Obveze iz kvazikontrakata obveze iz delikata i kvazidelikata

Obveze iz kvazikontrakata, obveze iz delikata i kvazidelikata Antonia Šimunić, Ivana Zelić, Filip Piškulić

OBVEZE IZ KVAZIKONTRAKATA �Po svojim učincima slični su kontraktima, jer iz njih nastaju valjane i po civilnom pravu utužive obveze, ali se od njih razlikuju po razlogu postanka �Gajeve Institucije (pr. platež neduga) �Gajeve “Aure” u Digestima (vođenje tuđih poslova bez naloga, obveze iz tutorstva, obveza nasljednikova prema legataru iz legata per damnationem) �Postklasično doba- obligationes quasi ex contractu Antonia Šimunić

Poslovodstvo bez naloga (negotiorium gestio) �Obvezni odnos koji nastaje time kad netko obavlja poslove druge osobe, a da nema od nje za to naloga �Justinijanovo pravo: actio negotiorum gestorum directa-protiv poslovođe, contratia-protiv gospodara �Važno je da se obavlja TUĐI posao (objektivni, subjektivni kriterij)

OBAVEZE STRANAKA: �negotiorum gestor dužan posao izvršiti do kraja, odgovara za dolus i culpu levis, po svršetku posla mora položiti račun i izručiti sve što je stekao iz tuđeg posla �Dominus negotii obvezan nadoknaditi gestoru eventualne izdatke i troškove, osloboditi ga preuzetih kamata

�Obavljanje posla za gospodara mora biti korisno �Justinijan: negotiorum gestor nema nikakvih zahtjeva ako je poslodavstvo učinjeno protiv gospodareve zabrane (izuzetak: ako tko ispuni tuđe javne obaveze ili sahrani čovjeka)

Slučajna zajednica (communio incidens) �Bez volje nastala zajednica �U odnosu na zajedničku stvar nastaje mežu zajedničarima suvlasnički odnos �OBVEZNE DUŽNOSTI: Svaki ima pravo posjedovati i upotrebljavati zajedničku stvar, obavezu drugima to dozvoliti, zahtjevati dio na koristima, na troškovima, svaki odgovara za štetu koju je skrivio na stvari, svaki odgovara za culpu in concreto, pravo na razvrgavanje zajednice,

� 3 TUŽBE: Actio familiae erciscundae Actione communi dividundo Actio finium regundorum ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA: Spoj stvarnopravnih elemenata koji idu za diobom zajedničke stvari, ali i obveznopravni elementi za ispunjenje obveznih dužnosti Actiones tam in personam quam in rem

Bezrazložno bogaćenje (condictionas sine causa) �Ako netko bez pravnog razloga stekne nešto iz imovine drugoga �Činidba se morala sastojati u bezrazložnom prenošenju vlasništva (mancipacija, in iure cesija) �Za povratak služile condictiones sine causa: condictio certae pecuniae, certae rei

�Realni kontrakt zajma �U Justinijanovo doba i u postklasičnom pravu dozvoljava se traženje bezrazložnog bogaćenja koje se ne odnosi na stjecanje vlasništva neke stvari nego u nekoj drugoj koristi i činidbi – CONDICTIO INCERTI

� CONDICTIO INDEBITI- povratak onoga što je u ispričivoj bludnji plaćeno kao dug premda dug zapravo ne postoji (ako onaj koji prima platež zna da dug ne postoji bit će tužen po conditio furtiva) � CONDICTIO OB CAUSAM DATORUM- povratak onoga žto je netko dao pretpostavljajući i očekujući da će nastupiti neki događaj ili pravni uspjeh, a taj nije nastupio(priznanjem inominatnih kontrakata daje tužba na ispunjenje protučinidbe-actio praescriptis verbis) � CONDICTIO OB CAUSAM FINITAM-ide za povratkom činidbe koja je izvršena na temelju valjanog pravnog razloga, ali je taj razlog koji je zamišljen kao trajan kasnije otpao

