Obrazovanje iz podruja sestrinstva razina obrazovanja i kompetencija

Obrazovanje iz područja sestrinstva: razina obrazovanja i kompetencija u kliničkoj praksi Education in nursing: levels of education and competences for clinical work izr. prof. dr. Brigita Skela Savič Visoka šola za zdravstveno nego Jesenice / College of Nursing Jesenice 13. Konferencija medicinskih sestara i tehničara Zagreb, 16. - 17. 5. 2013

1 Uvod • Visoko obrazovan kadar u zdravstvenoj njezi utječe na ishod zdravstvenih postupaka, s time da su smrtnost, invaliditet i pogreške u radu povezane sa slabo obrazovanim kadrom u zdravstvenoj njezi (Aiken, Clarke, Cheung, Sloane, Silber, 2003; Duffield in ost. , 2007; Klein, 2007; Rafferty in ost. , 2007). • Danas je poznato da jedino studenti koji se obrazuju na visokoškolskoj razini stiću odgovarajuće znanje o zdravstvenoj njezi bolesnika. Medicinska sestra mora imati znanje za zahtjevnu komunikaciju s bolesnikom, sposobnost kritičnog razmišljanja i spremnost na cijelo životno učenje, što će joj omogućiti korištenje dokaza u praksi (Watson i Shields, 2009). • 1. UVOD Nakon “diplome” daljnje obrazovanje postaje globalni trend (Sheer, Wong, 2008). CPD

GDJE JE PROBLEM? Diskusija o dobroj medicinskoj sestri (Mc. Closkey, 2008): • Snažno je obilježena katolicizmom i podređenosti zdravstvene njege medicini. • MEDICINA kao priznata znanstvena struka s mnogo privilegija, statusom, prestižem i moći, smatra da još uvijek nije potrebno da se zdravstvena njega razvija kao samostalna znanstvena disciplina. • JAVNI IZGLED prikazuje medicinske sestre kao asistentice liječniku i kao žene koje preuzimaju samo po sebi razumljive zadaće s područja njege. • Takvi STEREOTIPI dovode do razmišljanja i aktivnosti da medicinske sestre ne trebaju obrazovanje, kao što je to značajno za druge profesije te je nepotrebno obrazovanje na akademskoj tercijarnoj razini. Njihovo osposobljavanje isključivo je povezano uz bolesnički krevet.

• “Praktična znanja privilegirana su u odnosu na teoretsko učenje; glavne medicinske sestre dovoljno ne podržavaju teoretsko obrazovanje i s tim razvoj zdravstvene njege na akademskoj razini” ( Fealy, Mc. Namaea, 2007; Skela Savič, Kydd, 2011). • “Silne bolničke reforme zdravstvene njege i politika zdravstvene njege još uvijek ukazuju na sumnju odnosno rascjep između znanja stečenog u kliničkom okruženju i znanja teorijske prirode. ” (Mc. Namara, 2005). , 2005. )

• “Odgovarajući pristup za obrazovanjem za zanimanjem ključnog je značaja za profesionalizaciji” (Buscher, Sivertsen, White, 2009). • Obrazovanje iz područja zdravstvene njege u Europi se inače odaziva na promjene koje su potrebne u zdravstvu, ali ipak minimalni standardi obrazovanja za ulazak u profesiju još uvijek nije postignuti u svim zemljama. 2 POTREBA ZA ZNANJEM U • “Ključna preporuka provedenog istraživanja je da je za ulaz u ZDRAVSTVENOJ NJEZI profesiju potrebno uspostaviti obrazovanje za medicinske sestre i primalje na razini fakultetskog stupnja” (Fleming, Holmes, 2005). , 2005. )

A. Karakteristike društva danas: • Demografski trendovi • Trošak zdravstvenih usluga • Potreba za povećanjem dostupnosti liječenje • Smanjivanje “lista “ čekanja • Pomoć socijalno ugroženim društvenim skupinama • ŠTO JE POTREBNO ZNATI ? Čuvanje zdravlja specifičnim skupinama u populaciji (Sheer, Wong, 2008).

