Nove ovisnosti stvarnost ili zabluda Sinia Brlas PROFESOR

“Nove ovisnosti”; stvarnost ili zabluda Siniša Brlas PROFESOR PSIHOLOGIJE Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja Zavoda za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije

Za što sve mislimo da je ovisnost? • • Droga Alkohol Pušenje Kockanje Internet Računalne igrice Seks…

Što je ovisnost? Kronična recidivirajuća bolest mozga. Temelji se na poticanju ili izazivanju povećanog ili smanjenog stupnja aktivacije središnjeg živčanog sustava, što se postiže unosom u organizam nekih psihoaktivnih tvari, a kojega prati ponašanje usmjereno prema traženju i uzimanju sredstva ovisnosti (droge koja sadrži psihoaktivnu tvar), gubitak kontrole u uzimanju droge i pojava negativnog emocionalnog stanja kada se pristup drogi onemogući. Može se opisati i kao skupina pojava ponašanja, kognicije i fizioloških promjena koje se razvijaju nakon ponavljane uporabe pojedinih tvari i redovito uključuju jaku želju za uzimanjem te tvari i poteškoće u kontroli njezina uzimanja, pri čemu se mnogo veća važnost pridaje uporabi droge nego ostalim aktivnostima i obvezama, često uz povećanje tolerancije i uz povremene tjelesne znakove apstinencije. Prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (NN 107/01) to je „stanje neodoljive potrebe (psihičke ili fizičke) za uporabom opojne droge“. (Terminološki opisni rječnik ovisnosti, Brlas, 2011. )

Dakle, je li sve ovo ovisnost? • • Droga Alkohol Pušenje Kockanje Internet Računalne igrice Seks…

Jesmo li u zabludi? Prevladava mišljenje da se većina ovih ponašanja koje ljudi ne mogu kontrolirati smatraju ovisnostima. Međutim, u većini je slučajeva u pitanju gubitak kontrole ponašanja/poriva, ali bez unosa tvari u organizam.

Dakle, što je onda ovisnost? • • Droga Alkohol Pušenje Kockanje Internet Računalne igrice Seks…

Zajedničko ovisnostima i gubitku kontrole ponašanja kao poremećaju • Mijenjanje stupnja aktivacije mozgovnih areala. • Nemogućnost kontrole vlastitog ponašanja. • Pridavanje nerazmjerno veće važnosti pojedinim ponašanjima uz zanemarivanje redovitih životnih potreba i obaveza (preokupiranost). • Teškoće u međuljudskim odnosima (osobito unutar obitelji). • Tjelesne manifestacije (zapuštanje, psihosomatika…). • Razvoj tolerancije i sindroma ustezanja (tegobe kada se nastoji mijenjati ponašanje). • Stigmatizacija.

Od kuda “nove ovisnosti” Ishodišta su “novih ovisnosti” nove tehnologije. Korištenjem tehnologija kojih ranije bilo kreiraju se i novi obrasci ponašanja. Ova ponašanja mogu se prilično brzo ukorijeniti i postati nove navike koje se teško mijenjaju. Modifikacija ponašanja otežana je činjenicom da se od osoba koje koriste nove tehnologije i “žive” u virtualnom svijetu očekuje da se “vrate” u realan svijet, što je novi izazov stručnjacima koji se bave modifikacijama ponašanja.

Internet i računalne igre kod mladih

Internet i računalne igre “Nova ovisnost” u pravom smislu jer uključuje nove tehnologije: - Računalo/mobitel - Internet - Društvene mreže - Računalne igre

Malo statistike…

Korištenje Interneta u svrhu zabave (ponašanja naših učenika u dobi od 16 godina) Do dva puta mjesečno - M Najmanje jednom tjedno - M Skoro svaki dan - M Do dva puta mjesečno - Ž Najmanje jednom tjedno - Ž Skoro svaki dan - Ž

Rizici koji dovode do prekomjernog korištenja računala: Psihičke teškoće: • Tjeskoba (osobe računalo koriste s ciljem odvraćanja pažnje od briga i strahova, ali su često još više tjeskobni kada vide da strahovi nisu nestali). • Depresija (Internet može biti bijeg od tmurne stvarnosti, ali istovremeno može pogoršati situaciju jer vodi u izolaciju i usamljenost). Rizična ponašanja: • Ovisnosti (osobe koje imaju problem s drogom, alkoholom, kockanjem već su rizična populacija za ostala rizična ponašanja). Psihosocijalni utjecaji: • Gubitak socijalne potpore (kod osoba koje imaju teškoće u socijalnom funkcioniranju Internet umrežavanje može biti način uspostavljanja novih odnosa s ljudima). • Asocijalno ponašanje (u virtualnom se svijetu lakše uklopiti i ostvariti “prijateljstva” nego se družiti sa stvarnim prijateljima). • Smanjenje društvene aktivnosti i mobilnosti (osobe s novim invaliditetom koji ograničava mobilnost ili nove uloge (kao roditeljstvo i sl. ) koje ljudima otežavaju napuštanje doma i druženja dovode do toga da se oni okreću Internetu i time zapostavljaju stara prijateljstva). • Stres (osobe se okreću Internetu i igrama na sreću kako bi ublažile stres, ali gubitak u računalnim igrama može povisiti razinu stresa).

