OBITELJ Ivana Ilii MarijanaTea Ivani Iva Herak 25

OBITELJ Ivana Iličić Marijana-Tea Ivančić Iva Herak 25. 10. 2010.

Definicija obitelji Obitelj je temeljni oblik ljudske zajednice Obiteljski odnosi su vrsta društvenih odnosa presudnih za opstanak pojedinca i društvene zajednice

Obiteljski zakon obiteljskim zakonom se uređuje brak i pravni odnosi u braku, odnosi roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo, učinci izvanbračne zajednice žene i muškarca

Bračna kvaliteta • Sadašnja tema u području socijalne psihologije i sociologije braka i obitelji ‘’Socijalna struktura i socijalna integracija’’

Subjektivni pristup Subjektivni doživljaj/izraz zadovoljstva Zadovoljstvo i sreća partnera

Objektivni pristup istraživačko definiranje dimenzija bračnih odnosa Bračna kvaliteta kao skup odnosa i ponašanja bračnih partnera

Odrednice bračne kvalitete 1. predbračne karakteristike bračnih partnera 2. karakteristike braka 3. interpersonalni odnosi u braku 4. bračno okružje

Specifičnosti istraživanja 1. utjecaj rođenja djeteta na bračnu kvalitetu 2. veća mogućnost generalizacije 3. trajanje braka

Sudionici 505 bračnih parova sa područja Zagreba i Zagrebačke županije Naznaka na naobrazbu muževa: 32% završena ili nezavršena osnovna škola 43% završena srednja škola 25% završena viša škola ili fakultet

Rezultati Broj djece ima veliki utjecaj na bračnu kvalitetu, ali ne postoji razlika u utjecaju jednog ili više djece

Literatura Tematski broj: Obitelj i brak. Društvena istraživanja 4. -5. 2001. Tekstovi Josipa Obradovića i Mire Čudina-Obradović

RAČUNANJE SRODSTVA 1. ) BILATERALNO SRODSTVO 2. )UNILATERALNO SRODSTVO a) PATRILINEARNI SRODNIČKI SUSTAV b) MATRILINEARNI SRODNIČKI SUSTAV

Bilateralno srodstvo-sustav u koji se u srodnike ubrajaju svi majčini i svi očevi srodnici ***** Unilateralno srodstvo-sustav u koji se u srodnike ubraja ili majčina ili očeva krvosrodna linija

a) PATRILINEARNI SRODNIČKI SUSTAV - u srodničku su zajednicu uključeni svi srodnici po muškoj liniji - pojedinac tada ima samo jednog djeda i jednu baku itd.

b)MATRILINEARNI SRODNIČKI SUSTAV -sustav u kojem se u srodstvo računa samo prema majčinoj liniji -očevi preci nisu u srodstvu s njegovom djecom -ovaj sustav je primjeren primitivnijim društvima(veća tolerantnost glede spolnih odnosa) - “mater semper certa est”, a za oca se nikad pouzdano ne zna - veliko značenje pripada majčinom bratu, ujaku

AVUNKULAT(avunculus=ujak)-sustav u kojem ujak reprezentira obiteljski autoritet i brine se za djecu poput oca Primjer 1. kod Fidžijanaca je poznat kao “vasu” , sin može prigrabiti sav ujakov imetak(vrijedi samo za kraljevsku vlast) Primjer 2. kod Trobrijanđana-otac je za svoju djecu “stranac”

-ujak se brine o sestrinoj djeci

LEVIRAT-kulturni zahtjev po kojem bi se udovica trebala udati za brata svog pokojnog supruga -prakticira se u zemljama Afrike i Australije(Aboriđani) SORORAT-pravilo koje potiče udovca da se oženi sestrom svoje pokojne žene -ovaj čovjek iz Brazila se oženio s tri sestre

MATRIJARHAT(GINEKOKRACIJA) -politički ili društveni sustav u kojem dominiraju žene

J. J. Bachofen: Mit o matrijarhatu -ideju o matrijarhatu je objavio u svom djelu “Materinsko pravo” -govori o matrijarhatu(vladavini žena) koji je prethodio patrijarhatu(vladavini muškaraca) -taj prijelaz u patrijarhat opisuje se kao kulturni razvoj od ženskog materijalnog k muškom duhovnom

-vladavini žena prethodi HETERIZAMstanje potpune spolne slobode, nema obitelji ni braka, više je spolnih partnera -po tome nikada nije jasno tko je otac djeteta, te se srodstvo gleda po majčinoj liniji -Bachofen smatra da su Amazonke (žene ratnice)univerzalna pojava -česta su iskupljenja zbog monogamije(npr. religijska prostitucija)

-kasnija prevlast muškaraca nad ženama za Bachofena predstavlja jamstvo moralnosti i stvaranja