� CONDITIO OB TURPEM VEL INIUSTAM CAUSAM-ide za povratkom činidbe ako se prihvat te činidbe na strani onoga koji ju prima protivi moralu, odnosno dobrim običajima ili pravnom poretku (trpis causa/iniusta causa) � CONDICTIO SINE CAUSA- u užem smislu obuhvaća različite slučajeve bezrazlođnog obogaćenja koji se nisu dali svrstati ni u jednu ni u drugu skupinu(npr. povratak onoga što je dano temeljem ništavog pravnog posla) � CONDICTIO EX LEGE- novi na zakonu utemeljeni obvezni zahtjevi za koje nije bila predviđena posebna actio � CONDICTIO CERTI GENERALIS- može se ostvarivati svaki obvezni zahtjev na certum

OBVEZE IZ DELIKATA I KVAZIDELIKATA �Delikti su takva djelanja koja su protivna pravu, a uz koja djelanja su već izravno po pravnom poretku vezani učinci koji nisu bili u namjeri onoga koji je to djelanje izvršio i sukladno tome imamo sankciju, kaznu

�DELICTA PUBLICA ili CRIMINA -protupravna djelanja koja progoni i kažnjava sama država javnom kaznom (smrt, izgon i progonstvo, osuda na rad u rudnicima, tjelesne kazne, globe, konfiskacije. . . ) -javni postupak, za oštećenog nema nikakve koristi osim moralne zadovoljštine -u staro doba javni delikti su veleizdaja i umorstvo -s vremenom raste utjecaj države i raste broj delikata koje kažnjava

�DELICTA PRIVATA -protupravna djela , tj. protupravne povrede tuđih imovinskih ili osobnih pravnih dobara, uz koje je po samom pravnom poretku vezana obveza na platež privatne novčane kazne, -kazna se ostvaruje deliktnim akcijama (actio poenalis) u redovitom civilnom procesu -povrijeđen je interes pojedinca -oštećeni pored kazne dobiva i naknadu štete

�OBLIGATIO EX DELICTO -nastaje samo ako je pravnim poretkom bila za delikt predviđena odgovarajuća individualna actio poenalis -4 tipična oblika: furtum, rapina, damnum iniura datum -pretorski delikti: dolus, vic ac metus, fraus creditorum, kvazidelikti

�ZA POSTANAK I PRESTANAK DELIKTA POTREBNA JE: -protupravna povreda tuđeg prava -čin kojim je povreda skrivljena. . . dakle, razlikujemo objektivnu (protupravni čin i uspjeh) i subjektivnu odgovornost (krivnja)

�OPĆI RAZVOJ KAZNENOG PRAVA: *privatna osveta povrijeđenog *talionsko načelo(osveta ekvivalentna nanešenoj povredi) *novčana svota (otkupnina)

� RAZLIKA IZMEĐU ACTIONES POENALES I KONTRAKTNIH TUŽBI: *deliktni zahtjevi na aktivnoj strani prelaze na nasljednike oštećenoga, izuzetak su actiones vindictam spirantes *actio poenalis ne utrnjuje capitis deminucijom *deliktnih zahtjeva nema među članovima iste domus *ako delikt počini rob pa bude oslobođen, ostaje iz delikta obvezan *više supočinitelja odgovara kumulativno (Just. elektivna solidarnost) *delikti po najstarijem pravu utrnjuju običnim paktom *civilne penalne akcije su trajne, ali pretorske su načelno vezane za kratki rok *obilježje deliktinih akcija je njihova noksalnost(za počinjenu sinovu kaznu odgovara otac tako da ga izruči oštećenome), Justinijan je ukinuo noksalnu odgovornost kod sinova obitelji *načela noksalne odgovornosti vrijede i za štete što ih počine životinje, actio de pauperie protiv vlasnika domaće životinje koja je počinila štetu

PRIVATNI DELIKTI CIVILNOG PRAVA �FURTUM �RAPINA �DAMNUM INIURIA DATUM �INIURIA Ivana Zelić

Furtum �Hotimično protupravno prisvojenje tuđe pokretne stvari (mogu biti i osobe pod vlašću), učinjeno iz koristoljublja �Prisvojitelj mora biti: SVJESTAN protupravnosti svoga djela (animus furandi) i djelo mora biti počinjeno iz KORISTOLJUBLJA (animus lucri faciendi) �Najstariji imovinski delikt civilnog prava