Oblici Internet i računalnih ponašanja koja mogu dovesti do poremećaja u ponašanju • • • Virtualni seks (intenzivno pretraživanje pornografskih i sličnih sadržaja može dovesti do teškoća u uspostavljanju stvarnih intimnih odnosa) Društvene mreže (uspostavljanje virtualnih prijateljstava koja osobi mogu postati važnija od stvarnih prijateljstava) Kompulzivno kupovanje (trgovanje bez korištenja stvarnog “opipljivog” novca osobu može dovesti u financijske teškoće) Video igre (opasnost proizlazi iz činjenice da postupci u igrama nemaju stvarne posljedice (ubijanje i sl. ) pa se može dogoditi da se osoba u stvarnom životu počne ponašati kao u virtualnoj igri) Pretrpavanje sadržajima (prinuda pretraživanja sadržaja (kojih je bezbroj) u želji da se prikupi što više informacija može dovesti do smanjene produktivnosti i prekida komunikacije u stvarnosti)

Problematično i patološko kockanje kod mladih

Problematično i patološko kockanje Nije u pravom smislu “nova ovisnost” jer se igre na sreću igraju oduvijek. Negativne su se posljedice tada odražavale uglavnom na pojedinca i/ili njegovu obitelj. Novo je to što se sada igre na sreću mogu igrati i korištenjem novih tehnologija i time su dostupnije svima pa se negativni efekti multipliciraju i imaju šire društvene implikacije (problem je postao izraženiji u svim dobnim skupinama i oba spola i više je osoba u problemu).

Razlika između problematičnog i patološkog kockanja • Problematično kockanje Igrač svojim ponašanjem šteti sebi ili drugima (problemi u različitim životnim područjima), ali ne želi mijenjati ponašanje nad kojim bi još uvijek mogao uspostaviti kontrolu. Takve su osobe u početku oprezne, taktiziraju, ali brzo postanu obuzete kockanjem. Kada dobivaju onda kockaju na način da povećavaju ulog, a kada gube ulažu da bi vratili ulog (ili dug). Imaju povećan rizik od razvoja raznih poremećaja u psihičkom funkcioniranju, a skloni su i zloupotrebi duhana, alkohola i droga. • Patološko kockanje Igrač nije u mogućnosti kontrolirati poriv za kockanjem, a takvim ponašanjem šteti sebi ili drugima. Bolesno (patološko) stanje tzv. poremećaja kontrole poriva. Radi se o kompleksnom biopsihosocijalnom poremećaju kojega se etiologija još istražuje.

Malo statistike…

Automati na kojima se može zaraditi novac (ponašanja naših učenika u dobi od 16 godina) Do dva puta mjesečno - M Najmanje jednom tjedno - M Skoro svaki dan - M Do dva puta mjesečno - Ž Najmanje jednom tjedno - Ž Skoro svaki dan -Ž

Faze kockanja ili kako se problem razvija i smiruje (Koić, Problematično i patološko kockanje, 2009. )

Prevencija Aktivna uloga škola: • Provoditi istraživanja (istražiti pojavnost u populaciji) • Provoditi specifičnu edukaciju o rizicima (prevenirati problem, program “Zdrav za pet”) • Provoditi primarni probir (screening) mladih u riziku (prepoznati problem) • Provoditi psihoedukaciju (educirati dionike preventivnih aktivnosti o psihičkim procesima i ponašanju) • Uputiti u tretman u zavodima za javno zdravstvo, na dječjoj psihijatriji itd. (ponuditi pomoć, suradnja) Aktivna uloga zavoda za javno zdravstvo: • Istraživanje činitelja • Kreiranje preventivnih programa • Promocija zdravlja i zdravih stilova življenja (educirati o zdravlju) • Psihoedukacija (educirati o vlastitim psihičkim procesima i ponašanju) • Specifična edukacija (rizična ponašanja, (re)socijalizacija, komunikacija i sl. ) • Probir (rano prepoznavanje djece i mladih s teškoćama u ponašanju) • Indicirana prevencija (dio je tretmana) • Suradnja (međusektorska, interdisciplinarna)

Miroslav Venus PRIM. MR. SC. DR. MED. SPEC. EPIDEMIOLOG Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije i predsjednik Povjerenstva za suzbijanje bolesti ovisnosti Virovitičko-podravske županije Siniša Brlas PROFESOR PSIHOLOGIJE Psiholog u Djelatnosti za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja Zavoda za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije i član Povjerenstva za suzbijanje bolesti ovisnosti Virovitičko-podravske županije Vesna Šerepac MR. SC. DIPLOMIRANA PEDAGOGINJA Pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Virovitičko-podravske županije, županijska koordinatorica Školskog preventivnog programa i zamjenica predsjednika Povjerenstva za suzbijanje bolesti ovisnosti Virovitičko-podravske županije ISTRAŽIVANJE O PUŠENJU, ALKOHOLU, KOCKANJU, DROGAMA I SLOBODNOM VREMENU MEĐU UČENICIMA U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI

O istraživanju Vrijeme provedbe: od 2004. /05. do 2013. /14. Instrument: Anketa o ovisnostima, 27 pitanja Uzorak: 15 381 učenik 6. razreda OŠ i 2. razreda SŠ Obrada: Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar” Posebnost: praćenje kohorti

Korisne publikacije Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije www. zzjzvpz. hr