SEKSUALNOST -velika znatiželja te neskrivena moralna osuda Primjer: islam -uloga muškarca u seksualnom odnosu interpretira se kao akt milosrđa, muškarac ima pravo na užitak kad to poželi -u Indiji dob za stupanje u brak je 13 godina, seksualna satisfakcija ima veliko značenje

-pleme Bono-muž ne smije spolno općiti sa svojom ženom sve dok ona ne rodi prvo dijete

-česta su vjenčanja male djece -djevojčice se udaju prije početka puberteta i to za obično puno starije muškarce -od njih se očekuje da zatrudne čim stupe u pubertet -broj takvih ilegalnih vjenčanja se povećava -one moraju napustiti roditeljsku kuću i živjeti sa suprugovom obitelji, tamo obavljaju razne poslove -i takve djevojčice mogu imati kasnije zdravstvenih problema, npr. mnogo njih umire pri porođaju, a i u takvim brakovima česta su silovanja te se tijelo djevojčice može uništiti

primjer: u Jemenu ljudi žive u dubokom siromaštvu, pa kada im prosac za ruku kćeri ponudi nekoliko stotina dolara, oni ponudu jednostavno ne mogu odbiti -bio je slučaj kad je osmogodišnja djevojčica sva krvava ušla u sudnicu i tražila razvod od 30 -godišnjeg supruga -razlog tome što muškarci traže mlađe žene je i zbog nekih vjerovanja da mlađu djevojku mogu oblikovati po svom i da im ona može roditi više djece

PATRIJARHALNI STANDARD SPOLNOG PONAŠANJA -zabranjuje predbračna seksualna iskustva, a bračna iskustva se trebaju temeljiti na međusobnom seksualnom monopolu i zadovoljstvu primjer: “The Redbook Survey on Sexuality”istraživanje o seksualnom ponašanju srednjih slojeva predbračne odnose imalo je 80 % ispitanika! Od toga: 23% 15 -godišnjaka 38% 16 -godišnjaka 49% 17 -godišnjaka 57% 18 -godišnjaka 69% 19 -godišnjaka

-česti su sukobi morala mladih ljudi i njihovih roditelja -roditelji osjećaju odgovornost za seksualno ponašanje svoje djece, stvara se osjećaj trajne zabrinutosti primjer: u jednoj studiji 30%žena je imalo predbračne odnose, no samo 3% njih bi to dopustilo i svojim kćerima, a 9% sinovima

Seksualni odnosi u studenata, prva godina studija, 2003 -2008 68% studenata i 57% studentica spolno je aktivno (p<0, 001) Srednja dob stupanja u seksualne odnose je 16, 9 za studente i 17, 4 za studentice

DEVOLUCIJA OBITELJI I NJEZINIH FUNKCIJA -po W. Ogburnu, obitelj ima 7 važnih funkcija koje postupno preuzimaju druge društvene funkcije 1. )ekonomska funkcija -primitivna društva-podjela rada unutar obitelji odražava potrebe proizvodnje i adaptacije na okolinu -razvijena društva-npr. rad u obiteljskom poduzeću ili na imanju je pravilo -problem je u specijalizaciji pa se osobe za radne zadatke traže izvan obitelji 2. )obrazovanje -jednostavna društva-znanja su se prenosila u krugu obitelji, potomci su oponašali običaje -moderna društva-mediji, škole, fakultetsko obrazovanje, cijeloživotno obrazovanje

3. )obitelj u prošlosti-izvor sigurnosti, zabave, olakšanja moderna obitelj-prevladava život izvan obitelji, prava zabava nije u krugu obitelji npr. televizija -početkom je bila razlog okupljanja obitelji, druženje, no porastom ponude televizijskih programa ona to više nije

4. )obitelj je bila izvor društvenog statusa -sretniji su imali priliku biti društveno uvaženi samom činjenicom podrijetla, ta funkcija nije ni danas potpuno nestala -sada je svatko sam odgovoran za svoj uspjeh ili neuspjeh, status i bogatstvo

5. )obitelj je davala osnove za orijentaciju u životu npr. religijska funkcija, molilo se zajedno, održavali su se običaji -prije su djeca bila u stalnom kontaktu s roditeljima, danas najviše vremena provode u vrtiću, školi 6. )obitelj je bila osnovno jamstvo da se nemoćan pojedinac neće prepustiti sudbini (npr. bolesni član obitelji ili starac) -danas postoje starački domovi, bolnička i sanatorijska njega itd.

