O Kralj Petar NI Instrumenti sa icama Duvaki

  • Slides: 38
Download presentation
OŠ “Kralj Petar” NIŠ • Instrumenti sa žicama • Duvački instrumenti • Udaraljke •

OŠ “Kralj Petar” NIŠ • Instrumenti sa žicama • Duvački instrumenti • Udaraljke • Instrumenti sa dirkama Kompozitori kraj

Na koncertu orkestra, žice koje trepere, daju zvuk: violini, violončelu, kontrabasu, gitari, harfi, pa

Na koncertu orkestra, žice koje trepere, daju zvuk: violini, violončelu, kontrabasu, gitari, harfi, pa čak i klaviru… Po načinu dobijanja tona delimo ih na: ØGudačke instrumente i ØTrzalačke instrumente. gudački početak trzalački

Instrumenti na kojima se ton proizvodi uz pomoć gudala, nazivaju se GUDAČKI INSTRUMENTI Øviolina

Instrumenti na kojima se ton proizvodi uz pomoć gudala, nazivaju se GUDAČKI INSTRUMENTI Øviolina Øviolončelo Økontrabas početak žičani

VIOLINA Večinu melodija u svim kompozicijama klasične orkestarske muzike, sviraju violine. • • •

VIOLINA Večinu melodija u svim kompozicijama klasične orkestarske muzike, sviraju violine. • • • Istorijski razvoj Sviranje Kompozitori Šale o violinistima Najlepša dela početak gudački

Ø Gudački instrumenti su se razvili iz raznih vrsta violi ( viola da gamba;

Ø Gudački instrumenti su se razvili iz raznih vrsta violi ( viola da gamba; viola da braco), koje su bile upotrebljavane od XV do XVIII veka. Ø Poseban značaj u njihovom tehničkom usavršavanju imaju čuvene porodice iz Kremone: ØAMATI ØGVARNERI* ØSTRADIVARI* *(njihove violine i danas vrede milione dolara, pa mnogi violinisti moraju da se odluče izmedju kupovine violine ili nove kuće). početak violina

 • Pre svakog sviranja violina se mora naštimovati; • Desna ruka drži gudalo;

• Pre svakog sviranja violina se mora naštimovati; • Desna ruka drži gudalo; • Prstima leve ruke skraćuje se dužina žice ( tako dobijamo više tonove) • Sviranje na violini nije nimalo lakoč; • Majstor violinista, može izvesti tri, pa i četiri tona istovremeno; • Postoje razni načini sviranja (npr. vibrato, picikato…) violina

Mnogo je kompozitora koji su pisali kompozicije za violinu • Johan Sebastijan Bah •

Mnogo je kompozitora koji su pisali kompozicije za violinu • Johan Sebastijan Bah • Ludvig van Betoven • Volfgang Amadeus Mocart • Johanes Brams • Petar Čajkovski početak • • • Jan Sibelijus Maks Bruh Antonio Vivaldi Feliks Mendelson Nikolo Paganini i mnogi drugi … violina

 ¯“Romansa za violinu i orkestar” - L. V. Betoven ¯”Koncert za violinu i

¯“Romansa za violinu i orkestar” - L. V. Betoven ¯”Koncert za violinu i orkestar„ - J. Brams ¯”Koncert za dve violine i orkestar„- J. S. Bah ¯”Koncert za violinu i orkestar„ - J. Sibelijus ¯”Koncert za violinu i orkestar„ - P. I. Čajkovski ¯”Koncert za violinu i orkestar„ - F. Mendelson ¯”Koncert za violinu i orkestar„ - V. A. Mocart ¯”Koncert za violinu i orkestar„ - Maks Bruh početak violina

(1782 - 1840) K ”Đavolji violinist„ iz Đenove. J Njegova tehnika zadivila je mnoge

(1782 - 1840) K ”Đavolji violinist„ iz Đenove. J Njegova tehnika zadivila je mnoge muzičare toga vremena (R. Šumana, F. Šopena, F. Lista). L Drugi su mislili da se radi o madjioničarskim trikovima (njegova tehnika sviranja bila je neverovatna za to vreme). početak violina

Pitanja: �Kakva je razlika između violine i viole? Viola duže gori. �Kakva je razlika

