OCJENJIVANJE KAO MJERENJE ZNANJA Mr sc Nikolina DraiCeli

  • Slides: 23
Download presentation
OCJENJIVANJE KAO MJERENJE ZNANJA Mr. sc. Nikolina Dražić-Celić, psiholog

OCJENJIVANJE KAO MJERENJE ZNANJA Mr. sc. Nikolina Dražić-Celić, psiholog

Izrada kurikula, provjeravanje i evaluacija- sve započinje u istoj točki. J. Heywood

Izrada kurikula, provjeravanje i evaluacija- sve započinje u istoj točki. J. Heywood

VREDNOVANJE • Školsko ili unutarnje vrednovanje • Nacionalno ili vanjsko vrednovanje

VREDNOVANJE • Školsko ili unutarnje vrednovanje • Nacionalno ili vanjsko vrednovanje

Školsko ili unutarnje vrednovanje • Vrednovanje postignuća učenika u usvajanju i razvoju znanja, vještina

Školsko ili unutarnje vrednovanje • Vrednovanje postignuća učenika u usvajanju i razvoju znanja, vještina i sposobnosti • Provode ga učitelji, a rezultat je ocjena • Način vrednovanja su pismeni i usmeni • Instrumentarij pripremaju sami učitelji ili priručnici različitih autora

Vanjsko vrednovanje • Vrednovanje odgojno-obrazovnih postignuća putem nacionalnih ispita • Svi učenici rješavaju iste

Vanjsko vrednovanje • Vrednovanje odgojno-obrazovnih postignuća putem nacionalnih ispita • Svi učenici rješavaju iste testove u isto vrijeme u cijeloj zemlji • Provodi ga vanjska ovlaštena institucija

Ocjena • Ocjena je pokazatelj znanja, inteligencije, općeg školskog ponašanja, prilagođenosti školskim kriterijima ili

Ocjena • Ocjena je pokazatelj znanja, inteligencije, općeg školskog ponašanja, prilagođenosti školskim kriterijima ili pogodnosti za školovanje (Fulgozi i Fulgozi, 1982. ) • Ocjena je višeslojna, mora biti poticajna te treba biti razvojna • dokimologija

Mjerenje znanja Mjerenje pretpostavlja: • 1. Predmet mjerenja ili ono što se mjeri •

Mjerenje znanja Mjerenje pretpostavlja: • 1. Predmet mjerenja ili ono što se mjeri • 2. Instrument kojim se mjeri • 3. Tehniku mjerenja Primjer: mjerenje dužine stola

Što mjerimo školskim ocjenama • 1. Predmet mjerenja= učenikovo znanje • 2. Instrument kojim

Što mjerimo školskim ocjenama • 1. Predmet mjerenja= učenikovo znanje • 2. Instrument kojim se mjeri= sam nastavnik • 3. Tehniku mjerenja= njegov način ispitivanja i ocjenjivanja Nastavnik je u ulozi mjernog instrumenta i u ulozi mjeritelja.

Što sve utječe na mjerenje znanja • 1. faktori koji sudjeluju pri oblikovanju učenikovih

Što sve utječe na mjerenje znanja • 1. faktori koji sudjeluju pri oblikovanju učenikovih odgovora na ispitu • 2. faktori koji ovise o nastavniku kao mjernom instrumentu • 3. faktori koji ovise o tehnici ispitivanja i ocjenjivanja

1. Faktori koji sudjeluju pri oblikovanju učeničkih odgovora na ispitu • Nedovoljna jasnoća i

1. Faktori koji sudjeluju pri oblikovanju učeničkih odgovora na ispitu • Nedovoljna jasnoća i neodređenost učeničkih odgovora • Učenikove verbalne mogućnosti • Mogućnost opažanja i vještog korištenja percipiranih podataka • Čuvstvena otpornost

2. Faktori koji ovise o nastavniku kao mjernom instrumentu • • Osobna jednadžba ispitivača

2. Faktori koji ovise o nastavniku kao mjernom instrumentu • • Osobna jednadžba ispitivača Halo-efekt “logična” pogreška Pogreška sredine P. diferencijacije P. kontrasta Tendencija prilagođavanja kriterija ocjenjivanja kvaliteti učeničke skupine

3. Faktori koji ovise o tehnici ispitivanja i ocjenjivanja Na usmenom ispitu • pasivni

3. Faktori koji ovise o tehnici ispitivanja i ocjenjivanja Na usmenom ispitu • pasivni – aktivni tip • sugestivna – nesugestivna pitanja • lakše – teže gradivo • Dužina ispitivanja (optimalno 6 min. )

3. Faktori koji ovise o tehnici ispitivanja i ocjenjivanja Ispravljanje pisanih radova • U

3. Faktori koji ovise o tehnici ispitivanja i ocjenjivanja Ispravljanje pisanih radova • U praksi slično usmenom ispitivanje te je pod utjecajem svih nabrojanih subjektivnih faktora • lijep i čitljiv rukopis

Ocjene • Imaju slabu dijagnostičku i prognostičku vrijednost (iznimka polugodište-kraj šk. g. ; oš-gimnazija)

Ocjene • Imaju slabu dijagnostičku i prognostičku vrijednost (iznimka polugodište-kraj šk. g. ; oš-gimnazija) • Kao što nastavnik dovoljno ne zna kolikim dijelom predmetnog sadržaja učenik mora vladati, također ne poznaje tehnike ispitivanja te prema svom nahođenju oblikuje iste

Objektivniji pristupi mjerenju znanja Test ≠ pisana provjera • podrazumijeva standardizirane uvjete, a pojedini

Objektivniji pristupi mjerenju znanja Test ≠ pisana provjera • podrazumijeva standardizirane uvjete, a pojedini uradak vrednujemo s obzirom na populaciju • Moguće je uspoređivati postignuća istog učenika iz različitih predmeta • Nacionalni ispiti • ZOT

Zadaci objektivnog tipa Modeli: 1. zadaci s kratkim odgovorima 2. zadaci višestrukog izbora 3.

