OBRAZOVANJE IZ SOCIJALNG RAD U HRVATSKOJ Faze razvoja

OBRAZOVANJE IZ SOCIJALNG RAD U HRVATSKOJ

Faze razvoja obrazovanja iz socijalnog rada u Hrvatskoj I FAZA Ø Od 1952. do 1971. Obrazovanje socijalnih radnika isključivo na razini više škole. II FAZA Ø Od 1972. do 1981. Paralelni sustav obrazovanja socijalnih radnika na dvije razine: l Viša škola za socijalne radnike l Sveučilišni studij za diplomiranog socijalnog radnika III FAZA Ø Od 1982. obrazovanje za socijalne radnike odvija se kao (Zajednički) Studij za socijalni rad na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Ø Od 1985. godine isključivo kao četverogodišnji studij za zvanje diplomiranog socijalnog radnika. Ø Od 2005. godine kao dio tzv. Bolonjskog procesa program se odvija na dvije razine (BA i MA)

I Faza – Viša škola za socijalne radnike (1) Prva Viša stručna škola za socijalne radnike na području tadašnje Jugoslavije osnovana je u Zagrebu Uredbom Vlade Narodne Republike Hrvatske 17. studenog 1952. godine. Od 1957. ta se škola vodi pod nazivom Viša škola za socijalne radnike kao dvogodišnji obrazovni program

I Faza – Viša škola za socijalne radnike (2) Razlog osnivanja: Ø odluka o decentralizaciji i demokratizaciji, što je zahtijevalo dobro obrazovanje velikog broja mladih stručnjaka za rad u lokalnim zajednicama

Izvodi iz Obrazloženja za osnutak Više stručne škole za socijalne radnike (1) Ø Ø Ø Na području NRH živi oko 200. 000 osoba (djece, omladine, odraslih, invalida, staraca, osoba trajno bolesnih i nesposobnih za rad, i t. d. ), koji uživaju bilo koji oblik socijalne zaštite. U 98 kotara, 13 gradova i 9 gradskih rajona ( Zagreb i Rijeka) radilo je na poslovima socijalne zaštite 279 službenika. Ovi službenici raspodijeljeni po školskim kvalifikacijama daju slijedeću sliku: osnovna škola (41, 6%), niža srednja škola (33, 7%), srednja škola (15, 4%), fakultete (9, 3%) U pojedinim godinama izmijenjeno je i do 50% kadrova. To doprinosi opet daljnjem opadanju kvalitete i slabim rezultatima kraj većih materijalnih izdataka. Ovo stanje dovodi do izrazito negativnih posljedica kako za naše financije, tako za naše nastojanje oko stvaranja boljeg života ljudi.

Izvodi iz Obrazloženja za osnutak Više stručne škole za socijalne radnike (2) Radi toga neophodno je potrebno da se pristupi osnivanju Više stručne škole za socijalne radnike u Zagrebu, i time ustanovi struka socijalnih radnika, koji će biti u stanju da pravilno sprovode u život napredno socijalističko zakonodavstvo i racionalno gospodare znatnim financijskim sredstvima, koje naša zemlja odvaja na polju socijalne zaštite za bolji život naših ljudi. Ø Napominjemo da 367 takvih škola postoji u 45 raznih država, kao i da je predstavnik naše zemlje u Ujedinjenim nacijama dao obavezu, da će se takova škola u najkraće vrijeme osnovati i u našoj zemlji. Ø Ministar savjetnik SAVJET ZA NARODNO ZDRAVLJE I SOCIJALNU POLITIKU VLADE NR HRVATSKE

I Faza – Viša škola za socijalne radnike (3) Osnivači Ø Kamilo Bressler Ø Eugen Pusić Ø Tatjana Marinić Ø Valerija Singer

I Faza – Viša škola za socijalne radnike (3) Prije početka rada Škole uz Tehničku pomoć UN-a bili nastavnici su bili upućeni na studijske boravke u inozemstvo: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. dr. Eugen Pusić u USA dr. Eugen Pusić u Austriju, Finsku i Holandiju Tatjanu Marinić u Holandiju Valeriju Singer u Holandiju i Austriju Irenu Bijelić u Francusku Jelenu Vitanović u Francusku dr. Dragana Kastla u Švedsku dr. Olgu Bošnjaković u Švicarsku i Francusku prof. Tomislava Špoljara u Švicarsku prof. Kamila Breslera u Zapadnu Njemačku