Furtum �Furtum rei – oduzeće stvari iz tuđeg držanja (današnja krađa) �Furtum usus – protupravno prisvajanje porabe tuđe stvari �Furtum possessionis – prisvajanje samog posjeda

Dioba po Zakoniku XII ploča �Furtum manifestum – ako je tat zatečen na djelu (ako je zatečen na mjestu čina, na nekom drugom mjestu prije nego je stvar sakrio ili kad je zapažen u bijegu stvar odbacio) �Ako se s okradenim ne nagodi, fur manifestus je bičevan pred magistratom i po magistratu dodijeljen okradenome u dugovinsko ropstvo; okradeni ga može poslije 60 dana ubiti ili prodati u ropstvo trans Tiberim (Gaj: poena capitalis) �Noćnog tata i tata koji se brani oružjem – slobodno ubiti, uz svjedoke �Rob tat – bičevan i usmrćen bacanjem s tarpejske pećine

Dioba po Zakoniku XII ploča �Furtum nec manifestum – ako tat nije zatečen na djelu �Zakonski određena otkupnina – fur nec manifestus mora platiti novčanu kaznu u visini dvostruke vrijednosti ukradene stvari utjeruje se penalnom akcijom furti nec manifesti u redovitoj parnici, kao svaka druga obvezna tražbina

Dioba po Zakoniku XII ploča �Furtum conceptum �Actio furti concepti – tužba protiv gospodara kuće kod kojeg je stvar prigodom pretrage pronađena, bez obzira je li on tat ili ne; ide na trostruku vrijednost stvari �Furtum oblatum �Actio furti oblati – regresna tužba gospodara kuće protiv onoga koji mu je ukradenu stvar u kući podmetnuo; ide na trostruku vrijednost �Osoba kod koje se pronašla ukradena stvar povodom formalne kućne pretrage questio lance licioque – kažnjavana kao fur manifestus

U doba kasnije republike i carsko doba �Furtum manifestum – novčana kazna četverostruke vrijednosti ukradene stvari -> actio furti �Furtum nec manifestum – novčana kazna dvostruke vrijednosti -> actio furti �Kućna pretraga – actio furti concepti i furti oblati (trostruka vrijednost ukradene stvari) �Pretor uveo: �Actio furti prohibiti – protiv onoga koji se opire kućnoj pretrazi (četverostruka vrijednost) �Actio furti non exhibiti – protiv onoga tko ne bi htio izručiti pronađenu stvar (četverostruka vrijednost)

Justinijanovo pravo �Nema više kućne pretrage �Nema više actio furti concepti, oblati, prohibiti i non exhibiti �Svi koji su svjesno pohranili sakrili ukradenu stvar odgovaraju za furtum nec manifestum

Tužbe �Actio furti – deliktna tužba kojom se ostvaruje platež novčane kazne �Izračunava se prema višestrukoj vrijednosti stvari, mjerodavna najviša vrijednost koju je stvar imala između časa krađe i časa tužbe �Aktivno legitimiran: okradeni vlasnik, okradeni nevlasnik ako ima interes da mu stvar ne bude ukradena �Pasivno legitimiran: neposredni počinitelj furtuma, njegovi pomagači i podstrekači – osuđenog stiže infamija �Dobiva se novčana kazna, ali ne i ukradena stvar – rei vindicatio

Tužbe �Condictio furtiva – za istu svrhu kao i rei vindicatio �Vlasnik ne temelji zahtjev na pravu vlasništva, nego dokazuje samo činjenicu krađe i tuži obveznom tužbom na “rem dare oportere” �Traži da se na njega prenese vlasništvo stvari, iako je on još uvijek vlasnik ukradene stvari – nelogično, ali uvedeno da bi se tužitelju oslobodio tereta dokazivanja vlasništva �Upotrebljiva i u slučaju ako je stvar propala kod tata i bez njegove krivnje (za razliku od rei vindicatio) -> tat je uvijek u zakašnjenju (fur semper in mora) te odgovara i za slučajnu propast stvari �Aktivno legitimiran: samo okradeni vlasnik �Reipersekutorna tužba, prelazi na nasljednike na aktivnoj i pasivnoj strani

