OBITELJ MAURANI O obitelji Maurani l l Prezime

OBITELJ MAŽURANIĆ

O obitelji Mažuranić l l Prezime Mažuranić u jezikoslovnom smislu riječi nastalo je od imena biljke mažurana. Davna osobna imena, a s njima u vezi i prezimena, imala su često motive nastanka u nazivima bilja. Dakle, u ovom prezimenu valja tražiti teško odgonetljivu vezu s biljnim svijetom kraja u kojemu je ovo prezime nastalo. U povijesnim dokumentima prezime dolazi u oblicima: Mažuranić, Mažuranić-Janković, Mazuranich, a nema nikakve veze s prezimenom Mažuran koje se javlja u Karlobagu.

l l l Podrijetlom su iz Novoga Vinodolskog. Smatra se da Mažuranići potječu iz juž. Hrvatske te da se barem jedna njihova grana preko Splita preselila u Senj. U Splitu se spominju oko 1360. , a sa Senjom se povezuju oko 1550.

Ivan Mažuranić • • • Novi Vinodolski, 11. 8. 1814. – Zagreb, 4. 8. 1890. Hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar. Hrvatski ban od 1873. do 1880. (prvi ban pučanin). Najznačajnija je kreativna ličnost Hrvatskoga narodnog preporoda (pjesnik, jezikoslovac, hrvatski ban).

• • • Potom postaje voditeljem hrvatskog dikasterija na carskom dvoru u Beču. Službuje u Saboru od 1861. godine, 1862. potaknuo je osnivanje Stola sedmorice. Predsjednik je Matice ilirske 1858. -1872. , bansku dužnost vršio je od 1873. - 1880. godine. Iako je u početku u politici podupirao Narodnu stranku, 1862. pokreće osnivanje Samostalne narodne stranke, kojoj je bio na čelu. Sklon je oslanjanju na Beč, što ga je i dovelo do banske časti. Njegovo najpoznatije djelo: Smrt Smail-age Čengića

Antun Mažuranić • • • Novi Vinodolski, 13. 6. 1805. -Zagreb, 18. 12. 1888. Hrvatski filog. Bio je sudionik narodnog preporoda i jedan od osnivača Matice ilirske. Uređivao je "Danicu ilirusku". Djelovao je kao gramatičar i leksikograf. Kritički je izdao glagoljski "Vinodolski zakon", gdje je opisao vinodolsku čakavštinu i potavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji. Prvi je upozorio na važnost hrvatskog naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.

Djela Antuna Mažuranića: l l "Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike" (1839. ) "Slovnica hervatska" (1859. )

Matija Mažuranić • • Novi Vinodolski 1817. - sanatorij u Feldhofu pokraj Graza 1881. ) Hrvatski književnik.

l l Starija braća su mu Antun i Ivan koji su također bili književnici. Matija je jedan obični učenik jedne njemačke škole u svom rodnom mjestu. Iako je u pučkoj školi bio odličan učenik školovanje ipak nije nastavio. Za njegovo daljnje školovanje otac nije imao sredstava, te je Matija morao na kovački zanat.

Djela Matije Mažuranića: l l Pogled u Bosnu, ili kratak put u onu krajinu, učinjen 1839 -40. po jednom domorodcu, Zagreb, 1842: Izabrana djela, PSHK, knj. 32, Zagreb, 1965.

Ivana Brlić-Mažuranić l l Ogulin, 18. travnja 1874. - Zagreb, 21. rujna 1938. Hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.

l l Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. Kada se 1892. udala za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, Ivana seli u Brod na Savi (danas Slavonski Brod), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumijeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnoga pokreta.

Djela Ivane Brlić-Mažuranić: l l l l Valjani i nevaljani - Pripovijetke i pjesme za dječake. Vlastita naklada, Zagreb, 1902. Škola i praznici - Zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1905. . Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića - Roman za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1913. Priče iz davnine - Bajke. Matica Hrvatska, 1916. Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi - Tisak Tipografija D. D. , Zagreb , 1934 -35. Srce od licitara - Pripovijetke i pjesme za mladež. Zagreb, 1939. Basne i bajke - HIBZ, Zagreb, 1943.

Vladimir (Ivan) Mažuranić l l Karlovac, 7. travnja 1915. – Zagreb, 6. travnja 1985. , Hrvatski je mačevaoc i olimpijac.

Životopis: l l Gimnaziju je polazio u Karlovcu i Zagrebu, gdje je maturirao 1934. godine. Pravo je studirao na Sveučilištu u Zagrebu, a slikarstvo u Parizu (1938. /39. ). Od najranijih dana svog života bavio se mačevanjem. Vladimir Mažuranić bio je tipičan floretist. Sabljom se kao i mačem prema potrebi za momčad borio, ali sablju i mač sam nije vježbao. Godine 1968. do 1970. podučava mačevaoce u Salzburgu (Austrija). Vrativši se u Zagreb nastavio je svoj plodonosni rad u AMK Mladost do svojeg umirovljenja, 30. lipnja 1984. Od godine njegove smrti pa sve do danas organizira se godišnji memorijalni turnir u mačevanju "Vladimir Mažuranić".

Fran (Vladimir) Mažuranić l l Novi Vinodolski, 26. ožujka 1859. Berlin, 20. kolovoza 1928. ) Bio je hrvatski književnik.

Životopis: l l l Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, s uspjehom okončava četiri razreda realke u Zagrebu. Na očevo inzistiranje školovanje nastavlja u Pragu, u srednjoj tehničkoj školi. Međutim, po naravi nemiran, ubrzo napušta tu školu i prelazi u Moravsku, gdje upisuje i privodi kraju husarsku časničku školu. Službuje u brojnim hrvatskim i slovenskim mjestima. Iz vojske je otpušten 1900. , poradi kršenja stege, i od tada mu se za širu javnost zametnuo svaki trag. Rijetke kontakte održava samo s najbližom rodbinom. Umro je u Berlinu.

Djela Frana Mažuranića: l l Lišće, Crtice Frana Mažuranića (1887. , prijevod na njemači 1893. ) Lišće i druga djela (izbor), u nakladi Društva hrvatskih književnika, 1916. Od zore do mraka (Matica hrvatska, 1927. ) Od zore do mraka (Dopunjak izdanju Matice hrvatske), 1927.

U projektu sudjelovali: l l l Paola Juričević Valentina Diković Alen Šeleš Ivan Antić Ema Lušetić 8 b, 09. /10.