NOVAC I BANKARSTVO PREDAVANJE 3 Prof dr Jovo
NOVAC I BANKARSTVO PREDAVANJE 3 Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA
NOVAC n U prošlosti je novac bio raznih oblika i od različitih materijala. n Trampa. n Danas novac je jedino zakonsko sredstvo razmene roba i usluga. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 2
Novac kao opšte sredstvo razmene i istorijska geneza Geneza nastanka novca se vezuje za grčke gradove Male Azije i Egejsko područje u 7. veku pre Hrista. n U prednovčanoj trgovini prodavci su vrednost svojih roba saopštavali u krupnoj stoci, volovima, roba saopštavali u ovcama i sl. n Novac iskovan od plemenitog metala zove se moneta. n n Od druge polovine 20. veka u opticaju isključivo novac d druge polovine 20. veka u opticaju isključivo od papira i legura. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 3
Novac kao opšte sredstvo razmene i istorijska geneza Vreme tzv. "zlatni standard", novčanice su se . slobodno zamenjivale za zlato u centralnoj banci. n Bretenvudske institucije: MMF i Svetska banka, koje su uticale na odluku da samo dolar stekne odmah status konvertibilne valute n Koncept MMF podrazumeva samo mogućnost zamene domaćeg za strani novac, ali ne i za zlato. n U 2003. godini dinar je dobio po prvi put posle Prvog svetskog rata "eksternu konvertibilnost". n Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 4
Funkcije novca n Novac kao – Sredstvo razmene – Sredstvo očuvanja vrednosti i – Obračunska jedinica Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 5
Funkcije novca n Da nema novca, kako biste mogli da kupite doručak? – Na primer, želite jaja za doručak, morali bi ste uzgajati svoje kokoške ili otići do farmera na selo. Farmeru bi morali ponuditi neku robu koja bi bila njemu od koristi. Morala bi se izvršiti trampa. Novac kao sredstvo razmene. n Tržišna ekonomija. n – Novac mora biti fizički prisutan. n Novac u funkciji čuvanja vrednosti – Mehanizam pretvaranja tekućih prihoda u buduće nabavke. n Novac najčešće služi kao standard – mera za vrednost radi poređenja tržišne vrednosti različitih roba. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 6
Novac kao sredstvo razmene Predmetna vrednost koju kupci daju prodavcima kada kupuju robe i usluge. n Novac mora da bude fizički prisutan. n Robni proizvođač može, kraće ili duže vreme, zadržati kod sebe novac koji je dobio prodajom vlastitih proizvoda. n – Čim jedan vlasnik novca ne izađe sa ovim na tržište i ne kupi robu, to znači da neki drugi vlasnik robe neće moći da proda svoju robu, a onda ni da se pojavi kao kupac roba drugih proizvođača, što prouzrokuje robno novčane poremećaje. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 7
Novac kao sredstvo razmene n Lakoću sa kojom se neka imovina može pretvoriti u sredstvo razmene, ekonomisti nazivaju LIKVIDNOST. n U tom smislu novac je najlikvidnija raspoloživa imovina, u odnosu na sve ostale vrste imovine. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 8
Novac kao sredstvo očuvanja vrednosti – svetski novac n . . . predmetna vrednost koju ljudi mogu da upotrebe za prenos kupovne moći iz sadašnjeg u budući vremenski period. – U razvijenim zemljama, sa stopama inflacije od nekoliko procenata, stanovništvo i privreda tezaurišu svoj novac bez bojazni da će on izgubiti vrednost. – S druge strane, u nekim zemljama u razvoju, sa izraženim stopama inflacije, valuta gubi na vrednosti, te je bolje rešenje utrošiti novac na kupovinu roba i usluga ili investirati u privredu, ili zameniti domicilnu valutu za evro, pa tek onda tezaurisati, odnosno štedeti za buduća vremena. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 9
Novac kao sredstvo očuvanja vrednosti – svetski novac n Danas se papirni novac sve više tezauriše kao blago, i to najčešće zbog različitih oblika tzv. odložene potrošnje, odnosno kako bi se prikupila sredstva za sezonske kupovine ili kupovinu predmeta veće vrednosti. n Novac nije isključen iz opticaja, jer se nalazi u vidu depozita na računima građana kod banaka. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 10
Novac kao sredstvo očuvanja vrednosti – svetski novac n Funkciju svetskog novca može vršiti samo novac pune vrednosti, bez ikakvih obeležja bilo koje pojedinačne države. – Tako bi funkciju svetskog novca moglo da vrši zlato (ili srebro), kao i devize koje su opšte priznate kao sredstvo plaćanja, pri čemu se najčešće uzimaju u obzir dolarske devize. n Konvertibilnost podrazumeva sposobnost zamene novca za zlato ili za novac druge zemlje. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 11