Pitanja: �Kakva je razlika između violine i viole? Viola duže gori. �Kakva je razlika između violine i tramboline? Kada skačes na trambolini, izuješ se. �Kakva je razlika između violine i crnog luka? Kada seckate violinu, ne plačete. �Kako postižete da tri violiniste sviraju savršeno usklađeno? Ubijete dvojicu. početak violina

VIOLA Nešto veća od violine, ima duže žice i naravno, daje dublje tonove. •

VIOLA Nešto veća od violine, ima duže žice i naravno, daje dublje tonove. • • početak Istorijski razvoj Sviranje Kompozitori Najlepša dela gudači

Brojni kompozitori su pisali kompozicije za violu: • • • Paul Hindemit Georg Filip

Brojni kompozitori su pisali kompozicije za violu: • • • Paul Hindemit Georg Filip Teleman Vilijam Volton Johan Huml Petar I. Čajkovski početak • Hektor Betlioz • Maks Bruh • Rihard Štraus i mnogi drugi … viola

 • Pre svakog sviranja i viola se mora naštimovati; • Desna ruka drži

• Pre svakog sviranja i viola se mora naštimovati; • Desna ruka drži gudalo, kao kod violine; • Prstima leve ruke skraćuje se dužina žice ( tako dobijamo više tonove); • Sviranje na violi je teže nego na violini, zbog njene veličine; • Violista, mora da izvodi neverovatne pokrete, da bi izveo visoke tonove; • Postoje razni načini sviranja (vibrato, picikato…). viola

Ø Gudački instrumenti su se razvili iz raznih vrsta violi (viola da bračo; viola

Ø Gudački instrumenti su se razvili iz raznih vrsta violi (viola da bračo; viola da gamba), koje su bile upotrebljavane od XV do XVIII veka; Ø Viola da bračo (viola za ruke), nešto veća od violine dobila je značajno mesto u orkestru; Ø Zbog melanholičnog zvuka, kompozitori je upotrebljavaju u kompozicijama i kao solo instrument, za postizanje odredjenih efekata; Ø Češće upotpunjuje harmoniju i svira alt violini. početak viola

¯”Orkestarska svita„ - Johan Sebastijan Bah ¯”Don Kihot„- Rihard Štraus ¯“Trauermusik” - Paul Hindemit

¯”Orkestarska svita„ - Johan Sebastijan Bah ¯”Don Kihot„- Rihard Štraus ¯“Trauermusik” - Paul Hindemit ¯”Pikova dama„ - Petar I. Čajkovski ¯”Koncert za violu i orkestar„ - Georg F. Teleman ¯”Koncert za violu i orkestar„ - Vilijam Volton ¯”Sonata za violu i orkestar„ - Paul Hindemit ¯”Sonata u Es-duru„ - Johan Huml početak viola

VIOLONČELO Ovaj instrument ima predivan, bogat, pevajući ton. Pored violine, najznačajniji je instrument orkestarskog,

VIOLONČELO Ovaj instrument ima predivan, bogat, pevajući ton. Pored violine, najznačajniji je instrument orkestarskog, kamernog i solističkog muziciranja. • • početak Istorijski razvoj Sviranje Kompozitori Najlepša dela gudački

Za mnoge kompozitore violončelo je bilo inspiriracija » Antonjin Dvoržak » Jozef Hajdn »

Za mnoge kompozitore violončelo je bilo inspiriracija » Antonjin Dvoržak » Jozef Hajdn » Johanes Brams » Petar Čajkovski početak ≈ Klod Debisi ≈ Đoakino Rosini ≈ Rihard Štraus ≈ Kamij Sen-Sans i mnogi drugi … violončelo

 • Pre svakog sviranja i violončelo se mora naštimovati kao violina ili viola;

• Pre svakog sviranja i violončelo se mora naštimovati kao violina ili viola; • Desna ruka drži gudalo; • Prstima leve ruke skraćuje se dužina žice ( ali je sada taj razmak dosta veći, nego kod npr. violine); • Zbog veličine ovog instrumenta, pri sviranju se pridržava kolenima; • Na pod se oslanja specijalnom nožicom, koja je deo instrumenta. violončelo

Ø Gudački instrumenti su se razvili iz raznih vrsta violi (viola da gamba; viola

Ø Gudački instrumenti su se razvili iz raznih vrsta violi (viola da gamba; viola da bračo), koje su bile upotrebljavane od XV do XVIII veka. Ø Viola da gamba (viola za noge), primetno je veća od «viola da bračo « (violine i viole); Ø Vekovima su kompozitori zapostavljali ovaj instrument, davali mu samo prateće melodije; Ø Na sreću, kompozitori su vremenom uvideli lepotu zvuka ovog instrumenta; Ø Zato danas imamo prelepe primere u kojima uživamo slušajuci solo deonice ovog instrumenta. početak violončelo

