NUNO NASLJEIVANJE Akademska godina 201920 UVODNE NAPOMENE Potpuna

NUŽNO NASLJEĐIVANJE Akademska godina 2019/20

UVODNE NAPOMENE Potpuna sloboda raspolaganja svojim pravima za života, ali ne i za slučaj smrti Zbog porodične solidarnosti i obaveze izdržavanja članova porodice se sloboda testiranja ograničava u korist nužnih nasljednika Određeni krug nasljednica MORA dobiti određeni dio zaostavštine, ostavilac svojim raspolaganjima ne može oštetiti nužne nasljednike!

PRAVNA PRIRODA NUŽNOG NASLJEĐIVANJA Nužno nasljeđivanje je nasljeđivanje (čl. 29. ZN FBi. H) Ø u nekim državama se smatra obligacionim pravom ØNužni nasljednik je nasljednik kao i zakonskii testamentarni, ali sa nizom specifičnosti: 1. univerzalni sukcesor 2. Primjenjuju se pravila parentelarno- linearnog sistema 3. Podjela nasljednika u nasljedne redove 4. Princip isključivosti 5. Unutar nasljednih redova pravo predstavljanja i priraštaja 6. nužni nasljednici nasljeđuju pars hereditatis

PRAVNA PRIRODA NUŽNOG NASLJEĐIVANJA Nužno nasljeđivanje nije nasljedno pravo ØNe stiče momentom delacije ØNema nasljednopravne transmisije ØOdricanje od nasljeđivanja ne vodi nužno primjeni prava predstavljanja i priraštaja ØOdgovara za obaveze samo ako je dobio nešto preko nužnog nasljednog dijela ØZaštita i rokovi drugačiji nego kod redovnog zakonskog nasljeđivanja

REDOVNO ZAKONSKO NUŽNO NASLJEĐIVANJE Tri nasljedna reda Dva nasljedna reda Pravo predstavljanja neograničeno u prvom i drugom n. r. Pravo predstavljanja ograničeno u drugom nasljednom redu Osnov: veza sa ostaviocem (srodstvo, brak) Osnov: veza sa ostaviocem, ali i dodatni uvjeti (relativni nužni naslj. ) Dio koji dobije kao zakonski nasljednik > Nužni nasljedni dio

PRVI NUŽNI NASLJEDNI RED Djeca ostavioca Ostali potomci ostavioca Bračni drug Usvojenici iz potpunog usvojenja Potomci usvojenika iz potpunog usvojenja Usvojenici iz nepotpunog usvojenja Potomci usvojenika iz nepotpunog usvojenja

DRUGI NUŽNI NASLJEDNI RED Bračni drug Roditelji ostavioca Braća i sestre ostavioca

OSNOVNO PRAVILO U konkretnom slučaju je nužni nasljednik samo onaj ko bi bio zakonski nasljednik da nema testamenta odn. da se nasljeđuje po zakonu

OBJEKTIVNI APSOLUTNI I SUBJEKTIVNI I RELATIVNI Nasljeđuju “automatski” – čim bi bili Da bi bili nn, pored toga što bi bilo zn da nema testamenta, moraju zn, odmah su i nn ispuniti dodatni uslov: Ne trebaju nikakve dodatne uvjete nesposobnost za privređivanje i nemanje nužnih sredstava za život Bračni drug i djeca ostavioca, UPU Svi ostali nn Dobijaju ½ onog što bi im pripalo po zakonu Dobijaju 1/3 od zakonskog dijela

UTVRDITI KO JE NUŽNI NASLJEDNIK I KOLIKI JE NUŽNI DIO 1. Utvrditi ko bi u konkretnom slučaju bio zakonski nasljednik da nema testamenta 2. Utvrditi koliko bi dobio kao zakonski nasljednik da nema testamenta 3. Utvrditi ko je među tim licima nužni nasljednik (ev. ispunjavanje uvjeta propisanih za nužne nasljednike) 4. Odrediti veličinu nužnog n. d. – procenat od zakonskog n. d. (objektivni – objektivno subjektivni kriterij)