Novac kao obračunsko sredstvo (sredstvo plaćanja) i kreditni novac Obračunska jedinica predstavlja merilo na osnovu kojeg ljudi određuju cene i registruju svoje dugove. n Novac kao obračunska jedinica podrazumeva da se sve prodaje i kupuje za novčane jedinice. (mineralnu vodu za 0, 5 € ili 42, 5 din. , kafu za 5 € ili 400 din ) n Tako je kod nas standardno sredstvo plaćanja dinar, a u EU evro. n Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 12
Novac kao obračunsko sredstvo (sredstvo plaćanja) i kreditni novac Sama priroda procesa proizvodnje dovodi i do pojave kredita, odnosno do pojave kreditnog novca u koji spada: banknota, menica i ček. n Banknota je jedna vrsta bančine pismene obaveze kojom se ona obavezuje da njenom donosiocu isplati u zlatu onu sumu novca koja je na banknoti označena. n Banknote predstavljaju prvi oblik papirnog novca, tj. novca koji zamenjuje zlato u opticaju. n Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 13
Novac kao sredstvo plaćanja i kreditni novac n Menica predstavlja takvu vrstu pismeno date obaveze po kojoj se kupac obavezuje da će u ugovorenom roku isplatiti odgovarajuću sumu novca. – Vlastita ili solo menica i – Trasirana ili vučena menica. n Menica poprima svojstvo kreditnog novca. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 14
Novac kao sredstvo plaćanja i kreditni novac n Ček je pismena isprava koja je izdata u propisanoj formi i kojom njen izdavalac daje nalog banci, kod koje poseduje uloženu određenu svotu novca, da naznačenoj osobi ili donosiocu isplati određenu sumu novca. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 15
Oblici novca u opticaju n Robni n Metalni n Papirni i n Transakcijski novac Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 16
Oblici novca u opticaju Robni novac n Zlato i srebro n Stoka, duvan, pirinač, šećer itd. n Svaki konvertibilni novac je robni novac Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 17
Oblici novca u opticaju Metalni novac n Država vremenom počinje da stavlja znakove na komade zlata kojima garantuje da ti komadi predstavljaju određenu količinu i kvalitet zlata. n Moneta predstavlja oznaku za određenu vrstu kovanog novca čiji oblik, kvalitet, težinu i naziv određuje država. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 18
Oblici novca u opticaju Papirni novac Danas je u opticaju čisti papirni novac koji nije zamenljiv za zlato. n Remedijum država je dopuštala određena odstupanja od propisane količine metala. n Za nastanak papirnog novca bila je neophodna pojava države koja će snagom prinude garantovati papirni novac kao posrednika u razmeni robe. n Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 19
Oblici novca u opticaju Transakcijski novac n Novac koji se koristi za transakcije. – Kovani novac – Papirne novčanice – Čekovni računi (to su: depoziti i bankovni novac) Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 20
Novčani agregati – alternativne mere novca: n M 1 n M 2 n M 3 i n NDA – neto domaće aktiva. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 21
Novčani agregat – M 1 n (gotov novac + depozitni novac) n Novčanu masu M 1 potpuno likvidna potraživanja nebankarskih subjekata prema bankarskom sistemu. – Nebankarski subjekti su: preduzeća u oblasti privrede, ustanove iz vanprivrede, država, stanovništvo, ostale finansijske institucije koje nisu u bankarskom sistemu i inostranstvo. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 22
Novčani agregat – M 1 n (a) Gotov novac u opticaju n (b) Depozitni novac, – sastoji iz novčanica i kovanog novca van poseda bankarskog sistema – sastoji od: tekućih i žiro računa građana i drugih nebankarskih subjekata kod banaka; – novčanih sredstava na zbirnim računima budžeta; – sredstava izdvojenih na posebnim računima za investicije, finansiranje zajedničke potrošnje, stambenu izgradnju itd. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 23