¯“Labud” - Kamij Sen-Sans ¯”Koncert za violončelo i orkestar„- Jozef Hajdn ¯”Sonata za violončelo„

¯“Labud” - Kamij Sen-Sans ¯”Koncert za violončelo i orkestar„- Jozef Hajdn ¯”Sonata za violončelo„ - Johanes Brams ¯”Koncert za violončelo i orkestar„ - A. Dvorzak ¯”Varijacije na rokoko temu„ - P. I. Čajkovski ¯”Sonata za violiončelo„ - Klod Debisi ¯ Uvertira za operu”Vilijam Tel„ - Dj. Rosini ¯”Don Kihot„ - Rihard Štraus početak violončelo

KONTRABAS Najdublji od svih gudačkih instrumenata. Ovaj instrument je sposoban da svira mnogo dublje

KONTRABAS Najdublji od svih gudačkih instrumenata. Ovaj instrument je sposoban da svira mnogo dublje nego što iko može da peva. • • početak Istorijski razvoj Sviranje Kompozitori Najlepša dela gudači

Ø Gudački instrumenti su se razvili iz raznih vrsta violi (viola da gamba; viola

Ø Gudački instrumenti su se razvili iz raznih vrsta violi (viola da gamba; viola da bračo), koje su bile upotrebljavane od XV do XVIII veka. Ø Ova viola da gamba « (viola za noge), zajsta je ogromna; Ø Ovaj instrument najpre je imao šest žica; Ø U XVII veku ima tri žice; Ø U Parizu je prvi put ušao u orkestar i do danas je ostao nezamenljiv. početak kontrabas

 • Pre svakog sviranja i kontrabas se mora naštimovati kao i svi žičani

• Pre svakog sviranja i kontrabas se mora naštimovati kao i svi žičani instrumenti; • Desna ruka drži gudalo; • Prstima leve ruke skraćuje se dužina žice ( ali je sada taj razmak zajsta veliki). • Zbog veličine ovog instrumenta, basisti sede na visokim stolicama; • Ogroman je, veći od prosečne ljudske visine. kontrabas

Dela za solo kontrabas pisali su: • • Franc Šubert Ludvig van Betoven Igor

Dela za solo kontrabas pisali su: • • Franc Šubert Ludvig van Betoven Igor Stravinski Gustav Maler početak • • Henri Eksel Serž Kuzinski Domeniko Dragoneti Kamij Sen-Sans i drugi … kontrabas

¯“Slon„ - Kamij Sen-Sans ¯”Koncert za kontrabas i orkestar„- Serz Kuzevički ¯”Sonata za kontrabas„

¯“Slon„ - Kamij Sen-Sans ¯”Koncert za kontrabas i orkestar„- Serz Kuzevički ¯”Sonata za kontrabas„ - Franc Šubert ¯”Koncert za kontrabas i orkestar„- D. Dragoneti ¯”Sonata za kontrabas„ - Henri Eksel ¯”Simfonija br. 9 „ - L. van Betoven ¯”Simfonija br. 1„ - Gustav Maler ¯”Svita Pulcinela„ - Igor Stravinski početak kontrabas

Svi instrumenti kod kojih ton nastaje trzanjem žica, spadaju u ovu grupu. Najvažniji predstavnici

Svi instrumenti kod kojih ton nastaje trzanjem žica, spadaju u ovu grupu. Najvažniji predstavnici su: • Harfa • Gitara početak žičani

Instrument specifičnog zvuka. Mek, divan, magičan harfe, daje specifičnu boju orkestru. • • početak

Instrument specifičnog zvuka. Mek, divan, magičan harfe, daje specifičnu boju orkestru. • • početak ton Istorijski razvoj Sviranje Kompozitori Najlepša dela trzalački

Ø Začetak harfe nalazimo još kod muzičkog luka; Ø Susreće se još dve i

Ø Začetak harfe nalazimo još kod muzičkog luka; Ø Susreće se još dve i više hiljada godina pre naše ere; Ø Upotrebljavali su je Egipćani, Asirci, Jevreji, Grci i drugi narodi; Ø Današnji oblik harfe konstruisao je poznati graditelj klavira Erar; Ø Koristi se u simfonijskom orkestru, kao pratnja za glas ili neki drugi instrument; Ø Koristi se i solistički zbog specifičnog zvuka i lepih efekata. početak harfa