NUŽNI NASLJEDNIK JE ZAŠTIĆEN: 1. Stiče određeni dio zaostavštine 2. Stiče određenu vrijednost Nužni je dio određen i vrijednosno da bi se spriječilo da ostavilac besplatnim raspolaganjima inter vivos i mortis causa izigra pravo na nužni dio – ustanova obračunske vrijednosti zaostavštine

OBRAČUNSKA VRIJEDNOST ZAOSTAVŠTINE Osnovica za izračunavanje nužnog nasljednog dijela ČVZ= od vrijednosti zaostavštine se oduzimaju obaveze, troškovi sahrane, procjene i popisa imovine OVZ= ČVZ + pokloni do čijeg vraćanja može doći

1. Sloboda testiranja – načelo 2. Nužno nasljeđivanje izuzetak od tog načela (ograničenje slobode testiranja) 3. Iznasljeđenje nužnog nasljednika izuzetak od načela ograničenja slobode testiranja ( ustanove isključenja iz nužnog nasljednog dijela i lišenja prava na nužni dio)

ISKLJUČENJE (ČL. 45 -47. ) Exhereditaio nota mente (civilna kazna) LIŠENJE (ČL. 48. ) Exhereditaio bona mente (zaštitni karakter) Zakonom taksativno propisani razlozi Samo potomci ostavioca Odnosi se na sve nužne Razlozi moraju postojati u momentu nasljednike sastavljanja testamenta i u momentu smtri ostavioca Razlozi moraju postojati u trenutku sastavljanja testamenta Sud ne pazi ex officio – mjerodavna volja ostavioca Sud ne pazi ex officio – mjerodavna volja ostav. Ostavilac određuje sudbinu dijela lišenog lica Ostavilac ne određuje sudbinu dijela isključenog lica

PRIMJER 1 Primus je Sekundusov sin. Nisu u dobrim odnosima jer je Primus prekinuo studij nakon druge godine, nije tražio posao, ne radi, pije, izdržava se od sitnih krađa, zbog čega je bio u zatvoru. Sekundus je sačinio testament u kome je isključio Primusa navodeći te činjenice i cijelu zaostavštinu ostavio drugom sinu i kćerci. Primus ima dva sina od kojih je jedan nesposoban za privređivanje i nema nužnih sredstava za život. Primus i oba sina traže zaštitu nužnog nasljednog dijela? Šta mogu tražiti i kako?

RJEŠENJE Ostavilac je testamentom zavještao u korist svog sina i kćerke, isključio je svog drugog sina Primusa. Navedene okolnosti se mogu podvesti pod „odavanje neradu i nepoštenom životu“ kao propisanom razlogu za isključenje. Isključenje je izvršeno u propisanoj formi – izričito navedeno u testamentu Da bi odredili nužne nasljednike, prvo određujemo ko bi bili ZN da nema testamenta: Ostavilac ima 3 djece. Oni bi naslijedili u prvom redu na jednake dijelove, svako po 1/3. Primus je isključen, pa na njegovo mjesto po pravu predstavljanja stupaju njegovo dvoje djece, svako po 1/6. NN: Kako su sin i kćerka TN, ne mogu biti i NN. Unuci (Primusova djeca) su relativni NN. Samo jedno dijete je nesposobno za privređivanje i nema sredstava za život, pa ono nasljeđuje 1/3 od zakonskog dijela= 1/18 kao NN.