Novčani agregat – M 1 n Kreditne kartice su popularno sredstvo plaćanja. – Ljudi koriste kreditne kartice za oko jednu trećinu svih kupovina. – Stanja na kreditnim karticama se moraju refundirati gotovinski ili čekom. Stoga su kreditne kartice samo usluga plaćanja, a ne krajnji oblik plaćanja (firme za kreditne kartice zaračunavaju proviziju i kamatu za ovu uslu gu). n Kartice same po sebi nisu lager vrednosti, za razliku od gotovine ili bankovnih računa. n Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 24
Novčani agregat – M 1 n Još jedna komponenta osnovnih zaliha novca su putnički čekovi koji se izdaju firmama koje nisu banke (na primer, American Express). – Takvi čekovi se mogu upotrebiti direktno u tržišnim transakcijama, kao i stari dobri "keš". n Zbog toga što se ovakvi računi mogu upotrebiti direktno u transakcijama na tržištu (bez putovanja u banku), oni se zajedno mogu nazvati prolazni računi – to je bankovni račun koji omogućava direktno plaćanje trećim licima, na primer, korišćenjem čeka. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 25
Novčani agregat – M 1 S obzirom na to, da se sa prolaznih računa može trošiti kao i gotovina, oni se računaju kao deo zaliha novca. n Dodavanjem stanja na prolaznim računima količini novčića i novčanica dobija se ukupna količina raspoloživog novca – tj. osnovne zalihe novca n – (novac u upotrebi + stanja na prolaznim računima, depoziti kod banaka i depozitnih institucija i putnički čekovi). n Osnovne zalihe novca se skraćeno zovu M 1. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 26
Novčani agregat – M 1 Slika br. 3 -1. Sastav novčane mase u Srbiji, agregat – M 1 Novčani agregat – M 1 sastoji se od 30% gotovine i 70% depozitnog novca. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 27
Novčani agregat – M 1 Slika br. 3 -2. Vlasnička struktura novčane mase u Srbiji Najveći deo novčane mase u opticaju nalazi se u posedu stanovništva: 46% (uključujući celokupnu gotovinu). Kod privrede se nalazi 28%, a kod vanprivrede 14%. U posedu države je 11% novčane mase. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 28
Novčani agregat – M 2 n (novčana masa M 1 + novac na dohvat ruke) Ranije povlačenje novca rezultira gubitkom kamate. n Kupovina iz uzajamnih fondova tržišta novca. n M 2 pored agregata M 1 sadrži: n – ostale depozite po viđenju u domaćoj valuti (ulozi na štednim računima, državni depoziti po viđenju i drugi depoziti po viđenju); – kratko oročeni depoziti (depoziti u novčanicama); – kratkoročne hartije od vrednosti, što obično nazivamo kratkoročni transakcioni depozit. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 29
Novčani agregat – M 3 n (M 2 + devizne obaveze prema privrednim subjektima) n Obuhvata: – likvidna sredstva M 1 i – novčana sredstva na dohvat ruke M 2 i – dugoročne dinarske obaveze bankarskog sistema prema nebankarskim subjektima, kao i – kratkoročne i dugoročne devizne obaveze prema domaćim privrednim subjektima. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 30
Neto-domaća aktiva – M 4 (novčana sredstva M 3 + neto-devizna pasiva). n Obuhvata: – novčani agregat M 3 neto devizne obaveze bankarskog sistema prema inostranstvu. § Tu spadaju kratkoročne i dugoročne obaveze u devizama prema inostranstvu n – (redovni klirinški računi, obaveze po kreditima, oročeni depoziti stranih lica i druge obaveze prema inostranstvu). Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 31
NOVČANI AGREGATI Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 32
Bankarstvo i razvoj bankarskih poslova Razvoj bankarskih poslova n U Engleskoj sa pojavom zlatara koje su predstavljale skladište zlata i drugih vrednosti u svrhu čuvanja. n Deponenti – Depozitar (zlatar) Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 33
Razvoj bankarskih poslova Bilans stanja jedne tipične zlatare prikazuje tabela 3 -1. Pretpostavka je da zlatara isključivo čuva zlato svojih komitenata. Na primer, vrednost od 1. 000 € zlata je u trezorima banke. To predstavlja novčanu imovinu (stavka novčane rezerve) u bilansu stanja. Radi uravnoteženja ove stavke aktive, knjiži se depozit po viđenju u jednakom iznosu od 1. 000 € na strani pasive. Bilans stanja zlatare Pasiva Aktiva Rezerve 1. 000 € Depoziti viđenju Ukupno: 1. 000 € Ukupno: po 1. 000 € Tabela br. 3 -1. Prva banka – zlatara je držala stopostotne rezerve na depozitima po viđenju U samom začetku bankarstva, banke su držale stopostotno pokriće depozita po viđenju, te nije bilo moguće kreiranje novca iz rezervi. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 34