I Faza –Međunarodna suradnja Dr. Erna Sailer je 1953. održala seminar o metodici individualnog socijalnog rada na slučaju (casework). S gospođom Sailer sudjelovao je na predavanjima i dr. Max Hass, profesor Škole za socijalne radnike iz Zuricha. Seminar je izazvao veliki interes kako u Hrvatskoj, tako i cijeloj Jugoslaviji, pa je rukovodstvo seminara u Zagrebu bilo prisiljeno da dopusti jednom broju socijalnih radnika iz drugih republika da sudjeluju na seminaru, tim više, što je u prvu generaciju redovnih studenata Više stručne škole za socijalne radnike u Zagrebu primljeno nekoliko redovnih studenata iz drugih republika (Kamilo Bresler - Spomenice Više škole za socijalne radnike u Zagrebu)

I Faza – Osnivanje Društva socijalnih radnika 27. lipnja 1954. godine osnovano je Društva socijalnih radnika Hrvatske Tome je prethodila anketa na koju je do 26. VI. 1954. godine primljen j 351 odgovor (valjano ispunjene izjave socijalnih radnika iz NR Hrvatske koji žele osnivanje Društva socijalnih radnika Hrvatske, odnosno, da žele odmah stupiti u osnovano Društvo. Ø Od valjanih 351 pristupnica 264 dolazi od radnika socijalnih službi i ustanova, 84 pristupnice iz pedagoških službi i ustanova, te 3 pristupnice iz zdravstvenih službi Hrvatske. Ø

I Faza – viša škola za socijalne radnike (4) Ø Višu školu za socijalne radnike upisalo je 5. 843 studenata kroz 30. generacija, a studij ih je završilo 2. 794 odnosno 47, 3%. Ø Mnogi od njih su još i danas aktivni socijalni radnici, a mnogi su kao što se može vidjeti iz popisa diplomiranih socijalnih radnika, nastavili obrazovanje na sveučilišnoj razini.

II. FAZA Paralelizam u obrazovanju socijalnih radnika (1972. do 1981. ) Sveučilišni studij socijalnog rada Ø Sveučilišno znanstveno-nastavno vijeće donijelo je 28. lipnja 1971. godine odluku o osnivanju Međufakultetskog studija za obrazovanje socijalnih radnika Ø U provođenju nastave sudjelovali su Pravni fakultet, Filozofski fakultet, Medicinski fakultet, Fakultet ekonomskih nauka i Visoka defektološka škola. Ø Prva generacija studenata upisana je akademske godine 1972. /1973.

II. FAZA Paralelizam u obrazovanju socijalnih radnika (1972. do 1981. ) Sveučilišni studij socijalnog rada je doživio tri promjene naziva i tri organizacijska oblika: 1. 2. 3. Međufakultetski studij za socijalni rad se od 1972. /1973. do 1975. /1976. odvija tako da je matični fakultet bio Pravni fakultet, te da je Savjet Pravnog fakulteta vršio sve funkcije organa upravljanja. Sveučilišni interfakultetski studiji za socijalni rad se od 1976. /1977. do 1979. /1980. odvijao tako da je uspostavljen Koordinacijski odbor, koji je djelovao pri Sveučilištu i rješavao sva organizacijska i materijalna pitanja. Zajednički studij za socijalni rad započeo je 1980. /1981. školske godine pri Sveučilištu i njegov je rad nadgledao Koordinacioni odbor i Znanstvenonastavno vijeće po delegatskom načelu. Od 1982. /1983. školske godine Zajednički studij za socijalni rad djelovao je pri Pravnom fakultetu.

II. FAZA Paralelizam u obrazovanju socijalnih radnika (1972. do 1981. ) Međufakultetski (Interfakultetski) studij za socijalni rad Ø Ø Kathleen Kendall (1978. ) dugogodišnja predsjednica Međunarodnog udruženja škola za socijalni rada u prikazu razvoja obrazovanja socijalnih radnika u svijetu od 1950. do 1978. godine, ističe ovaj interdisciplinarni program kao jedan od mogućih pravaca razvoja sveučilišnog obrazovanja socijalnih radnika. Njegovo uvođenje procjenjuje značajnim korakom naprijed u odnosu na dotadašnje dvogodišnje obrazovanje socijalnih radnika u nas koje je, kao što ona navodi, bilo "tehnički" usmjereno.

III FAZA Razvoj jedinstvenog Studija za socijalni rad na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Ø Ø Ø 1982. /1983. temeljem odluke Znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu od 1. lipnja 1982. godine nositelj organizacije i izvođenja programa Zajedničkog studija za socijalni rad postaje Pravni fakulteta, pri kojem se Studij za socijalni rad odvija do danas. U Zajednički studij se integrira i Viša škola za socijalne radnike, koja obavlja administrativno-tehničke poslove. Ipak, se još dvije školske godine upisuje program za obrazovanje socijalnih radnika na VI i VII stupnju. Tek od školske godine 1985. /1986. studenti mogu upisati studij za socijalni rad isključivo kao sveučilišni četverogodišnji studij. Ø Studij za socijalni rad je u ovom razdoblju upisalo 4. 018 studenata, a diplomiralo ih je sa 1. listopadom 2002. njih 1. 432. Ø Broj diplomiranih u posljednje četiri godina l l 2003/04 - 97 2004/05 – 82 2005/06 – 76 2006/2007 – 78.

