Novac iz historijske ekonomske i pravne perspektive Student

Novac iz historijske, ekonomske i pravne perspektive Student: Nasufović Emir Mentor: prof. Dr Edina Sudžuka

1. Uvod Pojam novca, novčanih sistema, razvoj i vrste Funkcije novca Novac iz ekonomske perspektive Novac iz pravne perspektive

2. Pojam novca, novčanih sistema, razvoj i vrste Novac je opće sredstvo razmjene dobara u postupku ponude i potražnje. Aktivno i pasivno tržište Novac se pojavljuje sa pojavom viška proizvoda, koji iznoseći na tržište poprimaju karakter robe Nekada zlato i srebro, zatim drugim metali, papirni novac, čekovi, mjenice

2. 1. Novčana masa Sa mikro i makro aspekta Prema Međunarodnim računovodstvenim standardima, novčana masa predstavlja novac raspoređen u obliku novca i ekvivalenta novca u ili na: 1. Žiro i tekućim računima, kao i deviznom računu, 2. Otvorenom akreditivu u domaćoj ili stranoj valuti, 3. Blagajni domaće valute i deviznoj blagajni, 4. Plemenitim metalima, 5. Ekvivalenti gotovine (mjenice, čekovi, raznim bonovi i slično) bez obzira da li se pojavljuje oročena ili po viđenju.

3. Funkcije novca Novac ostaje ekvivalent vrijednosti pretpostavljenog - utrošenog rada izražen u vrijednosti novca koji treba razmjeniti za istu količinu rada u drugoj robi. Bez obzira kako je emitovan, novac uvijek pokazuje društveni karakter pa čak i onda kada se pojavi u funkciji čisto privatnog i državnog interesa

3. 1. Novac kao mjerilo vrijednosti Tržište je mjesto gdje se to mjerilo potvrđuje, utvrđuje se količina novca kao i mjera vrijednosti Novac kao mjerilo vrijednosti se danas pretvara u formu tržišne cijene Novac pomaže da se promet obavi, ali koliko će novca trebati to zavisi od početne cijene ponude

3. 2. Novac kao sredstvo prometa može da obezbijedi više ili manje robe sa istom vrijednošću novca Novac će se koristiti samo kao kvantifikacija vrijednosti prometa Postoje slučajevi kada se novac u svojoj obračunskoj vrijednosti pojavljuje kao sredstvo uspostavljanja odnosa između dužnika i povjerioca i bez robe: avansnih plaćanja, kapare, kaucije, garancije i slično

3. 3. Novac u štednoj i kreditnoj funkciji Štednja je pojam koji je u direktnoj vezi sa viškom novca kod pojedinaca ili pravnih lica Novac se pojavljuje kao univerzalno sredstvo za štednju Kredit kao pojam može biti vezan za robu i novac – zajedničko je da se vraćaju u novcu uz cijenu nadoknade čekanja povrata novca koju nazivamo kamata Kreditna funkcija novca, zaosnovana na štednji, ima razvojni karakter ukoliko kao primaoca kredita obezbijediti pozitivnu finansijsku polugu, u banci pozitivnu razliku između aktive i pasive

3. 4. Novac u funkciji: depozita, kaucija, kapara, zaloga, avansa i akreditiva Depoziti su deponovana novčana sredstva kod banke ili drugog lica kod obezbjeđenja određenih poslovnih aktivnosti Kaucija je svaka vrsta ličnog ili realnog jemstva za izvršenje neke obaveze, jemstvo koje treća lica daju banci prilikom dodjeljivanja bankarskog kredita nekom od klijenata banke Kapara je način osiguranja izvršenja ugovora. To je novčani iznos koju jedna strana daje drugoj strani u znak da je ugovor sklopljen Avans se daje kao garancija želje da kupoprodajni odnos bude uspješno završen. Avans treba shvatiti kao unaprijed izmirenje obaveze

3. 5. Funkcija svjetskog novca U svojoj funkciji svjetskog novca gdje funkcioniše kao opće platežno sredstvo, te kao apsolutno društveno otjelovljenje bogatstva uopće, novac izražava društveni odnos između nacionalnog i internacionalnog robnog prometa

3. 6. Kamatni oblik odnosa novca Kamata je, kao i novac, sastavni dio odnosa reprodukcije Postoje različita gledišta o kreditu i o kamati