Razvoj bankarskih poslova § Zlatari bankari su vremenom primetili da njihovi komitenti nikad ne povlače svoje depozite istovremeno § Rezerve jednake ukupnim depozitima su potrebne samo onda kad je potrebno isplatiti sve depozite istovremeno. Ali ovo se gotovo nikad ne događa. § Na određeni dan, jedni povlače svoje depozite, a drugi polažu svoj novac. Ove dve vrste transakcija su obično u ravnoteži. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 35
Poslovi banaka n Finansijski posrednici su institucije kao što su banke, osiguravajuća društva, štedne i kreditne zadruge. – koje primaju depozite ili novac od jedne grupe svojih komitenata (građana i preduzeća) i pozajmljuje ih drugoj grupi (građanima i preduzećima) ili kupuju obveznice i akcije. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 36
Poslovi banaka Banke su glavni izvor bankovnog novca, koji je sastavni deo M 1, ili deo likvidnih sredstava iz M 2. Ovo najbolje ilustruje bilans stanja banaka u obliku tabele br. 3 -2. Bilans stanja poslovnih banaka u toku godine dana (milioni €) Aktiva Pasiva Rezerve 300 € Čekovni računi Zajmovi 7. 700 € Štedni i oročeni depoziti Investicije u HOV (obveznice) 1. 500 € Ostala aktiva (ostala sredstva) Ukupno: 500 € Ostala pasiva (ostale obaveze) 10. 000 € Ukupno: 1. 500 € 7. 500 € 1. 000 € 10. 000 € Tabela br. 3 -2. Rezerve i depoziti po viđenju su najvažnije stavke bilansa stanja poslovnih banaka Rezerve i depoziti po viđenju su ključni za bankovnu kreaciju novca. Depoziti po viđenju su plativi na prvi zahtev i stoga mogu biti brzo povučeni kada komitent napiše ček. Rezerve su propisane prema zakonskoj obavezi držanja od strane centralne monetarne vlasti. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 37
Poslovi banaka n Banke primaju sredstva depozitara. – Deo tih sredstava drže kao rezerve, – deo za davanje zajmova i – deo za kupovinu HOV. n Njihove se obaveze sastoje od depozita po viđenju i sredstava koje su položili građani i preduzeća. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 38
Proces višestrukog kreiranja - umnožavanja novca Banke pretvaraju “rezerve” u bankovni novac. Dve su mogućnosti: 1. Centralna banka određuje količinu rezervi celokupnog sistema poslovnih banaka. 2. Koristeći novčane rezerve kao input, bankovni sistem ih transformiše u mnogo veću količinu bankovnog novca. Gotovina + rezerve (primarni novac) čine ponudu novca pod nazivom višestruka ekspanzija bankovnih depozita. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 39
Kreiranje depozita – novca n Novac stvara novac. n Banke same kreiraju novac. n Dva osnovna principa: – bilansi na prolaznim računima su najveći deo zaliha novca; i – banke kreiraju bilanse prolaznih računa davanjem kredita. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 40
Monopol banke Deponujete 1000 Evra u Privrednu banku. Kada deponujete gotovinu ili novčiće u banku, vi menjate sastav zaliha novca, a ne njegovu veličinu. n Šta će Privredna banka uraditi sa vašim depozitom? n Banke su tu da bi ostvarile profit, a profit se neće ostvariti samo čuvanjem novca. n n – One mogu zaračunati proviziju na čuvanje, ali ako je ona veoma visoka, vi jednostavno možete povući svoj depozit. n Da bi ostvarila dobit od vašeg depozita, Privredna banka će morati da ubaci vaš novac u opticaj. – Ovo znači upotrebu vašeg depozita kao osnove za davanje zajma nekom ko je spreman da plati bankovnu kamatu za upotrebu novca u biznisu ili kupovinu trajnih dobara i sl. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 41
Monopol banke n Inicijalni zajam. n Kada Privredna banka odluči da dâ pozajmicu od 1. 000 € Radiju, to čini kreditiranjem Radija. – Pretpostavimo da je Privredna banka odlučila da dâ na zajam svih 1. 000 € Radiju B-92, koji želi da kupi novu antenu ali nema dovoljno novca na svom čekovnom računu. – Da bi ipak kupili antenu, Radio B-92 mora dobiti pozajmicu od Privredne banke. – Umesto da Radiju dâ 1. 000 €, Privredna banka jednostavno doda 1. 000 € na čekovni račun Radija. – Dakle, pozajmica se daje prostim knjigovodstvenim ulazom n n n Ovaj prost knjigovodstveni ulaz je ključ za kreiranje novca. Onog momenta kada se izvrši knjigovodstveni ulaz od 1. 000 € - kreira se novac. Treba imati u vidu da su prolazni depoziti deo zaliha novca. Jednom kad se na račun Radija ubaci novac, ova firma isti novac može upotrebiti za kupovinu željene antene, bez brige da će otići u minus. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 42