IV FAZA Uvođene poslijediplomskog obrazovanja iz socijalnog rada Ø Ø Jubilarna 2002. godina predstavlja novu, značajnu prekretnicu u razvoju Studijskog centra socijalnog rada i obrazovanja socijalnih radnika. Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu od 12. srpnja 2002. godine odobren je Poslijediplomski studij iz teorije i metodologije socijalnog rada, prvi poslijediplomski studij na polju socijalnih djelatnosti. Uspostavljanjem obrazovanja i na poslijediplomskoj razini socijalni radnici po prvi puta postaju u punom smislu te riječi ravnopravni članovi sveučilišne zajednice koji mogu aktivno u okviru svoje primarne profesije pridonijeti razvoju društvenih znanosti u Hrvatskoj.

IV FAZA Uvođene poslijediplomskog obrazovanja iz socijalnog rada Ø Ø Ø Jubilarna 2002. godina predstavlja novu, značajnu prekretnicu u razvoju Studijskog centra socijalnog rada i obrazovanja socijalnih radnika. Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu od 12. srpnja 2002. godine odobren je Poslijediplomski studij iz teorije i metodologije socijalnog rada, prvi poslijediplomski studij na polju socijalnih djelatnosti. Uspostavljanjem obrazovanja i na poslijediplomskoj razini socijalni radnici po prvi puta postaju u punom smislu te riječi ravnopravni članovi sveučilišne zajednice koji mogu aktivno u okviru svoje primarne profesije pridonijeti razvoju društvenih znanosti u Hrvatskoj. Pretpostavka je bilo uvođene socijalnog rada u klasifikaciju znanstveni polja u Hrvatskoj. Polja socijalnih djelatnosti je uvedeno 21. 3. 2001. a uključuje različite grane socijalnog rada i socijalne politike

IV FAZA Uvođene poslijediplomskog obrazovanja iz socijalnog rada Ø U školskoj godini 2002. /2003. uspostavljen je Poslijediplomski studij iz teorije i metodologije socijalnog rada kao dvogodišnji znanstveni magistarski studij s mogućnosti nastavka doktorskog studija na V i VI semestru. Ø U prvoj generaciji poslijediplomski znanstveni studij iz socijalnog rada upisalo je 46 studentica i studenata, a drugoj generaciji (2004. /2005. ) upisalo je 32 studentice i studenta. Do 31. prosinca 2007. godine pet polaznica ovog poslijediplomskog studija je uspješno dovršilo studij i tako su stekle naziv magistra znanosti iz teorije i metodologije socijalnog rada. Ø U navedenom razdoblju, konkretno 2004. i 2005. godine, obranjena su i prva doktorata iz polja socijalnih djelatnosti.

IV FAZA Uvođene poslijediplomskog obrazovanja iz socijalnog rada Ø Magisterije znanosti iz područja socijalnih djelatnost – teorija i metodologija socijalnog rada su stekli: l l l Klaudija Kregar (29. 9. 2005. ) Socijalna podrška djece u udomiteljskim obiteljima i domovima obiteljskog tipa Diana Jeleč (29. 11. 2006. ) Sindrom sagorijevanja na poslu socijalnih radnika u zdravstvu“; Jela Ergović (24. 1. 2007. ) Poštivanje prava, kvaliteta i zadovoljstvo životom osoba s invaliditetom Olga Bezenšek Lalić (26. 3. 2007. ) Reakcija socijalnih radnica na nasilje u obitelji Helena Hašpl Jurišić (9. 7. 2007. ) Aktivno starenje umirovljenika Ø Prvi doktorat iz socijalnog rada obranila je Ana Štambuk (9. studeni 2004. ) s temom: “Stavovi starijih osoba prema smrti i umiranju”. Slijedi Slavica Blažeka Kokorić (9. prosinac 2005. ) koja je obranila doktorsku disertaciju s temom „Povezanost iskustava u primarnoj obitelji s obilježjima partnerskih odnosa“. Ø Prvi doktorat koji je proizašao iz doktorskog studija socijalnog rada obrano je Dražen Kovačić (5. ožujka 2008. ) pod nazivom “Psihosocijalni aspekti ubojstva u obitelji”

IV FAZA Uvođene poslijediplomskog obrazovanja iz socijalnog rada Trenutno se odvijaju četiri specijalistička studija iz pola socijalnih djelatnosti: l l Specijalistički studij iz psihosocijalnog rada Specijalistički studij iz supervizije Specijalistički studij iz socijalne politike Specijalistički studij iz obiteljske medijacija te doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike.