OBVEZNICE Predmet Finansijsko poslovanje Profesor Zorica Aneli Radili
OBVEZNICE Predmet: Finansijsko poslovanje Profesor: Zorica Anđelić Radili: Stefan Savic I Kristina Radojkovic
Pojam i definicija Obveznice su dugoročne hartije od vrednosti koje potvrđuju dužničkopoverilački odnos između emitenta i kupca obveznica. Emitent se obavezuje da će svakom kupcu isplatiti nominalnu vrednost obveznice i kamatu po ugovorenoj kamatnoj stopi, po isteku ugovorenog vremenskog perioda.
Serijski broj Naziv obveznice Nominalna vrednost Vrsta obveznice Mesto i datum izdavanja Faksimil potpisa
Oznaka serije i br. kupona Visina kamate Kuponski tabak Obveznice * Pomoću njega se vrši isplata kamate u ugovorenom roku dospeća. Datum dospeća Faksimil potpisa i pečat
Finansiranje putem obveznica Za potrebe dugoročnog finansiranja preduzeća neophodna su značajna finansijska sredstva koja se mogu pribaviti putem direktnih kreditnih aranžmana sa davaocima kredita ili posrednim putem, prodajom obveznica. * Analiza prodatih HOV novembra 2002. godine pokazuje da akcije učestvuju u STRUKTURI PROMETA sa 7%, obveznice Republike Srbije sa 6%, a obveznice preduzeća sa 22%.
Struktura prometa HOV Obveznice RS 6% Komercijalni zapisi 23% Obveznice preduzeća 22 % Blagajnički zapisi 34% Akcije 7% Žiralni novac 8%
Obveznica Akcija • Dužnička HOV • Vlasnička HOV • Ima rok dospeća • Nema rok dospeća • Sigurne • Najrizičnije • Manji prinos • Veći prinos • Fiksni prinos • Varijabilni prinos
Klasifikacija obveznica Obveznice možemo podeliti po različitim kriterijumima. U zemljama koje imaju razvijeno finansijsko tržište postoji dominacija dugoročnih u odnosu na kratkoročne obveznice. U takvim zemljama definicija rokova dospeća za dugoročne obveznice je od 10 do 30 godina, za srednjoročne od 5 do 10 godina. Na domaćem tržištu hartija od vrednosti postoji dominacija kratkoročnih obveznica u odnosu na dugoročne, što je karakteristika tržišta u razvoju ali i velikog opreza investitora.
Prema načinu označavanja vlasništva nad njima � Obveznice na ime - koje na plaštu imaju navedeno ime kupca. Takve obveznice se prenose na novog vlasnika indosiranjem-pismenim izjavljivanjem vlasnika da svoje pravo prenosi na drugo lice. Novi vlasnik prilikom naplaćivanja svojih prava po osnovu obveznice, obavezno mora prezentovati i sam indosament. � Obveznice na donosioca – koje na plaštu imaju navedeno da glase na donosioca. One se na neko drugo lice prenose prostom predajom. Njihova bitna razlika je u tome što emitent neće izdati vlasniku novu obveznicu u slučaju njenog gubitka.
Prema načinu obračuna kamate � Obveznice sa fiksnom kamatom – kod kojih je kamata u momentu kupovine poznata i ona je fiksna. � Obveznice sa promenljivom (varijabilnom) kamatom – kod kojih je kamatna stopa promenljiva i vezuje se za kamatnu stopu neke kratkoročne HOV(to je najčešće ona koja ima najniži kreditni rizik) � Obveznice sa indeksiranom kamatom – kod kojih se fiksna kamata, u momentu isplate koriguje indeksom rasta cena na malo ili nekim drugim ugovorenim indeksom.
Prema načinu obezbeđivanja otplate � � � Hipotekarne obveznice – kod kojih emitent zalaže svoju imovinu kao garanciju da će obaveze po osnovu obveznica biti isplaćene njihovim imaocima. Ukoliko emitent ne bude sposoban da izmiri obavezu, izvršiće se prodaja te imovine i tako omogućiti naplata potraživanja koja vlasnik ima prema izdavaocu obveznica. Garantovane obveznice – za čiju isplatu o roku dospeća garantuje određeno pravno lice kao što je npr. Komercijalna banka, što znači da vlasnik obveznice može svoja potraživanja iz obveznice da naplati od banke ukoliko emitent nema sredstava za isplatu svojih obaveza po osnovu obveznica. Negarantovane obveznice – kod kojih vlasnik svoja potraživanja po osnovu obveznice koju poseduje može da naplati jedino od emitenta.
Prema mogućnosti otkupa pre roka dospeća Opozive – koje u sebi sadrže pravo emitenta da ih otkupi pre roka dospeća, po unapred utvrđenoj ceni koja je po pravilu veća od nominalne vrednosti obveznice. Neopozive – koje u sebi ne sadrže pravo emitenta da ih otkupi pre roka dospeća.
Zamenljive (konvertabilne) obveznice– koje se mogu zameniti za određeni broj običnih akcija, prema unapred utvrđenom raciu. Participativne obveznice– koje svojim vlasnicima daju pravo, ne samo na kamatu, već i na učešće u raspodeli neto dobiti preduzeća Obveznice sa put klauzulom (put bonds)– koje vlasniku daju pravo da ih proda emitentu po unapred utvrđenoj ceni.
Emisija obveznica Prvo emitovanje= Prva prodaja Najbolji trenutak za primarnu emisiju obveznica je kada su cene postojećih obveznica na visokom nivou i kada je kamatna stopa relativno niska. Poželjno je i da u istom trenutku cene akcije ne budu na visokom nivou – ako su cene akcija na visokom nivou, preduzeće će se radije opredeliti za emitovanje akcija. Postoje objektivne granice do kojih firme mogu da koriste finansiranje sredstvima duga (leverage). Primarna emisija obveznica se odvija na osnovu ugovora koji veoma liči na ugovor o kreditu. U razvijenim zemljama kreditore, kupce obveznica, najčešće predstavlja jedna ili više većih finansijskih institucija ili banaka. Taj ugovor obično ima nekoliko stotina strana i detaljno uređuje uslove emisije i korišćenje duga.
Način emitovanja obveznica Faza donošenja odluka od poslovodnih organa (ili saglasnost samih akcinara) Faza pripreme – registracioni izveštaj – registracija kod nadzornog organa za HOV Faza realizacije (ako je izveštaj odobren) u određenom roku
Određivanje cene obveznice Nominalna vrednost jeste ona koja je naznačena na samoj obveznici i koja će se isplatiti u njenom roku dospeća. Nominalna vrednost obveznice * br. emitovanih obv. = iznos duga koji emitent koristi
Knjigovodstvena vrednost obveznice jednaka je njenoj nominalnoj vrednosti i po njoj se obveznica evidentira u knjigovodstvu preduzeća emitenta. Tržišna vrednost obveznice zavisi od kamatne stope koju ta obveznica donosi kupcu, ostalih investicionih mogućnosti kao i kupčevog uverenja da će emitent biti u mogućnosti da isplaćuje obaveze koje preuzima emitovanjem obveznica ( da isplaćuje kamate kao i glavnicu).
Tržišna vrednost obveznice Ona se dobija kao zbir sadašnje vrednosti kamata koje će se isplaćivati kupcu do roka. Tržišna vrednost je procenat nominalne vrednosti. Npr. Ako je nominalna vrednost 1000 din, a u finansijskim izveštajima sa berze piše da je 98 -stvarna vrednost 98% nominalne vrednosti, tj. 980 din. Tržišna vrednost se formira na sekundarnom tržištu obveznica. Određuje se prema sadašnoj vrednosti budućih prinosa obveznicadiskontovanje budućih prinosa (za diskontnu stopu se najčešće uzima kamatna stopa). Diskontovanje se vrši u zavisnosti od tipa obveznice. (sa diskontom, sa kuponom)
Cena obveznica Zavisi od vrste obveznica, tj da li je ona kuponska ili beskuponska. Cena kuponskih obveznica formiraće se na osnovu dva elementa – procene očekivanog cash flowa i procene stope očekivanog prinosa. Cash flow sastoji se od periodičnih godišnjih isplata kupona do dana dospeća, kao i od nominalne vrednosti na dan dospeća. Stopa očekivanog prinosa se često definiše kao godišnja kamatna stopa. S obzirom na to da je cena obveznice sadašnja vrednost cash flowa, ona se određuje zbirom dve vrednosti – sadašnja vrednost polugodišnjih isplata kupona i sadašnje vrednosti glavnice na dan dospeća. Kod beskuponskih ne postoji periodična isplata kupona. Cena ovakvih obveznica predstavlja sadašnju vrednost sume koja se dobija o toku dospeća obveznice.
Rizici koji utiču na cenu obveznice Kreditni rizik Rizik inflacije Kamatni rizik Rizik promene deviznog kursa
Trgovanje obveznicama na berzi Trgovina obveznicama devizne štednje obavlja se na Beogradskoj berzi preko članova beogrdaske berze. Da bi strano ili domaće pravno i fizičko lice mogli da trguju obveznicama, moraju imati: Otvoreni devizni račun kod domaće poslovne banke radi kupovine, tj. prodaje obveznica devizne štednje. otvoren vlasnički račun HOV u Centralnom registru sklopljen ugovor o posredovanju sa berzanskim posrednicima koji trguju obveznicama u ime i za račun svojih klijenata (kupaca i prodavaca)
HVALA NA PAŽNJI I NADAMO SE DA STE NAUČILI NEŠTO!
- Slides: 22