Korišćenje zajma n Delimične rezerve. – Bankovne rezerve predstavljaju samo deo ukupnog depozita Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 43
Korišćenje zajma Delimične rezerve. n Sposobnost Privredne banke da zadržava rezerve koje predstavljaju samo deo ukupnog depozita rezultira iz dve činjenice: 1) ljudi koriste čekove za većinu transakcija i 2) nema druge banke n Moć kreiranja novca leži u bankovnom sistemu, a ne u jednoj jedinoj banci. n Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 44
Korišćenje zajma n Potrebne rezerve (minimum rezervi koje banka mora imati u skladu sa zakonskim regulativama) koje su na primer jednake 10% od ukupnog depozita, uključujući i onaj deo kreiran kroz pozajmice. potrebne rezerve = minimalne rezerve x ukupan depozit Da bi imala podršku za 2. 000 € depozita, Privredna banka bi morala da zadovolji ovu jednačinu: potrebne rezerve = 0, 10 x 2. 000 € = 200 €. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 45
Korišćenje zajma n Višak rezervi. višak rezervi = ukupne rezerve – potrebne rezerve Primer: depozit Privredne banke od samo 1. 000 € u novčićima koje ste vi deponovali. Pretpostavite i regulativu CB za 10% rezervi Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 46
Višestruko kreiranje – umnožavanje novca n Kada ovih 900 € kreiranih u banci 1, napusti banku naći će se u drugoj banci i započinje lanac ekspanzija kojim se kreira još više novca. Evre uložene u banke druge generacije prikazuje tabela 3 4. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 47
Višestruko kreiranje – umnožavanje novca n U obavezne rezerve treba izdvojiti 10% od 900 €, odnosno 90 €. Ostalih 810 € će se koristiti za kredite i investicije. Ovo ilustruje tabela 3 5. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 48
Višestruko kreiranje – umnožavanje novca Slika br. 3 -4. Proces višestrukog kreiranja – umnožavanja novca Svaka banka može da upotrebi višak svojih rezervi da dâ novi zajam. Zajam će završiti kao depozit u drugoj banci. Ove banke će potom imati nešto viška rezervi i kapaciteta za pozajmicu. Banka broj 2 može da pozajmi 90% od 900 €, odnosno 810 € za zajmove i investicije i 90 € za rezerve itd. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 49
Primarni novac n Centralna banka emituje gotov novac (novčanice i kovani novac). n Početna masa novca koju emituje Centralna banka predstavlja ponudu primarnog novca Hs. n Ukoliko sa Hd obeležimo tražnju za primarnim novcem, Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 50
Primarni novac n onda je tražnja za primarnim novcem jednaka sumi tražnje za gotovinom (CUd) i tražnje za rezervama (Rd), odnosno: Hd = CUd + Rd (3 1) Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 51
Tražnja za primarnim novcem n Da bismo u potpunosti razumeli obrazac (3 1) neophodno je razlikovati: a) Tražnja za novcem građana. – – – a) tražnju za novcem građana; b) tražnju za novcem banaka i c) tražnju za primarnim novcem. n n Građani mogu držati i gotovinu i depozite po viđenju. A koji deo novca će zadržati u gotovini, a koji u depozitima zavisi od n n obima transakcija nominalnog dohotka (Yn) (veći nominalni dohodak, veći obim transakcija i obrnuto) i visine kamatne stope (r) (povećanje kamatne stope smanjuje tražnju za novcem, i obrnuto). Prema tome, ukupnu tražnju za novcem možemo prikazati sledećim obrascem: MD = Yn L (r) Zaključujemo: – da je ukupna tražnja za novcem ekvivalentna tražnji za gotovinom, tražnji za depozitima po viđenju i tražnji banaka za rezervama. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 52
Tražnja za primarnim novcem b) Tražnja za novcem banke. – Banke svoju tražnju za novcem ispoljavaju prevashodno kroz tražnju za depozitima po viđenju. c) Tražnja za primarnim novcem. – Tražnja za primarnim novcem jednaka je tražnji za gotovinom plus tražnja za rezervama. n S druge strane, ponudu primarnog novca određuje CB, ali tako da je ponuda jednaka tražnji novca, odnosno: Hs = Hd Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 53
Ponuda primarnog novca n CB kontroliše ponudu novca u ekonomiji, potrebno je sagledati monetarnu politiku sa stanovišta: a) operacija na otvorenom tržištu; b) obaveznih rezervi i c) eskontne stope. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 54