PRIMJER 2 Primus ima sina Sekundusa, Sekundus ima dvije kćerke i jednog unuka. Jedan Primusov sin (Tercijus) je ranije umro, a iza njega je ostao sin. Sekundus se kocka, prokockao je sve što je naslijedio od majke. Povremeno radi, ali zarađeno troši na skupe poklone. Ima dugova. Sekundusov unuk je maloljetan i nesposoban za privređivanje. Primus je testamentom svoju imovinu ostavio vanbračnoj supruzi. Takođe je testamentom lišio sina Sekundusa nužnog dijela u korist unuka

RJEŠENJE Primus ima vanbračnu partnericu koja je testamentarna nasljednica i 2 sina Sekundusa i Terciusa, pri čemu je Tercius umro prije Primusa. Da bi odredili NN, moramo prvo utvrditi ko bi bili ZN da nema testamenta. Kao ZN bi se javili vanbračna supruga i Sekundus i Tercius sa jednakim dijelovima (po 1/3), pri čemu bi umjesto Terciusa naslijedio njegov sin po pravu predstavljanja. Sekundus je rasipnik. Mogao bi biti lišen iz navedenih razloga, ali lišenje je moguće isključivo u korist potomaka lišenog. Dakle potomaka Sekundusa. Primus Sekundusa lišava u korist potomka Terciusa, što nije moguće, pa lišenje nije valjano. Sekundus ostaje nasljednik. Njegova djeca i unuk time ne nasljeđuju jer je njihov predak živ, dostojan i nije se odrekao. NN: vanbračna partnerica je TN pa ne može biti NN Sekundus je NN i to apsolutni NN i dobija ½ onog što bi mu pripalo po zakonu, što je 1/6. Terciusov sin (ostaviočev unuk) nije NN jer ne ispunjava dodatni kriterij (nije nesposoban za privređivanje, nije navedeno da nema nužnih sredstava za život)

PRIMJER 3 Ostavilac je sačinio testament kojim je cjelokupnu zaostavštinu zavještao svome bratu. Iza ostavioca su osim tog brata ostali bračni drug, otac i majka. Otac ostavioca je pravosnažnom presudom osuđen zbog utaje poreza i u trenutku smrti ostavioca se nalazi na izdržavanju kazne. Otac ima i kćerku iz prvog braka koja je nesposobna za privređivanje i nema nužnih sredstava za život. Majka se odrekla nasljeđa u svoje ime. Koje od ovih lica ima pravo na nužni dio i koliki dio zaostavštine će dobiti na ime nužnog dijela?

RJEŠENJE Da bi utvrdili ko su NN, moramo utvrditi ko bi bili ZN da nema testamenta. Ostavilac nema djece – bračni drug se prebacuje u 2. nasljedni red i dobija automatski ½. Drugu polovinu bi dijelili otac i majka (po ¼), ali majka se odrekla u svoje ime. Njen dio po pravu predstavljanja bi pripao njenom sinu, ostaviočevom bratu. Činjenica da je otac osuđen zbog utaje poreza nije razlog za nedostojnost niti je testamentom isključen (nije direktno ni razlog za isključenje, ali je formulacija odavanje nepoštenom životu široka pa bi se evtl. moglo podvesti pod to, ali svakako bi ostavilac morao unijeti tu odredbu u testament, što nije slučak). Otac tako nasljeđuje svoju ¼, njegova kćerka ne nasljeđuje jer je njen predak živ, dostojan, nije se odrekao. NN: BD je apsolutni NN i dobija pola od zakonskog dijela što je u ovom slučaju ¼. Brat nije NN jer je TN, a ne bi bio ni jer ne ispunjava dodatni kriterij isto kao ni otac.

PRIMJER 3 Ostavilac je testamentom raspolagao u korist svoga oca. Iza njega su osim oca ostali: bračni drug, sin i dvije kćerke. Sin ima dvoje maloljetne djece nesposobne za privređivanje. Iza ranije umrlog sina je ostala kćerka koja se odrekla u svoje ime, a ima dvoje maloljetne djece. Sin koji je živ je rasipnik i prezadužen i ostavilac ga je lišio prava na nužni dio u korist jednog njegovog djeteta.

Ostavilac je testamentom odredio svoja 2 brata kao nasljednike. Jedan brat se odrekao u svoje ime, a imao je dvoje djece nesposobne za privređivanje. Osim braće je imao i bračnog druga i oca. Otac je alkoholičar i rasipnik i ne održava kontakte sa ostaviocem. Nesposoban je za privređivanje i nema nužnih sredstava za život. Ko su NN?