NOVAC I POSLOVNO BANKARSTVO Prof dr sc Boris

NOVAC I POSLOVNO BANKARSTVO Prof. dr. sc. Boris Sisek

Monetarna ekonomija Ekonomske procese možemo podijeliti na: a) Tokove roba ili realnu ekonomiju b) Tokove novca ili monetarnu ekonomiju Realna ekonomija izražava se i mjeri u količinama proizvedenog ili prirodnog bogatstva (tone proizvedene robe, tone nafte, itd. ), broju zaposlenih radnika i sl. Monetarna (novčana) ekonomija izražava se u količini i kretanju novca (u obliku plaća, kamata, novčane mase, depozita i sl. )

Glavni financ. instrumenti ili imovina: • Novac • Štedni računi • Državne vrijednosnice (obveznice) jamče isplatu glavnice i kamata po dospijeću, najsigurnija vrsta ulaganja • Dionice su prava vlasništva nad poduzećem, donose dividendu • Financijske izvedenice su novi oblici financijskih instrumenata čija se vrijednost temelji ili se izvodi na ostaloj financijskoj imovini • Mirovinski fondovi

Kamatne stope i povrat na financijsku imovinu • Kamatna stopa je cijena posuđivanja novca. • Kamata se obično računa kao godišnji postotak na posuđeni iznos sredstava. • Mnoge kamatne stope ovise o dospijeću, riziku, oporezivanju i ostalim značajkama onog koji posuđuje • Nominalna kamatna stopa predstavlja postotni iznos u samom novcu, a realna kamatna stopa prilagođena je za inflaciju i računa se kao nominalna kamatna stopa umanjena za inflaciju

Lepeza kamatnjaka Kamatnjaci se razlikuju po karakteristikama zajma ili zajmoprimca. Glavne razlike su: 1. Rok ili dospijeće – predstavlja duljinu vremena u kojem se zajam mora vratiti. O roku vraćanja zajma ovisi kamatnjak 2. Rizik – za rizične zajmove zajmodavci traže da im se plate dodatne premije. Iz te svote zajmodavci nadoknađuju gubitke u slučaju promašaja 3. Likvidnost – kaže se da je sredstvo likvidno ako se može brzo pretvoriti u gotovinu uz mali gubitak vrijednosti 4. Administrativni troškovi – iznosi vezani uz nadzor i administraciju

B. NOVAC Novac je bilo koja stvar koja služi kao opće prihvaćeno sredstvo razmjene ili način plaćanja • Roba je predstavljala najraniju vrstu novca. No, tijekom vremena novac se razvijao sve do današnjeg papirnog novca • Trampa predstavlja razmjenu dobara za druga dobra. Razlikuje se od monetarne ekonomije u kojoj se razmjena odigrava pomoću novca u svim pojavbim oblicima

Vrste novca 1. Robni novac – prvobitni oblik novca u ljudskoj povijesti (školjke, maslinovo ulje, vino, bakar željezo, zlato, srebro, dijamanti ili cigarete…) ü Relativno lako djeljiv ali teže prenosiv i uskladištiv 2. Metalni novac (srebro, zlato i drugi metali) imao je unutarnju i upotrebnu vrijednost 3. Papirni novac – javlja se potkraj 17. i početkom 18. stoljeća Ø prikladniji jer je lako prenosiv i pohranjiv

Suvremene vrste novca 1. Gotovina ili efektivni novac (metalni ili papirni novac kojeg emitira centralna banka 2. Bankovni (depozitni) novac – u obliku depozita i čekova napisanih na temelju depozita uloženih u banku (danas se 9/10 novčanih transakcija obavi bankovnim novcem a ostatak gotovinom) 3. Digitalni ili elektronički novac – pojavio se s razvojem Interneta i kompjutorske tehnologije koji su omogućili elektronički prijenos novca s jednog računa na drugi

Sastavnice ponude novca A. Novac u užem smislu (transakcijski novac) ili M 1 sastoji se od stavki koje se upotrebljavaju za transakcije. v Sastavnice M 1 su: Zakonsko sredstvo 1. Kovanice 2. Papirni novac plaćanja 3. Čekovni računi – sredstva uložena u banku i druge financijske institucije na koje se mogu ispisati čekovi

B. Novac u širem smislu (kvazinovac) ili M 2 uključuje M 1 i štedne račune u bankama, mali oročeni depoziti i sličnu aktivu, koji su bliski supstituti transakcijskog novca n Blizak je transakcijskom novcu jer se vrlo brzo i ikakva gubitka vrijednosti može pretvoriti u gotovinu

Funkcije novca 1. Sredstvo razmjene – plaćanje roba i usluga 2. Jedinica za obračunavanje – jedinica kojom mjerimo vrijednost roba i usluga 3. Sredstvo čuvanja blaga – relativno sigurno sredstvo čuvanja dijela imovine tijekom vremena

Troškovi držanja novca Trošak držanja novca predstavlja izgubljenu kamatu ako se odluči čuvati gotovina umjesto ulaganja u banku Kamata se stoga može promatrati i kao oportunitetni trošak držanja novca u gotovini, a ne na računu u banci!