Rapina �Silovito (grabežno) oduzimanje stvari (izvorno spadalo pod furtum) �Pretor M. Terentius Lucullus izdao edikt kojim je uvedena actio vi bonorum raptorum

Actio vi bonorum raptorum � Za slučaj nasilnog oduzimanja stvari ili oštećenja tuđeg imetka po naoružanim ljudima, kasnije proširena na silovito oduzimanje stvari po pojedincu � U roku od godine dana na četverostruku, kasnije jednostruku vrijednost stvari � Po klasičnom pravu – prijeporno je li čista penalna tužba ili actio in rem et poenam Po Justinijanu – actio mixta (jednostruka vrijednost – naknada štete, trostruko – kazna

Actio vi bonorum raptorum Aktivno legitimiran: kojem je u interesu da mu stvar ne bude ukradena (cuis interest rem salvam esse) Ne ide protiv počiniteljevih nasljednika, ni na iznos njihovog obogaćenja Osuđenog stiže infamija Jednakom kaznom kao i raptor, kažnjava se po pretorskom ediktu onaj koji bi prigodom požara, brodoloma ili navale gusara, makar i bez sile, prisvojio tuđe stvari

Damnum iniuria datum �Protupravno oštećenje tuđih stvari �Delikt poznat Zakoniku XII ploča, predviđa samo pojedine slučajeve (nije postavljeno jedinstveno obilježje delikta) �Actio de arboribus succisis – protiv onoga koji posiječe tuđe drvo, ako učini to noću kazna je smrt �Actio de pauperie – protiv vlasnika četveronožne životinje koja ošteti tuđe dobro ili popase tuđe plodove �Actio de pastu – odgovarat će vlasnik životinje na naknadu štete ako životinju ne izruči oštećenome (noksalna odgovornost) �Kazne za palež tuđe kuće ili zaliha žita (smrt, naknada štete), štete počinjene nekim “čarobnjačkim djelovanjem” na tuđe usjeve i plodove

Lex Aquilia de damno �Zakon donesen u republikansko doba, kojim se jedinstveno i općenito regulira ovaj delikt �Prvo poglavlje: �Kazna za onoga tko protupravno ubije tuđeg roba ili četveronožnu životinju koja spada među stoku i živi u stadu �Drugo poglavlje: �Odgovornost adstipulatora koji prijevarno otpusti dug �Treće poglavlje: �Protupravno uništenje ili oštećenje bilo koje druge stvari �Kazna iznosi najvišu vrijednost koju je stvar imala u posljednjih 30 dana

Pitanje uzročne veze i krivnje �U vezi s tumačenjem Akvilijeva zakona: �A) uzročna veza (kauzalni neksus) �Šteta mora biti zadana neposrednim fizičkim djelovanjem oštetitelja na stvar (corpore corpori datum) �Pod udar zakona ne spada šteta nastala neizravnim djelovanjem (damnum corpori sed non corpore datum) i šteta ako stvar nije ozlijeđena u svojoj fizičkoj sastavini (damnum nec corpore nec corpori) U takvim slučajevima, pretor daje actiones utiles ad exemplum legis Aquiliae ili actiones in factum �Justinijanovo pravo – slučajevi gdje se actio utilis daje za ozljede slobodnog čovjeka s obzirom na štetu oko troškova liječenja i radne nesposobnosti

Pitanje uzročne veze i krivnje �B) prema zakonu se traži da je štetno djelo počinjeno “iniuria” tj. da je objektivno protupravno (bez obzira na krivnju) �Republikansko doba: tumačenje da protupravnost predleži samo u slučaju ako je počinitelj štetu skrivio �Damnum iniuria datum = damnum culpa datum �Traži se subjektivni element krivnje – culpa Aquiliana Ta krivnja se shvaća vrlo široko: dolus + svaka najmanja nemarnost i nepažnja, nespretnost (imperitia) i slabost (infirmitas); izuzeta samo puka slučajna ošteta

