O Kralj Petar NI Instrumenti sa icama Duvaki
- Slides: 38
OŠ “Kralj Petar” NIŠ • Instrumenti sa žicama • Duvački instrumenti • Udaraljke • Instrumenti sa dirkama Kompozitori kraj
Na koncertu orkestra, žice koje trepere, daju zvuk: violini, violončelu, kontrabasu, gitari, harfi, pa čak i klaviru… Po načinu dobijanja tona delimo ih na: ØGudačke instrumente i ØTrzalačke instrumente. gudački početak trzalački
Instrumenti na kojima se ton proizvodi uz pomoć gudala, nazivaju se GUDAČKI INSTRUMENTI Øviolina Øviolončelo Økontrabas početak žičani
VIOLINA Večinu melodija u svim kompozicijama klasične orkestarske muzike, sviraju violine. • • • Istorijski razvoj Sviranje Kompozitori Šale o violinistima Najlepša dela početak gudački
Ø Gudački instrumenti su se razvili iz raznih vrsta violi ( viola da gamba; viola da braco), koje su bile upotrebljavane od XV do XVIII veka. Ø Poseban značaj u njihovom tehničkom usavršavanju imaju čuvene porodice iz Kremone: ØAMATI ØGVARNERI* ØSTRADIVARI* *(njihove violine i danas vrede milione dolara, pa mnogi violinisti moraju da se odluče izmedju kupovine violine ili nove kuće). početak violina
• Pre svakog sviranja violina se mora naštimovati; • Desna ruka drži gudalo; • Prstima leve ruke skraćuje se dužina žice ( tako dobijamo više tonove) • Sviranje na violini nije nimalo lakoč; • Majstor violinista, može izvesti tri, pa i četiri tona istovremeno; • Postoje razni načini sviranja (npr. vibrato, picikato…) violina
Mnogo je kompozitora koji su pisali kompozicije za violinu • Johan Sebastijan Bah • Ludvig van Betoven • Volfgang Amadeus Mocart • Johanes Brams • Petar Čajkovski početak • • • Jan Sibelijus Maks Bruh Antonio Vivaldi Feliks Mendelson Nikolo Paganini i mnogi drugi … violina
¯“Romansa za violinu i orkestar” - L. V. Betoven ¯”Koncert za violinu i orkestar„ - J. Brams ¯”Koncert za dve violine i orkestar„- J. S. Bah ¯”Koncert za violinu i orkestar„ - J. Sibelijus ¯”Koncert za violinu i orkestar„ - P. I. Čajkovski ¯”Koncert za violinu i orkestar„ - F. Mendelson ¯”Koncert za violinu i orkestar„ - V. A. Mocart ¯”Koncert za violinu i orkestar„ - Maks Bruh početak violina
(1782 - 1840) K ”Đavolji violinist„ iz Đenove. J Njegova tehnika zadivila je mnoge muzičare toga vremena (R. Šumana, F. Šopena, F. Lista). L Drugi su mislili da se radi o madjioničarskim trikovima (njegova tehnika sviranja bila je neverovatna za to vreme). početak violina
Pitanja: �Kakva je razlika između violine i viole? Viola duže gori. �Kakva je razlika između violine i tramboline? Kada skačes na trambolini, izuješ se. �Kakva je razlika između violine i crnog luka? Kada seckate violinu, ne plačete. �Kako postižete da tri violiniste sviraju savršeno usklađeno? Ubijete dvojicu. početak violina
VIOLA Nešto veća od violine, ima duže žice i naravno, daje dublje tonove. • • početak Istorijski razvoj Sviranje Kompozitori Najlepša dela gudači
Brojni kompozitori su pisali kompozicije za violu: • • • Paul Hindemit Georg Filip Teleman Vilijam Volton Johan Huml Petar I. Čajkovski početak • Hektor Betlioz • Maks Bruh • Rihard Štraus i mnogi drugi … viola
• Pre svakog sviranja i viola se mora naštimovati; • Desna ruka drži gudalo, kao kod violine; • Prstima leve ruke skraćuje se dužina žice ( tako dobijamo više tonove); • Sviranje na violi je teže nego na violini, zbog njene veličine; • Violista, mora da izvodi neverovatne pokrete, da bi izveo visoke tonove; • Postoje razni načini sviranja (vibrato, picikato…). viola
Ø Gudački instrumenti su se razvili iz raznih vrsta violi (viola da bračo; viola da gamba), koje su bile upotrebljavane od XV do XVIII veka; Ø Viola da bračo (viola za ruke), nešto veća od violine dobila je značajno mesto u orkestru; Ø Zbog melanholičnog zvuka, kompozitori je upotrebljavaju u kompozicijama i kao solo instrument, za postizanje odredjenih efekata; Ø Češće upotpunjuje harmoniju i svira alt violini. početak viola