Izvori potražnje za novcem 1. Transakcijska potražnja – javlja se zbog potrebe 1. ljudi i poduzeća da upotrebljavaju novac kao sredstvo razmjene i plaćanje roba usluga 2. Imovinska potražnja – javlja se zbog potrebe ljudi da dio svoje imovine drže i u obliku novca 3. Špekulacijska potražnja – javlja se zbog neizvjesnosti kretanja na financijskom tržištu i pokušaja ljudi da ostvare neku zaradu na zamjeni različitih vrsta novca

C. BANKARSTVO I PONUDA NOVCA U modernim državama djeluju različite financijske institucije kao što su: banke, osiguravajuća društva, mirovinski fondovi, štedno-kreditne zadruge i dr. U suvremenom bankovnom sustavu razlikujemo: a) centralnu banku, i b) poslovne (komercijalne) banke Obje vrste banaka sudjeluju u emisiji novca, ali na različite načine jer su im funkcije, mogućnosti i uloge bitno različite

Centralna banka U svojem provođenju zadataka je samostalna, ali povremeno treba uskladiti svoje djelovanje s fiskalnom politikom. Glavni zadaci centralne banke su slijedeći: a) Emisija novca i regulacija novčane mase u opticaju b) Regulacija zaduživanja države prema inozemstvu c) Regulacija deviznog tečaja d) Briga za platnu bilancu i devizne rezerve države e) Osiguranje štednih uloga (depozita) f) Kontrola rada poslovnih banaka

Poslovno bankarstvo obavlja poslove na financijskom tržištu u skladu sa smjernicama i obavezama koje definira centralna banka Poslovne banke su financijski posrednici koji prikupljaju (u obliku štednih uloga ili depozita) trenutačne viškove novca od jednih građana i poduzeća i plasiraju ga (posuđuju) drugim građanima i poduzećima Poslovne banke stvaraju dobit na razlici između aktivnih kamata (koje naplaćuju od zajmotražioca) i pasivnih kamata (koje plaćaju štedišama i vlasnicima depozita)

Vrste poslovnih banaka Poslovno bankarstvo sastoji se od čitavog niza banaka različitih djelatnosti: a) Komercijalne banke b) Razvojne banke c) Štedionice d) Multinacionalne banke e) Konzorcij banaka

Moderno bankarstvo s djelomičnim pokrićem depozita rezervama U procesu prikupljanja depozita i odobravanja kredita poslovne banke mogu stvarati depozitni novac Taj depozitni novac povećava ukupnu ponudu (ukupnu količinu) novca u opticaju To im omogućava poslovanje po načelu djelomičnog pokrića depozita likvidnim sredstvima Poslovne banke zadržavaju kod sebe samo jedan dio uloženih depozita, odnosno obaveznu rezervu. Stopu obvezne rezerve određuje centralna banka, a služi kao sredstvo kontrole i regulacije količine depozitnog novca Obvezne rezerve poslovne banke čuvaju u gotovini ili u depozitima kod centralne banke

Postupak stvaranja depozita Otkupom državnih obveznica od strane centralne banke povećava se količina novca u optjecaju Ukoliko pojedinac ili poduzeće taj novac uloži u banku stvara se nova količina bankovnog novca Kad bi banka držala 100% depozita u rezervama ne bi se stvarao depozitni novac Međutim, suvremene poslovne banke ne drže 100%-tne rezerve za svoje depozite, već samo stopu obvezne rezerve Višak banka ulaže (daje zajam) radi ostvarenja profita Kada osoba koja je uzela taj zajam ta sredstva stavi u drugu banku stvara se depozitni novac

Konačna ravnoteža sustava Položaj banke Početne banke Novi depoziti Novi zajmovi Nove rezerve 1. 000, 00 900, 00 100, 00 Banke 2. generacije 900, 00 810, 00 90, 00 Banke 3. generacije 810, 00 729, 00 81, 00 Banke 4. generacije 729, 00 656, 10 72, 00 Banke 5. generacije 656, 10 590, 49 65, 61 Banke 6. generacije 590, 49 531, 44 59, 05 Banke 7. generacije 531, 44 478, 30 53, 14 Banke 8. generacije 478, 30 430, 47 47, 83 Banke 9. generacije 430, 47 387, 42 43, 05 Banke 10. generacije 387, 42 348, 68 38, 74 Suma prvih 10. gener. 6. 513, 22 5. 861, 90 651, 32 Suma preostalih gene. 3. 486, 78 3. 138, 10 348, 68 10. 000, 00 9. 000, 00 1. 000, 00 Ukupno za bank. sustav

Multiplikator ponude novca Odnos novih depozita i povećanja rezervi zbiva se u skladu s veličinom multiplikatora ponude novca Multiplikator ponude novca = 1 * Stopa obveznih rezervi Npr. Ukoliko je stopa obveznih rezervi 10% onda je multiplikator 10 U hrvatskom bankovnom sustavu je stopa obveznih rezervi 14%. Koliki je multiplikator ponude novca? Multiplikator ponude novca je broj koji pokazuje koliko se puta maksimalno može povećati količina depozitnog novca u bankovnom sustavu (tj. novčana masa)

…i ne zaboravite, vrijeme je novac… Hvala na pozornosti!!!