Oblici i zakonitosti procesa uenja i njihova primena
Oblici i zakonitosti procesa učenja i njihova primena u nastavi i vaspitanju
DEFINICIJA UČENJE JE RELATIVNO TRAJNA I PROGRESIVNA PROMENA PONAŠANJA INDIVIDUE NASTALA KAO REZULTAT PRETHODNE AKTIVNOSTI INDIVIDUE.
Analiza definicije Trajna promena – svojstvom trajnosti učenje se razlikuje od drugih promena ponašanja koje su prisutne dok je prisutan činilac koji ih je izazvao n Relativno trajna – ono što je jednom naučeno nekad se i zaboravlja n Progresivna promena – u značenju sve izraženija kvantitativna promena u bilo kom pravcu n Prethodna aktivnost individue – ovim se učenje razgraničava od promena ponašanja koje nastaju n
Šta sve mogu biti ishodi učenja? n n n n Sticanje navika Motorne veštine Usvajanje znanja i informacija Metode i tehnike učenja Usvajanje društvenih pravila i socijalnih normi Razvijanje interesovanja i motiva Formiranje socijalnih stavova, vrednosti, ideologija Razvijanje i menjanje osobina ličnosti ITD. . .
Neke klasifikacije oblika učenja n Prema složenosti procesa: Jednostavno učenje (klasično uslovljavanje, instrumentalno učenje) Složeno učenje (učenje po modelu, učenje uviđanjem) n Prema nameri: Namerno učenje Nenamerno učenje n Prema sadržaju: Motorno učenje Verbalno učenje
KLASIČNO USLOVLJAVANJE
Tok klasičnog uslovljavanja KORAK 1 Bezuslovna draž Hrana Bezuslovna reakcija Salivacija KORAK 2 Bezuslovna draž Bezuslovna reakcija KORAK 3 Uslovna draž Uslovna reakcija Hrana Neutralna draž Salivacija Zvono Bez efekta Zvono
Emocionalno uslovljavanje Vrsta klasičnog uslovljavanja n Votson i “slučaj Albert” n Karakteristike uslovne emocionalne reakcije: n ü Nastaje veoma brzo ü Lako se generalizuje ü Teško se gasi
Uslovljavanje drugog reda Pojava da uslovni refleks može nastati i na osnovu drugog, već stvorenog uslovnog refleksa; n Ukoliko se u paru sa uslovnom draži koja izaziva uslovnu reakciju daje neka nova neutralna draž i njihovo zajedničko pojavljivanje se ponavlja dovoljan broj puta i na novu (neutralnu) draž će se javiti uslovna reakcija. n Uslovni refleksi drugog reda su slabiji i brže se gase. n
Generalizacija draži Pojava formiranja uslovnog odgovora ne samo na jednu draž, već i na druge slične ili bliske draži; n Posebno je izražena kod emocionalnog uslovljavanja; n Što je sličnost između draži veća, to je jača generalizovana reakcija. n
Diferencija Pojava suprotna generalizaciji n Pri učenju novih oblika ponašanja procesima uslovljavanja, postepeno se diskriminira uslovna draž od drugih srodnih draži. n Dok su u početku reakcije slične na draži bliske prirodnoj, kasnije se uslovni odgovor javlja samo na pravu draž. n
Slabljenje i nestajanje uslovnog refleksa Gašenje – uslovna reakcija koja se ne potkrepljuje (duže vreme se daje uslovna draž bezuslovne) počinje postepeno da se gasi, dok potpuno ne nestane; n Pozitivno kontrauslovljavanje – vezivanje prijatnih emocija za uslovnu draž koja izaziva negativnu emocionalnu reakciju n Negativno kontrauslovljavanje – vezivanje negativnih emocija za osobi prijatne oblike ponašanja koji su društveno nepoželjni ili za samu osobu nefunkcionalni n
INSTRUMENTALNIO UČENJE
Šta je instrumentalno učenje? n D 1 D) n Pri instrumentalnom učenju organizam je pokrenut na aktivnost nekom potrebom, a naučeno ponašanje se koristi kao instrument za zadovoljenje neke potrebe ili motiva. R (reakcija) D 2 (potkrepljenje) (stvara se asocija R- Zakon efekta: Ponašanja bivaju učvršćena ili eliminisana u zavisnosti od efekta koji proizvode. Učvršćuju se one reakcije koje su pozitivno potkrepljene, a reakcije koje ne sledi potkrepljenje se eliminišu iz repertoara ponašanja.
Potkrepljenje i kazna n n Potkrepljenje je posledica po organizam koja se dobija iz draži koje slede nakon nekog ponašanja. Pozitivno potkrepljenje izazivaju za organizam prijatne draži čije pojavljivanje za posledicu ima zadovoljenje neke potrebe ili prijatnost. Negativno potkrepljenje je povezano sa averzivnim dražima; stanje koje nastaje kada organizam svojim ponašanjem spreči pojavu averzivne draži ili prekine njeno dejstvo (na pr. , osećanje olakšanja, redukcija napetosti). Kazna je averzivna draž koja se ne može izbeći; ne služi eliminaciji nepoželjnog ponašanja, već samo njegovoj inhibiciji.