Ponuda primarnog novca a) Operacije na otvorenom tržištu. n CB menja ponudu novca kupnjom ili prodajom obveznica na tržištu obveznica. n Ako CB želi povećati ponudu novca u ekonomiji, ona kupuje obveznice i plaća ih kreiranjem novca. – Porast ponude novca uzrokuje pad kamatne stope. n No, ako CB želi smanjiti količinu novca u ekonomiji, ona prodaje obveznice, te povlači novac iz opticaja u zemenu za obveznice. – Smanjenje ponude novca uslovljava rast kamatne stope. n n Ove operacije nazivaju se operacijama na otvorenom tržištu, jer se odvijaju na "otvorenom tržištu" obveznica. Bilans CB ilustruje prikaz 3 -1, (panel a). Aktivu CB čine obveznice koje ona drži u svom portfoliju, dok pasivu čini količina novca u ekonomiji. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 55
Ponuda primarnog novca a) Operacije na otvorenom tržištu. Prikaz 3 -1. Bilans CB i rezultati ekspanzivne monetarne politike Aktivu CB čine obveznice, a pasivu količina novca u ekonomiji, panel a. Rezultati operacija na otvorenom tržištu kada CB kupuje obveznice i izdaje novac su povećanje i aktive i pasive u istom iznosu, panel b. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 56
Ponuda primarnog novca a) Operacije na otvorenom tržištu. • Pretpostavimo da jednogodišnje obveznice vrede (državne obveznice ili blagajnički zapisi ili T zapisi) 1. 000 €, nakon godinu dana. • Današnju cenu obveznice obeležavamo sa PB € (gde eksponent B označava obveznicu – bond). • Znači, ako danas kupite obveznicu i zadržite je godinu dana, stopa prinosa ili povrata na držanje obveznice godinu dana iznosi: (1. 000 € PB €) / PB €. • Dakle, kamatna stopa (prinos ili povrat) na obveznicu određena je izrazom: Ako je cena obveznice (PB) 950 €, kamatna stopa je: 50 € / 950 € = 0, 053 ili 5, 3%. Ako je cena obveznice (PB) 900 €, kamatna stopa je 11, 1% godišnje. Što je viša cena obveznice, niža je kamatna stopa. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 57
Ponuda primarnog novca n Današnja cena jednogodišnje obveznice koja donosi 1. 000 € za godinu dana, određena je relacijom: PB € = 1. 000 € / 1 + r. Dakle, današnja cena obveznice (PB u €) jednaka je konačnoj isplati podeljenoj sa 1 plus kamatna stopa. n Ako je kamatna stopa pozitivna, cena obveznice je manja od konačne isplate. n Što je viša kamatna stopa današnja cena je niža. n Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 58
Ponuda primarnog novca b) Obavezne rezerve. CB ponudu novca reguliše i preko obaveznih rezervi , propisujući minimalnu količinu rezervi koju su banke obavezne držati u odnosu na veličinu depozita. n Ako CB povećava rezerve, banke moraju da drže veću količinu rezervi, i time se automatski smanjuju zajmovi, odnosno ponuda novca. n I obrnuto, smanjenjem obaveznih rezervi, kreiraju se zajmovi i povećava ponuda novca. n Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 59
Ponuda primarnog novca c) Eskontna stopa. n Treći instrument koji koristi CB u regulisanju ponude novca je eskontna stopa. – Reč je o kamatnoj stopi na kredite koje CB daje bankama. Banke uzimaju kredite – pozajmice od CB kada su im rezerve suviše male u odnosu na obavezni deo. n Kada se banke dodatno zaduže kod CB, bankarski sistem raspolaže se više rezervi i novca, što im omogućava kreiranje više novca. n Dakle, ako CB odredi višu eskontnu stopu, to destimuliše banke da uzimaju kredite kod CB, i obrnuto. n Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 60
Ponuda primarnog novca Grafikon br. 3 -1. Determinante tražnje i ponude primarnog novca Tražnja za novcem je određena i tražnjom za depozitima po viđenju i za gotovinom. S druge strane, banke su obavezne držati rezerve za pokriće depozita po viđenju. Tražnja za primarnim novcem jednaka je tražnji banaka za gotovinom plus tražnja za rezervama. Ponuda primarnog novca je određena od strane CB, pri kamatnoj stopi kada je ponuda jednaka tražnji. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 61
Ponuda i tražnja za primarnim novcem n Ukupna tražnja za novcem (gotovina plus depoziti po viđenju), odnosno [(MD = Yn L (r)] predodređena je – veličinom transakcija nominalnog dohotka (Yn) i – veličinom kamatne stope (r). Kada je viši obim transakcija i niža kamatna stopa na obveznice i građani će držati više gotovine, i obrnuto. n Gotovina je povoljnija za manje transakcije (kao i za ilegalne transakcije – na crno), a čekovi i kartice za veće transakcije, što obezbeđuje i viši stepen sigurnosti. n Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 62