7. )obitelj-izvor emocionalne zaštite -ovo je jedina funkcija koja jača kroz vrijeme -ipak se obitelj osniva radi ljubavi, i ta potreba za emocionalnom zaštitom održava obitelj vitalnom

LITERATURA Uvod u sociologiju, J. Kregar, D. Sekulić, S. Ravlić, K. Grubišić Mit o matrijarhatu, Uwe Wesel www. janeresture. com, www. javno. ba, www. wikipedia. com, www. klinfo. hr

STRUKTURA OBITELJI, ŽIVOTNI UVJETI I KVALITETA OBITELJSKIH ODNOSA U SEOSKIM I GRADSKIM OBITELJIMA SUVREMENE HRVATSKE

CILJ ISTRAŽIVANJA Utvrditi strukturu obitelji prema veličini naselja (selo, mali i srednji grad, veliki grad) Ispitati životne uvjete obitelji u selu, malom i srednjem gradu i u velikom gradu Istražiti kvalitetu obiteljskih odnosa prema veličini naselja stanovanja obitelji te prema spolu ispitanika (muževi, žene)

STRUKTURA OBITELJI Tko čini obitelj Životna dob roditelja Stupanj obrazovanja roditelja Zanimanje roditelja

OSNOVNI UZORAK Ispitano je 874 obitelji s djecom osnovnoškolske dobi koje su podijeljene na tri skupine prema veličini naselja: 237 obitelji živi u selu (27, 1%) 330 obitelji živi u malom i srednjem gradu (37, 8%) 307 obitelji živi u velikom gradu (35, 1%)

1. STRUKTURA UŽE OBITELJI – RODITELJI I DJECA Tablica 1. Prosječan broj članova uže obitelji prema veličini naselja Naselje Prosječan broj Selo 5, 00 Mali i srednji grad 4, 45 Veliki grad 4, 35 Total 4, 56

Tablica 2. Prosječan broj djece u obitelji prema veličini naselja Naselje Prosječan broj Selo 2, 39 Mali i srednji grad 2, 12 Veliki grad 2, 14 Total 2, 20

Tablica 3. Broj djece u obitelji prema vrsti naselja u postotku Selo Mali, srednji grad Veliki grad Ukupno Jedno 15, 9% 19, 3% 18, 0% 17, 9% Dvoje 48, 1% 58, 5% 55, 5% Troje 24, 5% 16, 2% 19, 4% Četvero 6, 9% 4, 6% 2, 6% 4, 5% Petero 3, 0% 1, 8% 1, 3% 2, 0% Više 1, 7% - 0, 6% 0, 7% Broj djece

OSNOVNA OBILJEŽJA BRAČNIH PARTNERA 1. Prosječna dob: žene 37 godina, muževi 40 godina

2. Stupanj obrazovanja supružnika prema vrsti naselja Naselje Selo Mali i grad srednji Veliki grad žene muževi Nepotpuna i završena osnovna škola 38, 1% 23, 4% 14, 6% 10, 6% 8, 3% 5, 9% Srednja škola 51, 3% 66, 4% 64, 3% 62, 1% 57, 1% 53, 1% VSS, magist. , dokt. 10, 6% 10, 2% 21, 0% 27, 3% 34, 7% 41, 0% Ukupno 100% 100%

3. Zanimanja supružnika prema vrsti naselja – u % Selo Jednostavna zanimanja – žene 54%, muževi 31% Obrt i proizvodnja - muževi 25% Uredske službenice - žene 14% Trgovina i usluge - žene 15% Poljoprivreda i sl. - muževi 7% Grad Jednostavna zanimanja – žene 23%, muževi 18% Uredski poslovi - žene 24%, muževi 12% Trgovina i usluge - žene 17%, muževi 13% Čelnici drž. tijela i - žene 7%, muževi 16% direktori

ŽIVOTNI UVJETI OBITELJI U SELU I GRADU stambeni status kvaliteta stambenog prostora imovinski status obitelji (opremljenost kućanstva raznim aparatima) obilježja lokalne zajednice (uvjeti odlaska na posao, uvjeti opskrbe, dostupnost administracijskih usluga, mogućnost cjelodnevnog zbrinjavanja djece u školi i mogućnost dodatnog obrazovanja)

Stambeni status i kvaliteta stambenog prostora Oko 70% obitelji živi u vlastitom stambenom prostoru Oko 86% ispitanika ocijenilo je kvalitetu stambenog prostora sa opisom vrlo komforan i to bez obzira na veličinu naselja 45% obitelji ocijenjuje opremljenost svojih domova uobičajeno, dok 55% smatra da su im domovi opremljeni više nego uobičajeno

Obilježja lokalne zajednice uvjeti odlaska na posao uvjeti opskrbe dostupnost administracijskih usluga mogućnost cjelodnevnog zbrinjavanja djece u školi mogućnost dodatnog obrazovanja

Struktura obitelji i životni uvjeti Zaključak Razlika između sela, malog i srednjeg grada i velikog grada je kod sljedećih pokazatelja: Prosječan broj članova uže obitelji Prosječna dob supružnika Stupanj obrazovanja Zanimanja supružnika

Kvaliteta obiteljskih odnosa Osnovni uzorak: 777 obitelji s djecom osnovnoškolske dobi Tri skupine prema veličini naselja: 212 obitelji živi u selu (27, 3%) 292 obitelji živi u malom i srednjem gradu (37, 6%) 273 obitelji živi u velikom gradu (35, 1%)

Podaci su prikupljeni odvojenim intervjuiranjem bračnih partnera koji su procjenjivali kvalitetu odnosa: - roditelja i djece - bračnih partnera - baka/djedova s unučadi - ocjena ukupne kvalitete obiteljskih odnosa

Cilj istraživanja: Proučiti razlike u procjeni kvalitete obiteljskih odnosa u obiteljima koje žive u selu/gradu Proučiti razlike u procjeni kvalitete obiteljskih odnosa prema spolu – muževi i žene. Posebni ciljevi: utvrditi moguće razlike između partnera iz različitih vrsta naselja u doživljaju kvalitete obiteljskih odnosa

Procjena kvalitete obiteljskih odnosa - 1. Odnos roditelja i djece Učestalost razgovora Otvorenost razgovora Procjena međusobne ljubavi Procjena kvalitete obiteljskih odnosa u cjelini

Metoda ispitivanja učestalosti i otvorenosti razgovora Stupnjevanje odgovora: Jako zadovoljan_na Zadovoljan_na Nezadovoljan_na Jako nezadovoljan_na

Metoda procjene međusobne ljubavi : Međusobno se volimo - vrlo snažno - mnogo - malo - vrlo malo

Zaključak: Gotovo 90% roditelja je zadovoljno i jako zadovoljno učestalošću i otvorenošću razgovora s djecom (selo/grad) Većina roditelja, oko 70%, iskazuje ljubav prema djeci kroz ocjenu “vrlo snažno” , a 26% sa “mnogo” Razlika u ocjenjivanju između majka i očeva je zanemariva (nova uloga oca u suvremenoj obitelji)

Partnerski odnosi 1. Učestalost razgovora Jako zadovoljno - 30% muževa, 30% žena Zadovoljno - 62% muževa, 59% žena Nezadovoljno - 7% muževa, 9% žena Jako nezadovoljno - 1% muževa, 3% žena Muževi u selu i gradu iskazuju veći stupanj zadovoljstva od žena, dok žene iskazuju veći stupanj nezadovoljstva od muževa Opći zaključak: među bračnim partnerima vlada idila

Partnerski odnosi 2. Otvorenost razgovora Zadovoljno - 58% muževa, 53% žena Jako zadovoljno - 36% muževa, 39% žena Nezadovoljno - 5% muževa, 6% žena Jako nezadovoljno - 1% muževa, 3% žena više od polovice bračnih parova zadovoljno je svojom međusobnom komunikacijom, dok je trećina parovačak jako zadovoljna Opći zaključak: među bračnim partnerima vlada idila

Partnerski odnosi 3. Međusobna ljubav partnera Vrlo snažno - 59% muževa, 60% žena Mnogo - 37% muževa, 35% žena Malo - 3% muževa, 4% žena Vrlo malo - 1% muževa, 1% žena Zaključak: Odgovori nisu u skladu s realnošću jer postoje brojni pokazatelji koji svjedoče o nestabilnosti suvremene obitelj (porast stope razvoda)

Partnerski odnosi 4. Ocjena ukupnih obiteljskih odnosa u cjelini Izvrsni - 30% muževi, 29% žene Dobri - 66% muževi, 65% žene Podnošljivi - 3% muževi, 5% žene Loši - 1% muževi, 1% žene Zaključak: dobiveni rezultati u raskoraku su s očekivanjima s obzirom na objektivne pokazatelje (broj brakorazvoda, rast ovisnosti, poremećaji u ponašanju djece i mladih)

Zaključak - Seoske obitelji imaju veći broj članova uže i šire obitelji (tradicionalan oblik obitelji) - Najveći postotak seoskih i gradskih obitelji ima dvoje djece, zatim troje, a tek onda jedno dijete - Najveći broj ispitanika ima srednju školu - Dvije trećine obitelji žive u vlastitim stanovima - Kvaliteta stambenog prostora visoka - Opremljenost domova uobičajena - Životni uvjeti vrlo različiti prema mjestu stanovanja

- Kvaliteta obiteljskih odnosa u cjelini ocijenjena vrlo visoko - Bračni partneri vrlo zadovoljni učestalošću i otvorenošću razgovora sa djecom i međusobnom komunikacijom - Između članova uže obitelji vlada vrlo snažna emocionalna povezanost - Odgovori nisu sukladni očekivanjima jer stvarnost pokazuje drugo lice (porast stope razvoda, problemi s djecom i mladima) - Optimistični odgovori govore o lojalnosti bračnih partnera i skrivanju pravog stanja u obitelji