¯”Orkestarska svita„ - Johan Sebastijan Bah ¯”Don Kihot„- Rihard Štraus ¯“Trauermusik” - Paul Hindemit ¯”Pikova dama„ - Petar I. Čajkovski ¯”Koncert za violu i orkestar„ - Georg F. Teleman ¯”Koncert za violu i orkestar„ - Vilijam Volton ¯”Sonata za violu i orkestar„ - Paul Hindemit ¯”Sonata u Es-duru„ - Johan Huml početak viola
VIOLONČELO Ovaj instrument ima predivan, bogat, pevajući ton. Pored violine, najznačajniji je instrument orkestarskog, kamernog i solističkog muziciranja. • • početak Istorijski razvoj Sviranje Kompozitori Najlepša dela gudački
Za mnoge kompozitore violončelo je bilo inspiriracija » Antonjin Dvoržak » Jozef Hajdn » Johanes Brams » Petar Čajkovski početak ≈ Klod Debisi ≈ Đoakino Rosini ≈ Rihard Štraus ≈ Kamij Sen-Sans i mnogi drugi … violončelo
• Pre svakog sviranja i violončelo se mora naštimovati kao violina ili viola; • Desna ruka drži gudalo; • Prstima leve ruke skraćuje se dužina žice ( ali je sada taj razmak dosta veći, nego kod npr. violine); • Zbog veličine ovog instrumenta, pri sviranju se pridržava kolenima; • Na pod se oslanja specijalnom nožicom, koja je deo instrumenta. violončelo
Ø Gudački instrumenti su se razvili iz raznih vrsta violi (viola da gamba; viola da bračo), koje su bile upotrebljavane od XV do XVIII veka. Ø Viola da gamba (viola za noge), primetno je veća od «viola da bračo « (violine i viole); Ø Vekovima su kompozitori zapostavljali ovaj instrument, davali mu samo prateće melodije; Ø Na sreću, kompozitori su vremenom uvideli lepotu zvuka ovog instrumenta; Ø Zato danas imamo prelepe primere u kojima uživamo slušajuci solo deonice ovog instrumenta. početak violončelo
¯“Labud” - Kamij Sen-Sans ¯”Koncert za violončelo i orkestar„- Jozef Hajdn ¯”Sonata za violončelo„ - Johanes Brams ¯”Koncert za violončelo i orkestar„ - A. Dvorzak ¯”Varijacije na rokoko temu„ - P. I. Čajkovski ¯”Sonata za violiončelo„ - Klod Debisi ¯ Uvertira za operu”Vilijam Tel„ - Dj. Rosini ¯”Don Kihot„ - Rihard Štraus početak violončelo
KONTRABAS Najdublji od svih gudačkih instrumenata. Ovaj instrument je sposoban da svira mnogo dublje nego što iko može da peva. • • početak Istorijski razvoj Sviranje Kompozitori Najlepša dela gudači
Ø Gudački instrumenti su se razvili iz raznih vrsta violi (viola da gamba; viola da bračo), koje su bile upotrebljavane od XV do XVIII veka. Ø Ova viola da gamba « (viola za noge), zajsta je ogromna; Ø Ovaj instrument najpre je imao šest žica; Ø U XVII veku ima tri žice; Ø U Parizu je prvi put ušao u orkestar i do danas je ostao nezamenljiv. početak kontrabas
• Pre svakog sviranja i kontrabas se mora naštimovati kao i svi žičani instrumenti; • Desna ruka drži gudalo; • Prstima leve ruke skraćuje se dužina žice ( ali je sada taj razmak zajsta veliki). • Zbog veličine ovog instrumenta, basisti sede na visokim stolicama; • Ogroman je, veći od prosečne ljudske visine. kontrabas
Dela za solo kontrabas pisali su: • • Franc Šubert Ludvig van Betoven Igor Stravinski Gustav Maler početak • • Henri Eksel Serž Kuzinski Domeniko Dragoneti Kamij Sen-Sans i drugi … kontrabas
¯“Slon„ - Kamij Sen-Sans ¯”Koncert za kontrabas i orkestar„- Serz Kuzevički ¯”Sonata za kontrabas„ - Franc Šubert ¯”Koncert za kontrabas i orkestar„- D. Dragoneti ¯”Sonata za kontrabas„ - Henri Eksel ¯”Simfonija br. 9 „ - L. van Betoven ¯”Simfonija br. 1„ - Gustav Maler ¯”Svita Pulcinela„ - Igor Stravinski početak kontrabas
Svi instrumenti kod kojih ton nastaje trzanjem žica, spadaju u ovu grupu. Najvažniji predstavnici su: • Harfa • Gitara početak žičani
Instrument specifičnog zvuka. Mek, divan, magičan harfe, daje specifičnu boju orkestru. • • početak ton Istorijski razvoj Sviranje Kompozitori Najlepša dela trzalački
