencija, te deklariranih interesa onih koji su uključeni u odlučivanje o medijskim pitanjima moraju biti dostupni u realnom vremenu svim zainteresiranim građanima. § Ulazak netransparentnog kapitala, pogotovo onog povezanog s organiziranim kriminalom, u medije, te postojanje nedeklariranih vlasničkih ugovora mora biti spriječeno i sankcionirano § Reguliranje digitalnih medija (internetskih portala, njihovog vlasništva i medijske etike, odnosno izdavačke odgovornosti)

Preporuke § Kriteriji dodjele potpora, medijima moraju biti temeljeni na univerzalnim načelima, a sustav pravne zaštite kod dodjele potpora, i u odnosu na sve odluke regulatora mora biti uspostavljen sukladno ustavno pravnom uređenju RH. § Marketinški kapital koji se iz javnih poduzeća, janvih institucija i političkih stranaka plasira u medije i marketinške agencije mora biti vidljiv kontrolnim mehanizmima, a podatci o navedenom, u realnom vremenu dostupni javnosti

HVALA! Partnerstvo za društveni razvoj e-mail: info@psd. hr