OBITELJ I KVALITETNO PROVOENJE SLOBODNOG VREMENA CENTAR ZA

OBITELJ I KVALITETNO PROVOĐENJE SLOBODNOG VREMENA CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB KRAPINA PODRUŽNICA OBITELJSKI CENTAR Frana Galovića 1 c, Krapina 049/371 -319, 371 -193 www. obiteljskicentar-kzz. hr obiteljskicentar-kzz@hi. t-com. hr

Izazovi suvremenog roditeljstva “Današnji su roditelji suočeni s povijesno jedinstvenim zadatkom. Oni doslovce moraju iznova izumiti partnerstvo između muškarca i žene i također vodstvo u odnosu na djecu i mlade, a sve to u skladu s novim vrijednostima i ciljevima kao što su ravnopravno dostojanstvo i autentičnost, kako bi izbjegli ugrožavanje integriteta djece i mladih” (Juul, 2005. )

Suvremeno roditeljstvo obilježavaju brojne društvene promjene: • promjene u svijetu rada (npr. sve dulje radno vrijeme, veća nesigurnost posla…) • promjene u sastavu obitelji (npr. sve više jednoroditeljskih obitelji te obitelji s djecom iz različitih brakova i veza) • promjene u odnosima žena i muškaraca u obitelji • promjene u shvaćanjima prirode djece, djetinjstva i roditeljskog autoriteta

• u novije vrijeme dijete stječe novi položaj u društvu, prepoznato je kao nositelj ljudskih prava (Konvencija UN-a o pravima djeteta, 1989. ) čije ostvarenje jamči država, čime roditeljstvo izlazi iz sfere privatnosti i ulazi u sferu javnosti, postaje predmetom javne politike • time, roditeljsku ulogu zahtjevnijom nego prije čine pritisci s različitih strana - od poslodavaca, medija, javnih službi, drugih članova obitelji, do vlastitih očekivanja i uvjerenja

• Doživljavanjem roditeljske ljubavi u prvim godinama života i stjecanjem povjerenja u okolinu dijete razvija osjećaj sigurnosti, formira se u uravnoteženu osobu. • Istraživanja i svakodnevno iskustvo svjedoče tome kako djeca većinu stvari nauče promatrajući odrasle. • Roditelji su prvi i najvažniji odrasli u životu svakog djeteta, svojoj su djeci najveći uzori i autoriteti, te im nužno nameću stilove života, bili toga svjesni ili ne.

• roditelji su i ti koji trebaju djeci omogućiti bogat sadržaj unutar njihovog slobodnog vremena ili barem mogućnost izbora, što doprinosi jasnijem razabiranju dječjih osobnih interesa i želja kao i jačanju njihova samopouzdanja i samostalnosti • pri tome je važno da roditelji, uz usmjeravanje i pozitivnu komunikaciju, vode računa o tome kako djeca provode slobodno vrijeme, s kim se druže, gdje idu, te je korisno postići dogovor oko vremena povratka kući i pomaganja u pojedinim kućnim aktivnostima sukladno dobi djeteta

Definicije slobodnog vremena • različite u raznim enciklopedijama, monografijama, studijama i udžbenicima – velika nesuglasnost i suprotstavljenost autora pri određivanju pojma • određuje se kao “oslobođeno vrijeme”, “dokolica”, a i lat. se riječi creare koja znači stvoriti, kreirati, mogu naći razna objašnjenja • neki teoretičari slažu se oko toga da je to “vremenski interval koji je oslobođen svake obaveze a u kojem osoba pokušava razviti svoje sposobnosti”, dok drugi smatraju da je to jednostavno “vrijeme oslobođeno od organiziranog rada a u kojeg su uključeni potreban odmor, razne obiteljske i društvene obaveze koje smo dužni izvršavati… “

Slobodno vrijeme kroz povijest - slobodno vrijeme relativno je nova kulturno povijesna pojava - u primitivnim društvima je umjesto slobodnog vremena postojalo vrijeme određeno za ceremonije koje su najčešće neposredno bile vezane za rad; zabava se time nije odvajala od rada, nego ni od obreda, ceremonija, kultova… - u industrijskim civilizacijama čovjek ima više nego prije materijalnih sredstava za život, no istovremeno nikad nije bio toliko nezadovoljan sobom - zabava mu je služila samo kao bijeg iz stvarnosti, a ne kao spontana aktivnost, te kao takva nije mu mogla služiti u zadovoljavanju nekih njegovih stvarnih potreba