Zadaci objektivnog tipa Modeli: 1. zadaci s kratkim odgovorima 2. zadaci višestrukog izbora 3. zadaci alternativnog izbora 4. zadaci povezivanja, sređivanja, dopunjavanja, ispravljanja ili otkrivanja pogrešaka 5. zadaci pojašnjavanja i interpretacije

BLOOMOVA TAKSONOMIJA MISAONIH PROCESA • Taksonomija = sustav klasifikacije odgojno – obrazovnih ciljeva -

BLOOMOVA TAKSONOMIJA MISAONIH PROCESA • Taksonomija = sustav klasifikacije odgojno – obrazovnih ciljeva - obuhvaća kognitivno, afektivno i psihomotoričko područje U nastavi povijesti u prvom planu je provjeravanje i ocjenjivanje kognitivnog područja

BLOOMOVA TAKSONOMIJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. ZNANJE – oblici pamćenja (pamćenje formula,

BLOOMOVA TAKSONOMIJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. ZNANJE – oblici pamćenja (pamćenje formula, pjesama, sricanje riječi, glavnih gradova. . . ) RAZUMIJEVANJE – razumijevanje ponašanja (sažimanje pročitanog, objašnjavanje vlastitim riječima. . . ) PRIMJENA – ponašanje kao što je uporaba informacija za rješavanje nesvakidašnjih problema ANALIZA – npr. razbijanje velike količine informacija u manje grupe SINTEZA – spajanje manjih elemenata informacija u opće izraze, sažetke. . . (PR)OCJENA – ponašanje kao što je procjena “vrijednosti” osobe, objekta ili ideje

Razine znanja za pitanje Nacizma 1. ZNANJE Znati osnovnu definiciju Što je nacizam? 2.

Razine znanja za pitanje Nacizma 1. ZNANJE Znati osnovnu definiciju Što je nacizam? 2. RAZUMIJEVANJE Uočavanje i povezivanje glavnih ideja Objasni kako je gospodarska situacija u Njemačkoj utjecala na pojavu nacizma? 3. PRIMJENA Rješavanje problema u novoj situaciji i primjena stečenog znanja Npr. Povijesni izvor: Njemačka 1933. – Pronađi osnovne karakteristike nacizma? 4. ANALIZA Raščlanjivanje informacija kao bi se utvrdili izvori i podržale generalizacije Usporedi Mussolonijevu i Hitlerovu vladavinu. Koja su bila zajednička obilježja? 5. SINTEZA Mogućnost stvaranja novih ideja, sintetiziranje bitnog Na koje se sve načine moglo reagirati da ne dođe do pojave nacizma? 6. (PR)OCJENA Mogućnost vrednovanja i kritičnog odnosa prema činjenicama Kakav je bio stav zapadnih zemalja prema nacizmu?

Razine znanja za formulu Površina pravokutnika 1. ZNANJE Znati osnovne formule P=a×b 2. RAZUMIJEVANJE

Razine znanja za formulu Površina pravokutnika 1. ZNANJE Znati osnovne formule P=a×b 2. RAZUMIJEVANJE Izraziti formulu svojim riječima Površina pravokutnika = dužina × širina 3. PRIMJENA Izračunati mjeru nečeg po formuli a = 5 cm b = 3 cm P=? P= 5 cm × 3 cm 4. ANALIZA (Matemat. )problem dan riječima razumjeti, postaviti plan rješavanja i riješiti ga Pr. 1 Izračunaj površinu stana d=12 m, š=5 m Pr. 2 fizika= druge m. oznake 5. SINTEZA Objediniti znanja u rješavanju praktičnog problema Soba a=4 m, b=2 m. Koliko treba pločica 40 × 40 cm da bi se popločala soba? 6. (PR)OCJENA Pronaći više načina rješavanja problema. Rasprava. Kakva je formula? Kako do nje doći? Primjenjivost? Diskusija…

Način provođenja provjeravanja i ocjenjivanja određuje: • Kako učenici uče • Kakva znanja i

Način provođenja provjeravanja i ocjenjivanja određuje: • Kako učenici uče • Kakva znanja i umijeća postižu • Kakav odnos stvaraju prema učenju i znanju tj. prema napredovanju • Kakva stajališta formiraju • Kako primjenjuju znanje • Kakve vrijednosne stavove izgrađuju

Popis literature: • Slaviček M. : HNOS i vrednovanje Zagreb, 2008. , Profil •

Popis literature: • Slaviček M. : HNOS i vrednovanje Zagreb, 2008. , Profil • V. Vizek Vidović i sur. : Psihologija obrazovanja, Zagreb, 2003, IEP-VERN • Grgin, T. : Školsko ocjenjivanje znanja, Jastrebarsko, 2001. Naklada Slap • Didaktička dokimologija, Zbornik radova, Pula, 2009. • Miletić, L. : Provjeravanje i ocjenjivanje misaonih procesa uz pomoć zadataka objektivnog tipa, sa županijskog stručnog vijeća povjesničara Šib. -knin. 2007.