B. Problemi zdravstva danas – KADROVI • Nedostatak liječnika, problemi s dostupnosti liječenja i nejednakosti u društvu • Čimbenici koji zahtijevaju oblikovanje novih uloga i novih znanja za medicinske sestre • Mnoge europske zemlje nemaju kritičnu masu dobro obrazovanih medicinskih sestara koje bi mogle preuzeti novu ulogu u zdravstvu • “Te nove uloge se najčešće započinju formirati delegiranjem određenih zadataka s liječnika na medicinsku sestru. ” ( Sheer, Wong, 2008)

C. OBRAZOVANA MED. SESTRA MOŽE U ODREĐENIM ULOGAMA-POSTUPCIMA NADOMJESTIT LIJEČNIKA (BRYANT-LUKOSIS I DR. 2004; BROWE, TARLIER, DENISE, 2008) • Med. sestra ne smije djelovati kao “mali liječnik”, nego kao zdravstveni radnik sa znanjem za veći djelokrug rada. • “Preporučena razina znanja za ulaz u preuzimanju novih ulogakompetencija zahtijevaju proširena znanja najčešće je to STRUČNI MAGISTERIJ. ” (Sheer in Wong, 2008; Delamaire, Lofortune, 2010) • “Važnost Bolonjske reforme temelji se na sustavu dvije razine diploma na visokoškolskoj razini (prva i druga faza), s ECTS, s promicanjem mobilnosti za vrijeme studija te promicanjem kvalitete studija koja se temelji na europskim standardima obrazovanja. ” (Davies, 2009)

D. ZANIMANJE - INTERES ZA RADU MEDICINSKIH SESTARA (? ) • Koliki je interes za radom medicinskih sestara u udaljenim i ruralnim područjima te radom s ugroženim skupinama? • “Kako učiniti manje atraktivno radnu sredinu privlačnu za visoko osposobljene medicinske sestre? ” (Buscher, Siversten, White, 2009).

3 Razine obrazovanja i kompetencija 3. 1 Obrazovanje na prvoj razini Bolonjskog sustava • “Obrazovanje za zanimanje diplomirane medicinske sestre uređeno je s Europskom direktivom za regulirane profesije. ” (European Mutal Recognition of Professional Qualificiations Directive, 2005/36/EZ, 2005) • Između ostalog uočavamo na zamršenost, različitost i strukturu predmeta u programih u Europskim državama (Zabalegui et all 2006) • Jedan važan cilj “Tuning Project-a" (2007) je povezivanje Bolonjskog procesa s europskom direktivom u području obrazovanja

• “Ključnog je značaje da Bolonjski proces nudi mogućnost za razvoj vertikale u obrazovanju s područja zdravstvene njege u državama gdje to do danas nije razvijeno, a samim time razvoj istraživačkog rada i razvoj zdravstvene njege kao znanstvene discipline. ” (Skela Savič, 2009 a) • U većini zemalja EU, obrazovanje medicinskih sestara uređeno je na visokoškolskom razini kao bazično obrazovanje za djelokrug zdravstvenu njegu u skladu s • • • Direktivama EU (2005), reguliranog profesije Bolonjskim procesom obrazovanja Drugim usmjerenjima kao što su: “Framework of Comerative for Generalis Nurse" (ICN, 2003) ", WHO European strategy for nursing and midwefery education" (WHO, 2000) "EFN Policy Srarement; Bologna Process ". EFN. (2007. ) in "Synergy EU 36, Bologna and European Qualifivations framework” (EFN, 2008). . )