- danas se slobodno vrijeme smatra jednom modernom i aktualnom društvenom pojavom pri čemu se ne samo kod mladih već i kod starijih generacija nameće problem organizacije slobodnog vremena te odgoja ljudi za slobodno vrijeme s ciljem razvijanja smisla za njegovo pozitivno iskorištavanje kako bi ljudi postali tzv. kulturni nosioci slobodnog vremena - činjenica je da ljudi vrlo često ne nalaze prave načine kako provesti svoje slobodno vrijeme, te se smatra da je djecu potrebno od ranog djetinjstva usmjeravati, učiti i naročito navikavati na sadržajno provođenje slobodnog vremena, kako bi ti sadržaji postali njihova trajna i stabilna kultura neovisno o njihovom uzrastu

• djeci se treba pružiti prilika da svoje slobodno vrijeme, koje im ostaje nakon svih obaveza u školi i obitelji, popunjavaju onim sadržajima koje će im pružiti najviše mogućnosti da do maksimuma angažiraju i uključe svoje snage i sposobnosti, a što će na kraju pozitivno utjecati na njihov cjelokupni razvoj i povećati im potrebu za bavljenje onim aktivnostima koje im pružaju najveću zabavu i veselje

Istraživanja o aktivnostima u slobodnom vremenu djece • prosječno dijete u SAD-u tjedno provede 1680 minuta ispred televizora, dok s roditeljima provodi tek 38, 5 minuta u suvislom razgovoru • dijete mlađe od šest godina provede 3 sata dnevno pred ekranom, 2 sata u igri na vanjskom prostoru, a tri puta manje vremena čitajući ili da mu netko čita

• dvogodišnje istraživanje u Velikoj Britaniji (Hayes, 2002. ) na uzorku djece u dobi od 11 do 15 godina pokazalo je da je glavna aktivnost slobodnog vremena te djece bila gledanje televizije, nakon čega je slijedilo slušanje glazbe, rad na računalu, te nakon toga nogomet i vožnja biciklom za dječake i hodanje i plivanje za djevojke • Miller (2003. ) je istraživala aktivno i neaktivno slobodno vrijeme na uzorku 5887 djece između 5 i 12 godina i dobila da dječaci tjedno provedu 16, 7 sati gledajući TV i igrajući video ili računalne igre, a djevojčice u istim aktivnostima provedu tjedno 14, 3 sata

• Drygas i sur. , (2007) navode da u Poljskoj prema podacima poljskog centralnog statističkog ureda iz 2006. godine, više od 42% djece starosti do 14 godina dnevno potroše gotovo tri sata pred TV ili računalom • Velde i sur. , (2007. ) istraživali su u devet europskih zemalja, na uzorku od 12 538 djece starosti od 11 godina, vrijeme provedeno u gledanju TV, pred računalom i u tjelesnom vježbanju - rezultati su pokazali da dječaci više vremena provedu gledajući TV ali i više vježbaju od djevojčica koje najveći dio vremena provode pred TV ili računalom što je u velikoj povezanosti sa prekomjernom težinom

• Babić(2003. ) je istražujući slobodno vrijeme mladih na otocima dobio podatak da gotovo 70% osnovnoškolskih učenika u slobodno vrijeme gleda TV, sluša glazbu ili koristi računalo dok se sportom bavi samo 11% učenika • Prskalo(2007. ) je u istraživanju provedenom na učenicima od 1. do 4. razredu zaključio da provedba slobodnog vremena u nekoj karakterističnoj statičnoj aktivnosti značajno viša (27%) nego u nekoj kineziološkoj aktivnosti (17%), s time da su djevojčice pokazale nešto više rezultate u provedbi slobodnog vremena u statičnim aktivnostima od dječaka

Istraživanja o aktivnostima u slobodnom vremenu mladih • Bammel i Burrus-Bammel(1992. ) na istraživanju američke mladeži došli su do podataka da mladi pred televizorom provode i do šest sati dnevno, te da je spavanje jedina aktivnost koju mladi Amerikanci prakticiraju više od gledanja televizije • Drygas i sur. , (2007. ) navode da u Poljskoj preko 50% mladih između 15 i 19 godina ne sudjeluje ni u kakvoj sportsko rekreacijskoj aktivnosti, ali zato 15 sati tjedno provedu u aktivnostima koje ne zahtijevaju nikakav fizički napor