Ø Začetak harfe nalazimo još kod muzičkog luka; Ø Susreće se još dve i više hiljada godina pre naše ere; Ø Upotrebljavali su je Egipćani, Asirci, Jevreji, Grci i drugi narodi; Ø Današnji oblik harfe konstruisao je poznati graditelj klavira Erar; Ø Koristi se u simfonijskom orkestru, kao pratnja za glas ili neki drugi instrument; Ø Koristi se i solistički zbog specifičnog zvuka i lepih efekata. početak harfa
• Pre svakog sviranja harfu moramo naštimovati; • Štimovanje nije tako jednostavno, jer harfa ima 47 žica; • Harfa ima i pedale koje se pokreću nogama; • Svaka od pedala ima po tri položaja (za osnovni, sniženi i povišen ton); • Da bi se svirač lakše snalazio, pojedine žice su obojene; • Postoje razni načini sviranja (najpoznatiji je glisando). harfa
Mnogo je kompozitora koji su pisali kompozicije za harfu • Volfgang Amadeus Mocart • Petar Iljic Čajkovski • Franc List • Johan Štraus početak • Moris Ravel • Nikolaj Rimski. Korsakov • Klod Debisi • Bedžih Smetana • Gustav Maler i drugi… harfa
¯”Koncert za flautu i harfu„ - V. A. Mocart ¯”Valcer cveća„- P. I. Čajkovski ¯“Višegrad” - B. Smetana ¯”Alegro za harfu i gudače„ - Moris Ravel ¯” Simfonija br. 5 „ - G. Maler ¯”Šeherezada„ - N. R. Korsakov ¯” More„ - Klod Debisi početak harfa
početak harfa
• Živeo je samo 35 god. • Pisao je lako i brzo, zato je i ostavio brojna dela; • Prve kompozicije stvarao je sa 5 god. (zapisivao ih je njegov otac); • Njegova muzika je sinonim za sklad i savršenstvo. harfa An. Egd. Ot. A flauta
1840 - 1893 • Napustio je prava i posvetio se muzici; • Nadežda fon Mek, novčano mu je pomagala; • Uskoro predaje na Moskovskom konzervatorijumu; • U Rusiji se od muzike nije moglo živeti; • Proveo je život u nemaštini i mnogo je patio, ali njegova muzika odiše ljubavlju i vedrinom; • „Krcko Oraščić” je postao najpopularniji balet na svetu. harfa
Koristi se kao solistički i kao prateći instrument za glas i u raznim orkestrima. • Istorijski razvoj • Sviranje • Najlepša dela početak trzalački
Ø Gitaru su u Evropu doneli iz Arabije, gde je još u srednjem veku bila poznata; Ø U Španiji u XVI veku postiže visok umetnički ugled; Ø Nastala je kombinacijom jednog arapskog i španskog instrumenta; Ø U XVII i XVIII veku gitara je jedan od najpopularnijih instrumenata i Italiji i Španiji; Ø Ove zemlje su joj ostale verne do danas. Ø Intresantno je da je graditelj violina Stradivari, bio i graditelj gitara. početak gitara
• Kao i svaki žičani instrument, moramo je naštimovati; • Na ovom instrumentu postije pražići, između kojih se nalazi određeni ton; • Moguće je odsvirati više tonova istovremeno; • Malo je koriste u orkestru, pretežno za postizanje specijalnih efekata, više je srećemo u narodnoj i zabavnoj muzici; • Paganini je osim sviranja na violini bio virtuoz i na gitari. početak gitara
¯“Concierto de Avanjuez” - Hoakin Rodrigo ¯”Koncert za gitaru i orkestar„ - Antonio Vivaldi ¯” Fantazija „ - Hoakin Rodrigo početak gitara
- Kruše života ljubavi vir
- Kralj tomislav
- Hrvatska u doba narodnih vladara ppt
- Kralj david vjeronauk
- Ksenija kralj
- Ir. boginja sonca
- Lidija kralj
- Ksenija kralj
- Menelajev sin trojanski rat
- Ksenija kralj
- Ivana kralj
- Ksenija kralj
- Prvi hrvatski kralj
- Sofokles dela
- Ksenija kralj
- Lidija kralj
- Tatjana jozing
- Ja sam kralj
- Petar bosnić petrus
- Dr petar djuric nefrolog
- Petar mazev
- Petar nastasic
- Petar bočkaj supruga
- Osobine heidi
- Petar spalevic
- Petar šubić zrinski
- Mikula petar marusic
- Petar nastasic
- Petar nastasic
- Petar atanasijevic etf
- Petar pan i kapetan kuka
- Krešimir zvonarek
- Vježbamo izgovor s muhom fefe
- Zagrepčani veliko ili malo slovo
- Petar jakic
- Petar popović fpzg
- Petar nastasic
- Petar kehayov
- Petar nastasic