• Europski kvalifikacijski okvir iz 2008 (The european Qualification Framework ) http: //ec. europa. eu / / en. education / pub / pdf / opće / EGF / brochen. pdf) predstavlja osnovu Europske integracije, sektorskog i nacionalnog tržišta rada. • Opredijeljenih je 8 obrazovnih referentnih razina • Kvalifikacija se odnosi da na definiranje razine učenja u tri kategorije: znanja, vještine, osobni i strukovni rezultati • Uredba o uvođenju i upotrebi klasifikacijskog sistema obrazovanja i osposobljavanja (Ur. I. RS, 46/2006. ) • • • 5 razina: Srednjoškolsko obrazovanje u zdravstvenoj njezi (ZN) • 8 razina : Znanstveni stupanj obrazovanja za magisterij, specijalizacija na fakultetskom programu te doktorska obrazovanja (Skela Savič, 2013). ). 6 razina: Visokostručni obrazovanje u zdravstvenoj njezi (ZN) 7 razina: stručni magisterij, fakultetski programi , specijalističkih programi po visokostručnoj izobrazbi

3. 2 Postdiplomsko obrazovanje ( spec. obrazovanje, stručni magisterij, doktorski studij) • ZAHTJEVNI OBLICI SESTRINSKOG RADA (advanced practice in nursing): • Razumjeti kao veću razinu zahtjevnosti izvođenja zdravstvene njege, koja je povezana ü ü ü ü Izvođenjem zahtjevnih kliničkih intervencija Postizanje visokog stupanja kliničke vještina i kompetencija Izvođenje kliničkih istraživanja Donošenje samostalnih kliničkih odluka Procjena provedenog radna i izvedenih aktivnosti Kontinuirana edukacija Istraživački radom i upravljanje, potreban je magistarsku stupanj obrazovanja (Griffith i sur 2010; Supporting the Develorment of Advanceed Nursing practice, 2008).

• Griffiths drugi (2010; Supporting the developments of Advanced Nursing Pratice) predstavljaju za formiranje razine znanja zahtjevnije oblike rada u zdravstvenoj njezi sa sljedećim ključnim etapa: ü Klinički rad ü Obrazovanje ü Istraživanje ü Menadžment/ Upravljanje

• Klinički rad ü Odlučivanja, klinička procjena, rješavanje problema, kritičko razmišljanje, analitične vještine, kritičko promišljanje, upravljanje složenim pojavama, klinički upravljanje, ravnopravnost i različitost, etičko odlučivanje, utvrđivanje kliničke problematike, donošenju etičkih odluka, oblikovanje dijagnoza i otpusta, dizajn, opraštanje, razvoj visokog nivoa automije u radu, propisivanje lijekove u skladu sa zakonom, razvoj povjerenja, razvoj terapijskih intervencija za poboljšanje ishoda postupaka, visok stupanj komunikacijskih vještina, usmjerenost na korisnike usluga, uključivanje javnosti, promociju i utjecaj na izgradnju vrijednosti, razvijanje psihomotornih sposobnosti

• OBRAZOVANJE ü Principi učenja i poučavanja, potpora zaposlenicima u razvoju znanja i vještina, promocija učenje, izgradnju radne sredine, razvoj karijere i davanje povrate informacijama, učenje, mentorstvo i upravljanja karijerom • Istraživanje ü Sposobnost stjecanja istraživačkog rada, korištenje informacijske tehnologije, kritičko vrednovanje istraživačkog rada, sudjelovanje istraživanje , uključenost za kontrolu kvalitete, sposobnost implementacije istraživačkog rada u praksi, upotreba smjernice protokola, prezentiranje istraživanja, objavljivanje rezultata istraživanja • Menadžment i upravljanje ü Prepoznavanje potrebe za promjenama, vođenje inovacija i izmjena, razvoj struke, razvijanje saznanja za promjenama, vještina, umrežavanje, razvoj tima i timskog rada