• Ilišin(2002. ) istražujući na uzorku od 2000 ispitanika dobila je podatak da 70, 9% mladih često gleda TV, te da se 16, 2% mladih aktivno bavi sportom; komparirajući razdoblje 1986. i 1999. godine uočeno je da se mladi danas više zabavljaju na tulumima, izlazeći u kafiće i ljenčare, dok manje nego ranije odlaze u kino, idu na izlete ili šetnje, te na sportske priredbe • Andrijašević i sur. (2005. ) istražujući načine provođenja slobodnog vremena studenata zaključili su da studentice najviše vremena posvećuju gledanju TV programa (69, 1%), boravak s prijateljima u kafićima podjednako koriste studenti i studentice, dok studentice u većem postotku (49%) čitaju knjige i časopise; sportskorekreacijskom aktivnošću bavi se svaki drugi student(53, 6%) , dok je svaka četvrta studentica tjelesno aktivna

• Bouillet (2008. ) je na uzorku od 313 zagrebačkih studenata dobila rezultate koji pokazuju da studenti u slobodno vrijeme najviše preferiraju druženje s prijateljima i djevojkom ili dečkom(53, 7%); slijede izleti u prirodu (31, 3%) i odmor, opuštanje i relaksacija (28, 6%), slijede sportski sadržaji (24, 5%) i zabava (24, 1%); analizirajući podatke Bouillet i sur. , (2008. ) prikupljene istraživanjima mladih u cijeloj Hrvatskoj 1999. i 2004. godine, pokazalo se da je u promatranom razdoblju došlo do znatnih promjena u nekim segmentima provođenja slobodnoga vremena hrvatskih studenata na način da su mladi počeli iskazivati više razine interesa za sudjelovanjem u igrama na sreću, posjećivanju sportskih priredbi, aktivnom bavljenju sportom i slušanju narodne glazbe

• komparirajući dosadašnja istraživanja slobodnog vremena djece i mladih vidljivo je da se tjelesna aktivnost definirana kroz sport vrlo malo prakticira u slobodnom vremenu mladog čovjeka • mladi ljudi danas najčešće odabiru aktivnosti koje ne traže nikakav tjelesni napor, vrijeme provode zahvaljujući najnovijim tehnološkim dostignućima u korištenju čitavog niza pasivnih sadržaja čije korištenje narušava prije svega zdravlje mladog čovjeka od početka njegova života, te dolazi do zapostavljanja čitavog niza sposobnosti koje nemaju mogućnosti razviti se u tim aktivnostima

Posljedice prekomjernog gledanja TV • longitudinalno istraživanje (Landhuis i sur. , 2007. ) provedeno u Novom Zelandu, u kojem su pratili djecu od treće do petnaeste godine, ukazuje na značajnu povezanost gledanja TV s problemima pažnje u djetinjstvu i adolescenciji – djeca koja gledaju TV više od 2 sata dnevno, a osobito ona koja je gledaju više od 3 sata, imaju iznadprosječno više problema s pažnjom (neurološko objašnjenje-prevelika stimulacija loša je za razvoj mozga; život na TV brz i jako zaokuplja pažnju, realan život-dosadan; dijete se igra samo, prestaje potreba za društvom vršnjaka…)

• Ograničeno gledanje TV u dječjoj dobi povećava šanse za uspješno završavanje fakulteta. • Roditeljska je odgovornost izbor što dijete gleda na TV i igra na računalu-najvažnije je da ono što dijete gleda bude primjereno djetetovoj dobi i mogućnostima (da razumije, da zadovoljava njegove potrebe, da nema nasilja, da promovira pozitivne moralne vrijednosti…). • Internet djetetu omogućava pregled najnovijih spoznaja, rezultata istraživanja te prikupljanje podataka za pisanje školskih seminara i projekata. • No, za sigurno korištenje internetom kod djece važno je da roditelji postave pravila korištenja internetom i imaju uvid i aktivnosti djeteta u virtualnom svijetu. • Televizoru i računalu nije mjesto u dječjoj sobi - dostupnost povećava količinu vremena gledanja/korištenja istih.

I zato, igrajte se s djecom… - slobodno vrijeme roditeljima uvelike omogućuje da sa svojim djetetom, unutar obitelji, razvija povjerenje, bliskost i povezanost koji su osnovni čimbenici zajedništva, ljubavi i podrške za kojim teži svaki roditelj i svako dijete, osobito kada se naše dijete počinje osamostaljivati i odrastati - ako želimo doći do tog stupnja da nas dijete nazove na telefon i kaže nam da se zaljubila u Marka ili da je dobila jedinicu i jako je tužna, temelje moramo graditi dok su djeca mala i dok su im roditelji “centar svijeta”, a to nam je najjednostavnije upravo kroz aktivnosti koje djeca vole raditi: zajedničko crtanje, odlasci u park, rekreacija, sport, čitanje, pečenje kolača…

• Djeca od najranije dobi imaju potrebu i želju provoditi vrijeme u igri i drugim aktivnostima sa svojim roditeljima. • Igra je “posao “ našeg djeteta. Igrajući se, ono vježba osjećaje koje imaju drugi. Uživljava se u situacije drugih ljudi i gleda njihovim očima. Igra je izuzetno važna za razvoj empatije. • Igra je važna i za razvoj mozga. U igri djeca rješavaju probleme, izmišljaju nove stvari, eksperimentiraju i otkrivaju kako stvari funkcioniraju.