Ponuda i tražnja za primarnim novcem n Za potrebe naše analize pretpostavimo – da građani drže fiksnu (konstantnu) proporciju u gotovini (c) i – fiksnu proporciju u depozitima po viđenju (1 -c). Na primer, ako građani Srbije drže 30% svog novca u gotovini, onda je c = 0, 3, a preostali deo od 70% su depoziti po viđenju (1 c) = 70%. n Depozite po viđenju obeležićemo sa Dd (D – depoziti, a d eksponent za tražnju), tako da pomenute dve tražnje (za gotovinom i depozitima) možemo predstaviti obrascima: CUd = c. MD (3 5). Tražnja građana za gotovinom Dd = (1 -c) MD (3 6). Depoziti po viđenju n Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 63
Ponuda i tražnja za primarnim novcem n Banke moraju držati veći iznos rezervi, ako je veći iznos depozita po viđenju, i zbog sigurnosti i zbog zakonskih obaveza. – Ako je γ (grčko malo slovo gama) srazmera rezervi koje banka drži po dinaru, evru, dolaru i dr. valutama, – R rezerve banke, a – D iznos depozita po viđenju u dinaru, evru, dolaru i dr. valutama, n tada za γ vredi sledeći odnos između R i D: R = γD Prof. dr Jovo Jednak (3 -7). EKONOMIJA 64
Ponuda i tražnja za primarnim novcem § Shodno obrascu (3 -7) i srazmeri rezervi u Srbiji od oko 10%, γ je približno 0, 1. § Ako građani žele držati Dd u depozitima, tada po obrascu (3 -7) banke moraju držati γDd u rezervama. § Kombinacijom obrazaca (3 -6) i (3 -7), druga komponenta tražnje za primarnim novcem – tražnja banaka za rezervama predodređuje obrazac (3 -8), koji odgovara drugom (2) pravougaoniku na levoj strani grafikona 3 -1. Rd = γ (1 -c)MD Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA (3 -8) 65
Ponuda i tražnja za primarnim novcem n S obzirom na to, da je tražnja za primarnim novcem jednaka sumi tražnje za gotovinom i tražnje za rezervama (Hd = CUd + Rd), možemo zamenom CUd i Rd njihovih izraza iz jednačina (3 5) i (3 8) dobiti obrazac: Hd = c. MD + γ (1 -c)MD = [c + γ (1 -c)] MD (3 9). n Zamenom ukupne tražnje za novcem (MD), njenim izrazom iz jednačine (3 -2), dobijamo: Hd = [c + γ (1 -c)] Yn L (r) (3 10). Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 66
Određivanje kamatne stope Ponuda primarnog novca (Hs) određena monetarnom politikom CB i da je CB može menjati operacijama na otvorenom tržištu, rezervama ili eskontnom stopom. n Uslov ravnoteže je da je ponuda primarnog n novca jednaka tražnji za primarnim novcem (HS = Hd). Ili koristeći obrazac (3 -10), dobijamo relaciju (3 -11), koja predstavlja takođe jednakost ponude i tražnje primarnog novca: HS = [c + γ (1 -c)] Yn L (r) (3 11). Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 67
Grafikon br. 3 -2. Ravnoteža na tržištu primarnog novca i određivanje kamatne stope Ravnotežna kamatna stopa (r) je ona kod koje je ponuda primarnog novca (HS) jednaka tražnji za primarnim novcem, (H d = CU d + R d), odnosno u tački ravnoteže E. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 68
Primarni novac Ukupne ponude i tražnje za novcem (gotovina i depoziti po viđenju), što najbolje ilustruje tabela 3 -6 (hipotetički primer). Tabela br. 3 -6. Primarni novac Centralne banke Strukturu primarnog novca prikazuje pasiva, koja predočava izvore primarnog novca (gotovinu, depozitni novac, žiro-računi banaka, obavezne rezerve i hartije od vrednosti), dok aktiva pokazuje kome se i na osnovu kojih poslova emituje primarni novac (krediti bankama, krediti državi, hartije od vrednosti i neto devizne transakcije). Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 69
Monetarni multiplikator Proces stvaranja novca se zasniva na umnožavanju ili multiplikaciji primarnog novca kao osnove novčanog sistema. n To se odvija kroz kreditne i depozitne operacije poslovnih banaka. n Ključne dve veličine za konačan efekat formiranja ukupne ponude novca su: 1. odnos rezervi banaka prema njenim depozitima, 2. odnos gotovine koju žele da drže privredni i drugi subjekti prema bančinim depozitima. n Obe ove veličine utiču na visinu monetarnog multiplikatora (m) koji pokazuje koliko se povećava primarni novac (obeležen sa H) u odnosu na polaznu novčanu osnovu. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 70