7. razina: Opis osposobljavanja / sposobnosti dipl. stručnih magisterija • Stečena je sistematično znanje i kritička svijest o aktualnim i nadolazećim značajnim problemima u akademskoj disciplini i radnom okruženju • Cjelovit razumjevanje istraživačkog rada na višoj – zahtjevnijoj razini upotrebe • Prisutan je doprinos istraživačkog rada diplomanata magistarskog studija u razvoju akademske discipline • Originalnost u primjeni i tumačenju znanja na temelju istraživanja te razumijevanje novog znanja i komunikacije o novom znanju; • Razlika između ostalih poslijediplomskih obrazovanja i stručnog magisterij je ta da ü Magistarskim obrazovanjem uključujemo INTELEKTUALNI RAZVOJ KOJI JE ZASNIVAN NA SINTEZI ZNANJA I ISTRAŽIVAČKOG RADA ( The Quality assurance Agency for higher Education, 2008. ) THE QUALITY ASSURANCE AGENCY FOR HIGHER EDUCATION 2008”

8. razina (doktorski studij): • Razvoj i tumačenje novih znanja kroz originalno istraživanja koje je publicirano; • Razumijevanju važnosti znanja za akademski razvoj; • Sposobnost konceptualizacije, planiranja i implementacija projekata za stvaranje novih znanja, sudjelovanje kod razumijevanja istog u praksi i njegova primjena i predviđanje problema koji proizlaze • Preciznost razumijevanja tehnika upravljanjem, istraživanjima i naprednim akademskim ispitivanjima • Sposobnost prosuđivanja u složenim situacijama u kojima postoji malo podataka • Sposobnost jasne i učinkovite komunikacije između ideja i zaključaka stručnjaka - laika u stručnoj i nestručnoj javnosti • Provedba temeljnih i primijenjenih istraživanja koje omogućavaju napredak istraživačkog rada, korištenje novih tehnika i pristupa u istraživanju; • Osobna odgovornost, poduzetnost i profesionalnost.

4 Rasprava Što možemo naučiti iz iskustva slovenskog obrazovnog sustava?

• Slovenija ima dugu tradiciju visokog obrazovanju zdravstvenoj njezi. Ulaskom u EU programi obrazovanja prihvačene su zahtjeve Direktive EU-a (od 2004) i Bolonjski sustav obrazovanja (od 2009). • Visoko obrazovanje medicinskih sestara trenutačno se provodi u osam visokih učilišta • Obavlja pet redovnih programa studiranja i osam izvanredna programa studiranja • Godišnje u zemlji je zabilježeno 420 redovnih studenata i oko 480 izvanrednih studenata • Provodi strukovno obrazovanje, koji dolazi iz tradicije srednjoškolskog obrazovanja medicinskih sestara / srednje medicinske sestre • Na 10 škola godišnje se upisuje 1000 učenika • Visoko obrazovanje, na drugoj razini Bolonjskog sustava obrazovanja u zdravstvu započeto je u akademske godini 2007/2008, danas imamo tri visokoškolske ustanove u praksi već rade magistrice i magistri zdravstvene njege • Nema doktorskog studija zdravstvene njege.

üTemeljni nadležnosti, koji bi trebali dati Masters znanja i vještine u području percepcije, praćenje, istraživanje, procjena praksa, praksi razvoja, razvoja utemeljene na dokazima rad, odgovornost za opće rad, rade samostalno i suradnjo. üDodatni ciljani poslijediplomsko obrazovanje (CPD), koji nisu nužno bili dio glavnog programa kao lijekovi na recept, dijagnozi pacijenata problemi, itd. _ SPECIALIZACIJE I SPECIALNA ZNANJA üMagisterij je samo ulazak u Advance level of Nursing (NMC, 2005 u. STRUČNOG Supporting, 2008) – razumijevanje KONCEPT MAGISTERIJA U koncepta (? ). ZDRAVSTVENOJ NJEZI U SLOVENIJI