Djeca imaju pravo na igru. (čl. 13 Konvencije o pravima djeteta) Djeci za igru treba vrijeme. To je važan element za razvoj. Ako imaju dovoljno vremena za razvoj mašte, postat će kreativnija u rješavanju problema. Ako stvari mogu rastaviti i zatim opet sastaviti, naučit će kako mogu otkriti rješenja. Ako mogu crtati i pjevati, postat će sigurniji u umjetničkom izražavanju. Ako imaju prilike razmišljati o argumentima, postat će bolji u rješavanju sukoba.

Čitajte djeci od najranije dobi… Želite li da vaše dijete zavoli čitanje , neke korake morate poduzeti već u doba kada ono čini svoje prve korake. Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti Čitajući djetetu, potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih osjećaja. Čitajući, potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa. Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora.

• Čitajući, potičemo razvoj djetetova zapažanja i pamćenja. • Čitajući djetetu, potičemo zaključivanje i usvajanje pojmova. • Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje. • Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje.

Uključite djecu u tjelesne aktivnosti… • Opće preporuke Svjetske zdravstvene organizacije iz 2010. godine promiču umjerenu tjelesnu aktivnost za djecu i mlade u dobi od 5 do 17 godina u trajanju od jedan sat na dan. • Sport je dječjoj prirodi “prirođena” aktivnost i izvanredno je odgojno sredstvo koje omogućuje djeci razvoj njihovih humanih kvaliteta, izgrađuje njihovu osobnost, djeluje na njihovu zdravstvenu i morfološko-funkcionalnu osobnost, kao i na voljno-moralnu te intelektualno-radnu i estetsku komponentu.

• Sport promiče autentične ljudske vrijednosti i izgrađuje snažnu odbojnost prema drogama, alkoholu i kriminalu. • Važno je baviti se sportom, ali ne radi natjecanja već radi zdravlja, uživanja i dobre zabave.

Uključite se i Vi u tjelesne aktivnosti s djecom • Roditelji su ti koji potiču djecu na tjelesnu aktivnost: zajedničku šetnju, vožnju biciklom; rolanje; odlazak na lokalno igralište (badminton, odbojka, košarka, nogomet…) i provođenje “vremena zajedno”.

• U oblikovanju i razvoju kulture slobodnog vremena obitelj ima najvažniju ulogu jer se kulturne navike stječu u mlađoj životnoj dobi. • Današnje društvo strukturirano je tako da roditelji imaju sve veće obaveze koje moraju zadovoljiti. • Činjenica je da između profesionalnih i obiteljskih zahtjeva roditelji najprije ispunjavaju profesionalne, pa sve manje pozornosti posvećuju djeci. • Djecu zadovoljavaju s kupnjom informatičkih naprava, pomoću kojih djeca bježe u virtualni svijet.

Razvoj kulture provođenja slobodnog vremena, aktivnog sudjelovanja i djelovanja, u poplavi mnogobrojnih ponuda i poticaja, ključno je pitanje odgojnog djelovanja koje počinje u obitelji. Djeca i mladi imaju znatno više slobodnog vremena od odraslih te zbog svog biopsihosocijalnog statusa u okolini i društvu, njihovo slobodno vrijeme mora biti specifično i organizirano, a ne prepušteno slučaju.

Dobar roditelj osluškuje potrebe svojeg djeteta, stvara uvjete da se te potrebe adekvatno zadovolje. On uživa u napredovanju svog djeteta, blagonaklono prima djetetove nezrelosti, tješi ga i smiruje u djetetu teškim situacijama; ne nameće se, već je dostupan za interakciju kad god to djetetu treba. On je djetetov orijentir. Dobar roditelj vjeruje u sebe i svoje dijete, mijenja se i raste zajedno s njim.

“Vrijeme je novac koji imaš u svom životu. To je jedini novac koji imaš i samo ti odlučuješ kako ćeš ga potrošiti. Budi pažljiv i ne dopusti da ga drugi troše umjesto tebe. ” (B. Franklin)

HVALA NA PAŽNJI!