Aktivna legitimacija �Prema Akvilijevom zakonu: samo “erus” tj. vlasnik oštećene stvari �Pretor pomoću actiones utiles legis Aquiliae odnosno actiones in factum proširio u korist stvarnopravnih ovlaštenika (uzufruktuar, uzuar, založni vjerovnik i pošteni posjednik) �Obveznopravni ovlaštenici nisu živali tu zaštitu; izuzetak u Justinijanovom pravu kod zakupnika

Actiones utiles legis Aquiliae �Postiže se najviša vrijednost stvari u posljednjoj godini, odnosno u posljednjih 30 dana – reipersekutorni značaj �Tuženi koji poriče tužbeni zahtjev osuđuje se in duplum – penalna karakteristika �Gaj: tužba kojom se postiže res et poena (naknada štete i kazna) �Justinijan ju ubraja u actiones mixtae �Kazneni značaj: dvostruki iznos kod poricanja i razlika između prave vrijednosti u času oštećenje i najviše vrijednosti koju je stvar imala u posljednjoj godini odnosno u posljednjih 30 dana

Iniuria �Namjerna povreda tuđe osobnosti �Napad na tjelesni integritet �Svaka druga povreda časti ili slobode �Kasnije, sva djela koja u sebi nose više ili manje značaj uvrede za oštećenog (realna i verbalna iniuria)

U najstarijem pravu �Takva povreda samo tjelesni napad (realna iniuria) �Zakonik XII ploča nije postavio jedinstveni pojam nego kazuistički navodi sljedeće slučajeve: � A) “Membrum ruptum” – osakaćenje uda ili uništenje nekog organa (oka, nosa, ušiju) �Privatna osveta putem taliona (“oko za oko, zub za zub”), ako se počinitelj s oštećenim dobrovoljno ne nagodi �Si membrum rupsit, ni cum eo pacit, talio esto – Ako se nekome osakati ud, pa ne dođe do nagodbe, neka se primjeni talion

U najstarijem pravu � B) “Os fractum” – prijelom kosti � Zakonom utvrđena novčana otkupnina od 300 asa za slobodnog čovjeka, 150 asa za roba � Značajno da se ozljeda roba kažnjava analogno ozljedi slobodnog čovjeka, kasnije se položaj roba pogoršao � C) Svaka druga povreda ili nasilje protiv tijela � Zakonom predviđena kazna od 25 asa � Malum carmen incantare i occentare (Zakonik XII ploča) � Vjerojatano neke magične formule, čarolije i proklinjanja kojima se na drugog zazivaju zle sile � Netjelesne povrede, kažnjavane smrću � Progone se kao javni delikti u javnom kaznenom postupku, ne ulaze pod pojam iniuriae kao privatnog delikta

Proširenje pojma delikta iniuriae �Po novim shvaćanjima trebalo je pojam delikta proširiti: realna + verbalna iniuria �Prikladniji način kažnjavanja (potreba zamjene fiksne novčane kazne i talionskog načela) �Pretor u svom edictum generale postavio općeniti pojam iniuriae + specijalni edikti gdje je pojam iniuriae proširen �Klasični pravnici: � INIURIA obuhvaća svako djelovanje i svako držanje (i propust) kojim se izražava namjerno vrijeđanje ili omalovažavanje tuđe osobe (realna + verbalna iniuria)

Actio iniuriam aestimatoria �Predviđena pretorskim ediktom za sve slučajeve iniuriae �Visina novčane kazne nije unaprijed određena, nego su je određivali suci po slobodnoj ocjeni prema težini svakog pojedinog slučaja i prema pravednosti �Formula tužbe “in aequum et bonum concepta” �Spada među actiones vindictam spirantes jer ne prelazi na nasljednike ni na aktivnoj ni na pasivnoj razini �Vezana na rok od godinu dana �Osuda povlači za sobom infamiju

Iniuria kao javni delikt �Težnja da se zabrani vrijeđanje i kritika viših slojeva, zato privatnoj često konkurirala javna tužba �Sulin zakon, lex Cornelia de iniuriis za neke slučajeve uveo iudicium publicum pred kaznenim porotnim sudom, ali se kazneni postupak pokretao samo na zahtjev i tužbu oštećenog �Carsko doba �pojedini slučajevi se progone u javnom kaznenom postupku extra ordinem i kažnjavaju javnom kaznom kao crimina publica

Iniuria kao javni delikt �Justinijanovo pravo � Oštećeni uvijek ima izbor hoće li postupati civiliter ili criminaliter � Praksa: lakši slučajevi kažnjavani kao privatni delikti, a svi teži kažnjavali se u javnom kaznenom postupku extra ordinem te u slučaju gdje bi novčana kazna bila neutjeriva zbog siromaštva tuženika

DELIKTI HONORARNOG PRAVA �DOLUS �METUS �PRIKRATA VJEROVNIKA �OSTALI DELIKTI HONORARNOG PRAVA Filip Piškulić

Dolus �himba i prijevara poduzeta prema nekoj osobi u svrhu da se ista zavede u bludnju ili da se održi u bludnji kako bi se odatle izvukla neka protupravna korist na štetu njene imovine �staro civilno pravo nije davalo zaštite protiv dolusa, tek potkraj republike je uvedena pretorska actio de dolo te se dolus sada smatra deliktom �actio de dolo je išla za plaćanjem novčane kazne u visini prouzročene štete

�uz akciju de dolo uvedena je i exceptio doli kojom će se poslužiti tuženi da odbije tužbu vjerovnika koji je postupio prijevarno �razlikujemo: exceptio doli praeteriti ili specialis, te exceptio doli praesentis ili generalis

Metus �slučaj kada jedna stranka prinudi drugu stranku prijetnjom protupravne sile(vis) i time izazvanim strahom(metus) na sklapanje pravnog posla �po starom civilnom pravu takvi poslovi su bili valjani; početkom posljednjeg stoljeća republike pretor Octavius u svoj edikt uvrštava actio quod metus causa �uz tu tužbu, pretorski edikt poznaje i restitutio in integrum ob metum i exceptio metus causa

�actio quod metus causa je posebna po tome što se ne daje samo protiv neposrednog uzročnika opasnog straha nego i protiv svakog trećeg koji je stekao iznuđenu stvar ili korist iz takvog posla �Prinuda koja je pretpostavkom ove tužbe mora biti: 1. vis iniusta – zaprijećeno zlo mora biti protupravno; 2. zaprijećeno zlo mora biti teško i opasno; 3. strah mora biti opravdan

Prikrata vjerovnika �staro civilno pravo – osobna ovrha �pretorsko pravo – imovinska ovrha �pretor je uveo pravna sredstva da ne bi vjerovnici ostali nenaplaćeni zato što je dužnik eventualno već prije nastojao spasiti dio svog imetka time što ga je otuđio ili raspoklanjao �u Justinijanovom pravu ta sredstva su spojena u jedinstvenu actio Pauliana

Ostali delikti honorarnog prava �Uz tri najvažnija delikta postoji još čitav niz drugih pretorskih penalnih akcija za neka nedozvoljena djelanja: actio selpurchi violati, actio servi corrupti, actio in factum za alienatio iudicii mutandi causa facta, actiones in factum protiv agrimenzora i publikana

Kvazidelikti �U postklasičnom pravu uz obveze koje nastaju ex contractu i ex delicto javlja se i nova skupina obveza “ex variis causam figuris”, koja obuhvaća kvazikontrakte i kvazidelikte �Kao obveze koje nastaju quasi ex delicto nabrajaju se u Justinijanovom pravu četiri slučaja: iudex qui litem suam fecit, actio de deiectis vel effusis, actio de positis et suspensis, actio furti et damni adversus nautas caupones stabularios