 • Pre svakog sviranja harfu moramo naštimovati; • Štimovanje nije tako jednostavno, jer

• Pre svakog sviranja harfu moramo naštimovati; • Štimovanje nije tako jednostavno, jer harfa ima 47 žica; • Harfa ima i pedale koje se pokreću nogama; • Svaka od pedala ima po tri položaja (za osnovni, sniženi i povišen ton); • Da bi se svirač lakše snalazio, pojedine žice su obojene; • Postoje razni načini sviranja (najpoznatiji je glisando). harfa

Mnogo je kompozitora koji su pisali kompozicije za harfu • Volfgang Amadeus Mocart •

Mnogo je kompozitora koji su pisali kompozicije za harfu • Volfgang Amadeus Mocart • Petar Iljic Čajkovski • Franc List • Johan Štraus početak • Moris Ravel • Nikolaj Rimski. Korsakov • Klod Debisi • Bedžih Smetana • Gustav Maler i drugi… harfa

 ¯”Koncert za flautu i harfu„ - V. A. Mocart ¯”Valcer cveća„- P. I.

¯”Koncert za flautu i harfu„ - V. A. Mocart ¯”Valcer cveća„- P. I. Čajkovski ¯“Višegrad” - B. Smetana ¯”Alegro za harfu i gudače„ - Moris Ravel ¯” Simfonija br. 5 „ - G. Maler ¯”Šeherezada„ - N. R. Korsakov ¯” More„ - Klod Debisi početak harfa

 početak harfa

početak harfa

 • Živeo je samo 35 god. • Pisao je lako i brzo, zato

• Živeo je samo 35 god. • Pisao je lako i brzo, zato je i ostavio brojna dela; • Prve kompozicije stvarao je sa 5 god. (zapisivao ih je njegov otac); • Njegova muzika je sinonim za sklad i savršenstvo. harfa An. Egd. Ot. A flauta

1840 - 1893 • Napustio je prava i posvetio se muzici; • Nadežda fon

1840 - 1893 • Napustio je prava i posvetio se muzici; • Nadežda fon Mek, novčano mu je pomagala; • Uskoro predaje na Moskovskom konzervatorijumu; • U Rusiji se od muzike nije moglo živeti; • Proveo je život u nemaštini i mnogo je patio, ali njegova muzika odiše ljubavlju i vedrinom; • „Krcko Oraščić” je postao najpopularniji balet na svetu. harfa

Koristi se kao solistički i kao prateći instrument za glas i u raznim orkestrima.

Koristi se kao solistički i kao prateći instrument za glas i u raznim orkestrima. • Istorijski razvoj • Sviranje • Najlepša dela početak trzalački

Ø Gitaru su u Evropu doneli iz Arabije, gde je još u srednjem veku

Ø Gitaru su u Evropu doneli iz Arabije, gde je još u srednjem veku bila poznata; Ø U Španiji u XVI veku postiže visok umetnički ugled; Ø Nastala je kombinacijom jednog arapskog i španskog instrumenta; Ø U XVII i XVIII veku gitara je jedan od najpopularnijih instrumenata i Italiji i Španiji; Ø Ove zemlje su joj ostale verne do danas. Ø Intresantno je da je graditelj violina Stradivari, bio i graditelj gitara. početak gitara

 • Kao i svaki žičani instrument, moramo je naštimovati; • Na ovom instrumentu

• Kao i svaki žičani instrument, moramo je naštimovati; • Na ovom instrumentu postije pražići, između kojih se nalazi određeni ton; • Moguće je odsvirati više tonova istovremeno; • Malo je koriste u orkestru, pretežno za postizanje specijalnih efekata, više je srećemo u narodnoj i zabavnoj muzici; • Paganini je osim sviranja na violini bio virtuoz i na gitari. početak gitara

¯“Concierto de Avanjuez” - Hoakin Rodrigo ¯”Koncert za gitaru i orkestar„ - Antonio Vivaldi

¯“Concierto de Avanjuez” - Hoakin Rodrigo ¯”Koncert za gitaru i orkestar„ - Antonio Vivaldi ¯” Fantazija „ - Hoakin Rodrigo početak gitara