Monetarni multiplikator n Ukupna ponuda novca (Ms) ili ukupna masa novca u opticaju dobija se po obrascu: Ms = m x H Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 71
Monetarni multiplikator n n Centralna banka, radi sigurnosti, zahteva od svih poslovnih banaka određeni minimum rezervi gotovog novca koji se određuje prema visini njihovih depozita. Poslovne banke ne mogu sa svojim rezervama gotovog novca da padnu ispod tog minimuma. Drugim rečima, Centralna banka može da utiče na proces umnožavanja novca menjajući visinu obaveznih rezervi. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 72
Kvantitativna jednačina novca n Korelacionu vezu produkcije i nivoa cena objašnjava kvantitativna teorija novca, po kojoj nivo cena varira u direktnoj proporciji sa količinom novca. Na primer, ako priliv novca raste za 10%, nivo cena takođe raste za 10%. n S druge strane, privredni subjekti koriste novac radi razmene roba. Ukoliko je veći obim razmene, potrebno je više novca. n Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 73
Kvantitativna jednačina novca n n Tu vezu između količine novca u opticaju i tržišnih transakcija izražavamo preko kvantitativne jednačine novca, odnosno: novac x brzina opticaja = transakcije x cene M x V = T x P n n n gde je T – broj razmena roba i usluga između privrednih subjekata u određenom peri odu, obično godinu dana; P – cene formirane na tržištu izražene u dinarima/evrima, izraz T x P predstavlja ukupnu vrednost razmenjenih roba, izraženu u dinarima/evrima. M – predstavlja količinu novca u opticaju, a V – brzinu obrta novca u određenom vremenu, obično u godini dana (novac ide iz “ruke u ruku”). Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 74
Kvantitativna jednačina novca Na primer: n 1 kg čokolade prodaje se za 400 dinara i proda se godišnje 5. 000 kg. U ovom slučaju ukupan broj transakcija (T) je 5. 000, a ukupna vrednost razmene je (400 x 5. 000) = 2. 000 dinara za godinu dana, odnosno: T x P = 5. 000 kg čokolade godišnje x 400 dinara = 2. 000 dinara godišnje. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 75
Kvantitativna jednačina novca odnosno: Ako je ukupna masa novca u opticaju 500. 000 dinara, tada je brzina opticaja novca: V = 2. 000 dinara godišnje/500. 000 dinara = 4 puta godišnje. Svaka novčana jedinica 4 puta godišnje se obrne da bi se realizovala ukupna vrednost od 2. 000 dinara, uz ukupnu masu novca od 500. 000 dinara. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 76
Kvantitativna jednačina novca novac x brzina opticaja = društveni proizvod x cena M x V = Y x P. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 77
Makroekonomska uloga banaka u privredi n Finansiranje ukupne proizvodnje. a) banke prenose novac od štediša na potrošače pozajmljivanjem sredstava (rezervi) koje se drže u depozitu, i b) bankarski sistem kreira dodatni novac davanjem pozajmica preko viška ukupnih rezervi. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 78
Makroekonomska uloga banaka u privredi Potrošači Uštede Zaj mo vi Prodajno tržište inputa BANKE Proizvodno tržište roba i usluga Zajmovi Poslovne firme Slika br. 3 -6. Uloga banaka u kružnom toku makroekonomskih aktivnosti Banke pomažu da se ostvareni dohodak, odnosno štednja preusmerava sa štediša na potrošače. Ovo se radi tako što se koriste bankarski depoziti za davanje pozajmica poslovnim firmama i drugim potrošačima koji žele da troše više novca. Davanjem pozajmica, banke im pomažu da održe ukupnu potrošnju na višem nivou. Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA 79
Novac u funkciji kružnog kretanja roba i usluga i obrt novca Novčana sredstva Finalna dobra i usluge Novac i hartije od vrednosti Stanovništvo (domaćinstva) Privreda (preduzeća) Banke i druge institucije Proizvodne usluge inputa (Rad, zemlja, kap. dobra) Novčana sredstva (plate, rente, profiti) Slika br. 3 -7. Novac u funkciji kružnog toka roba i usluga i brzina obrta novca Stanovništvo, odnosno domaćinstva, troše novac za kupovinu roba i usluga (novčani tokovi), a preduzeća za kupovinu inputa proizvodnje. Novac se više puta u toku godine upotrebi za kupovinu i prodaju roba, usluga, i inputa proizvodnje. Banke imaju posredničku ulogu između svih entiteta u privredi, dok brzina opticaja novca pokazuje koliko se puta Prof. dr Jovo Jednak EKONOMIJA godišnje obrne novčana masa. 80
- Slides: 80