Reakcija bežanja i reakcija izbegavanja Učenje reakcije bežanja – organizam nauči neki oblik ponašanja koji dovodi do prestanka dejstva, prekida averzivne draži n Učenje reakcije izbegavanja – organizam uči reakciju čije izvođenje dovodi do sprečavanja pojave averzivne draži n
Vrste potkrepljivača Primarni potkrepljivači – objekti koji neposredno zadovoljavaju neku potrebu (hrana, voda, materijalne nagrade) n Sekundarni potkrepljivači – deluju kao uslovne draži višeg reda; neke draži dobijaju status potkrepljivača zato što su se ranije pojavljivale u kombinaciji sa nekim primarnim potkrepljivačem (nagrade, priznanja, ocene, isticanje postignutog uspeha, odobravanje, osmeh. . . ) n
Metoda aproksimacije U okviru instrumentalnog učenja razradio je Skiner. n Njome se mogu učiti kompleksni oblici ponašanja. n Nagrađuje se (potkrepljuje) jedan element ponašanja koji predstavlja prvu aproksimaciju celovitog kompleksnog ponašanja; kada se prva reakcija učvrsti, kriterijum nagrađivanja se povećava i tako sve dok se u celini ne izgradi željeno kompleksno ponašanje. n
Povratna informacija u učenju Ima dve funkcije : motivacionu i informativnokorigujuću. n Vrste povratne informacije: n Ø Inherentne i dopunske Ø Neposredne i odložene Ø Kontinuirane i diskontinuirane Ø Izdvojene i sumirane
UČENJE PO MODELU
Karakteristike učenja po modelu n n Učenje po modelu predstavlja oblik učenja u kome osoba usvaja nove ili modifikuje ranije naučene oblike ponašanja posmatranjem reakcija osobe-modela. Osoba koja uči nije sama nagrađena za ponašanje – potkrepljenje je vikarijsko. Za razliku od relativno sporog procesa instrumentalnog učenja, učenje po modelu se odvija brzo i tako se usvajaju veći delovi ili celoviti obrasci ponašanja. Model često nije svestan da njegovo ponašanje služi kao uzor za druge. U osnovi ovog učenja su: Ø Ø mehanizam imitacije – kod usvajanja jednostavnijih, spolja vidljivih ponašanja mehanizam identifikacije – kod usvajanja kompleksnijih
Istraživanja A. Bandure n Učenje po modelu i usvajanje agresivnog ponašanja
Efekti izlaganja modelu n Izlaganje modelu može na tri načina uticati na ponašanje osobe: Učenje novog ponašanja – posmatrač od modela uči sasvim nove oblike ponašanja Podsticanje ranije naučenog ponašanja – ponašanje modela može podstaći da se kod posmatrača poveća učestalost nekog ranije naučenog ponašanja Inhibicija ili dezinhibicija ranije naučenog ponašanja – da li će neko ponašanje biti inhibirano ili dezinhibirano zavisiće od posledica koje trpi model (vikarijsko potkrepljenje)
Tok učenja po modelu n 1. 2. 3. 4. Učenje po modelu odvija se u 4 faze: Faza usmeravanja pažnje na ponašanje modela – neophodan uslov opservacionog učenja; zavisi od karakteristika modela i svojstava posmatrača Faza retencije – stvaranje i zadržavanje reprezentacija modelovog ponašanja u učenikovoj memoriji Faza reprodukcije – izvođenje novousvojenog ponašanja od strane učenika i dobijanje korektivnog feedbacka je krucijalno za razvijanje ekspertnosti u nekoj veštini Faza motivacije – pozitivne ili negativne konsekvence ponašanja nisu elementi samog učenja već su samo motivatori za izvođenje nekog posmatranjem već naučenog ponašanja; kod ove vrste učenja ističe se značaj medijacionih i kognitivnih aktivnosti koje omogućavaju da i vikarijsko potkrepljenje može poslužiti u oblikovanju ponašanja.
Determinante učenja po modelu Posledice ponašanja modela n Emocionalni odnos učenika i modela n Sličnost sa modelom n Karakteristike modela n Karakteristike učenika n
UČENJE UVIĐANJEM
Određenje učenja uviđanjem n n Predstavlja najviši i najčešći oblik učenja kod čoveka. Osoba se nalazi u nekoj problemskoj situaciji koju ne može da reši postojećim iskustvom, već je potrebno da nađe nove načine ponašanja ili odgovore na datu situaciju. Do rešenja problemske situacije dolazi se uviđanjem odnosa među elementima problemske situacije. Termini: učenje putem rešavanja problema, rešavanje problema mišljenjem, inteligentno rešavanje problema
Eksperimenti na životinjama n Istraživanje Harloua i Setlardža na rezus majmunima – problemi sa uzicom 3% 4, 5% 9% 12% 14% 50%
Karakteristike učenja uviđanjem Problem se rešava mentalno, a ne motorno. n Iznenadnost pronalaženja rešenja problema n Kad je problem rešen odmah dolazi do eliminacije pogrešnih odgovora (nagla eliminacija grešaka). n Postoji veliki transfer uočenog principa – prenošenje rešenja na iste ili slične situacije. n Uvid se javlja to brže što je neposredniji put do rešenja. n Mogućnost uvida zavisi od evolutivnog stepena razvoja vrste. n
- Slides: 29