PRIMER DOBRE PRAKSE: • REFERENČNE AMBULANTE: Donose nove uloge u zdravstvu, medicinske sestre ulaze u reformu • Primarne zdravstvene zaštite( ambulante). Reforma se temelji na polaganju svijesti o važnosti znanja u zdravstvenoj njezi. Istraživanje Delamaire i Lafortune (2010) na osnovnoj razini: sve MS imaju barem prvi stupanj obrazovanja i poslijediplomski studij (magisterij, specijalizacija). Problemi u provedbi složenijih oblika rada üSlabo poznavanje istraživanja (Strojan, Zurc, Skela Savič, 2012, Skela Savič, 2009) üPremalo istraživanja, posebice u području kliničke prakse (Skela Savič, 2009), dovodi do fokusa problem koji dokazuje da dodiplomski studij sestrinstva nema status sveučilišnog programa üSlaba mogućnost dobivanja financiranje sredstava za istraživanja, poziva na ARRS. üKasno uvođenje druge razine studija, a nedostatak pristupa doktorskim studijima sestrinstva ili zdravstvene znanosti u Sloveniji (Skela Savić, 2012 c) üPostaviti granice između VS diplome, visoke stručne spreme, budočog Bacheloor degree i magisterija sestrinstva ükvaliteta obrazovanja, koja je povezana s razvojem akademskog društva u zdravstvenoj njezi, trebala bi biti priznata sa strane stručnjaka i znanstvenika u interdisciplinarnom području, a ne samo u zdravstvenoj njezi.

Prepreke za razvoj sestrinstva u Sloveniji: üDobro prepoznali problem podjele zadataka među srednjoškolsko educiranim osoblje i visokoškolsko educiranim osobljem ünedefinirane kompetencije magistara zdravstvene njege i neodređenih aktivnosti obavljanja u kliničkoj praksi üProblematičan je povezanost kliničkih uvjeta u višeškolskom obrazovanju obrazovanje prostora, od kojih svaki djeluje samodostatno i ne može uspostaviti odgovarajuće dijalog za dobrobit struke i bolesnika üULOGA MENADŽMENTA I UPRAVLJANJA: üImamo niz reprezentativnih istraživanja u slovenskom prostoru, što jasno pokazuje nedostatak upravljačkih vještina u menadžment zdravstvene njege u različitim dimenzijama menadžment u upravljanju i rukovođenju (Skela Savić, 2006; Skela Savić, Pagon, Robida, 2007; Filej, 2009; Skela Savić, Pagon 2008 Savić Skela, Pagon, 2008 b; Lorber, Skela Savić, 2011; Lorber, Skela Savić, 2012; Skela Savić, Robida, 2012; . Bregar, skela Savić, 2013 i dr. ).

• Šta je dobro? • Strategija razvoja zdravstvene njege 2011 -2020 je postaviti strateški ulogu u menadžera, zadatke i uvjete koje će morati ispunjavati osoba koja zauzima takav odgovoran posao. • Šta nas čeka? • Prepoznavanje mogućnosti za samostalna istraživanja i razvoja rada u zdravstvenoj njezi. Od medicinske sestre očekuje da radi istraživanja na području üPromicanje zdravlja, üSmanjenju rizika za bolesti u svim dobnim skupinama, üPoboljšanje u rezultatima već oboljelih üPotpora pojedincima i obiteljima da se nose s bolešću i prilagodbama na bolest üReorganizacija pružanja liječenja u zdravstveni sustav i drugi. (Potempa, Redman i Anderson, 2008).

• Opseg se može razviti samo s interprofesionalnim i interdisciplinarni povezivanjem, kombinirajući profesionalne razine sektore obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi. • Razvoj uloga i kompetencija u zahtjevnih oblicima rada u području zdravstvene njege interes je cijelog zdravstvenog sistema, najveći korak je da struka sama prepozna svoje prilike i odgovornosti 5 ZAKLJUČAK • Ključ za razumijevanje koncepta zahtjevnih oblika rada u zdravstvenoj njezi je razumijevanje rada na temelju dokaza. To je koncept rada medicinske sestre u kliničkom odlučivanju, koja djeluje na vezu između integracije (1) najbolji dokaz problema dobivene kroz znanstvena istraživanja, (2) kliničkog iskustva i znanja stručnjaka u kliničkom radu, i (3) Vrijednosti bolesnika (Munten 2010 sažeti Skela Savič 2012 b).