3. 7. Savremeni novac Sa dva aspekta: U apstraktnom smislu U konkretnom smislu Novac u apstraktnog smislu je ona mjera vrijednosti sa kojom se izražava količina ljudskog rada utrošenog za proizvodnju datum društvenog proizvoda kao robe, kao takav javlja se kao opšta roba ugovora u kojoj se izražavaju cijene i dugovi Novac u konkretnom smislu se izražava u novčanim oblicima koji glase na određeni broj novčanih znakova i koji, polazeći od mjere vrijednosti, obavljaju konkretne novčane funkcije kao znaci vrijednosti

4. Novac iz ekonomske perspektive Novac kao sredstvo razmjene služi zajednici, te omogućuje širenje ekonomske autonomije sudionika u granicama društvene vrijednosti Novac nije čista pravna pojava niti čista ekonomska pojava, nego je potreban zajednički pristanak da bi neka kulturna pojava poprimila svrhu novca Novac je specifična kulturna, društvena i ekonomska pojava bez koje bi se u ekonomiji trošilo puno više vremena na kupovine i prodaje, pa bi se silno povećali troškovi razmjene Ekonomski razvoj jedan je od faktora koji određuje vrijednost novca na tržištu, odnosno njegovu kupovnu moć, to jest količinu robe koju sudionici mogu kupiti na tržištu jednom jedinicom novca

5. Pravne doktrine o novcu Tri činioca za razumjevanje pravne prirode novca: supstanca od koje je novac napravljen vlast koja odobrava ili stvara novac stav ljudi koji se služe novcem i upotrebljavaju ga u svakodnevnom životu Iz toga proistekle tri teorije: metalistička doktrina državna teorija psihisociološka teorija

5. 1. Metalistička teorija Shvatanja koje poistovjećuje novac sa plemenitim metalima kojima se propisuje svojstvo novca zbog njihovih prirodnih osobina Koncepciji novcu se daje vrijednost same supstance od koje je napravljen Novčana jedinica identifikuje sa određenom količinom metala

5. 2. Državna teorija novca Težište na , , tvorcu’’ novca, odnosno ustanovi koja stvara ili čijem ovlašćenju se stvara novac Materijal od kojeg je novac napravljen nema značaja Vrijednost jedinice određuje država Novcem se smatra ono što država odredi da bude novac

5. 3. Psihosociološka teorija o novcu Odlučan činilac – stav ljudi koji se služe novcem i koji ga upotrebljavaju u svakodnevnom životu Ovu teoriju zagovaraju ekonomisti novijeg doba Negira značaj materije od koje je novac sačinjen kao i ulogu države u stvaranju novca

6. Novac iz pravne perspektive Pravni instituti i pojave: kamata, naknada neimovinske štete, naknada imovinske štete, devalvacija i slično Pravni (zakonski) propisi koji se javljaju kao element u razvojnoj funkciji novca društvenog okruženja čija je konačna svrha ne ovisiti o dobroj volji i poštenju pojedinaca, nego uspostavljanje pravednosti za svoje sudionike određene društvene zajednice Pravno regulisanje novca razvijalo se pod silnim utjecajem anglosaksonskog , , Common law’’-a anglosaksonske sudske prakse

6. 1. Novac – atribut suverene vlasti Za postojanje novca kao pravnog fenomena potrebno je postojanje prava i njegova intervencija u regulisanju Načelo po kojem je novac atribut suverene vlasti je prihvaćeno kako u savremenom pozitivnom zakonodavstvu, tako i u sudskoj praksi zemalja

6. 2. Novac – stvar sui generis U modernim pravnim sistemima u toj pokretnoj stvari koju nazivamo novac sadržana su dva elementa: jedan je idealan, apstraktan, računski i to je novčana jedinica, a drugi je materijalni, tjelesni, kontrolni i to je novčani instrument, koji se izjednačava sa tom novčanom jedinicom ili predstavlja dio ili veći broj tih jedinica Novčana jedinica je ime koje novcu daje država u kojoj je taj novac zakonsko sredstvo plaćanja Novčani instrumenti su materijalno ruho u koje je obučena novčana jedinica i u kojem se ona pojavljuje u robnom i platnom prometu

Hvala na pažni! Student: Mentor: Nasufović Emir prof. dr Edina Sudžuka br. indexa 64349