NOVA INDUSTRIJSKA POLITIKA SRBIJE Ljubodrag Savi Ekonomski fakultet
NOVA INDUSTRIJSKA POLITIKA SRBIJE Ljubodrag Savić Ekonomski fakultet Beograd
Zašto opet govorimo o industrijalizaciji? § Zato što smo se najbrže razvijali za vreme posleratne industrijalizacije § Zato što je industrijalizacija najefikasniji metod privrednog razvoja § Zato što je industrijalizaciju koristio najveći broj zemalja sveta § Zato što je naš tranzicioni model razvoja doživeo potpuni krah
Koji su efekti posleratne industrijalizacije - do raspada SFRJ § Srednje razvijena industrijska zemlja § Stopa rasta industrijske proizvodnje 1953 -1990. g. 7, 7% § Povećanje od 11, 4 puta u odnosu na 1955. godinu § Ukupan izvoz od 5, 8 milijardi dolara, 95% iz industrije § 1, 1 milion industrijskih radnika (275 hiljada 1955. ) § Učešće industrije u stvaranju BDP-a 44, 5% § Industrijski centri – nosioci ukupnog razvoja
Koji su efekti posleratne industrijalizacije (1991 -2000) § Raspad zemlje, sankcije, bombardovanje § Stopa rasta 1991 -2000. godina je -6, 6% § U 2000. povećanje od 5 puta u odnosu na 1955. § Izvoz 2000. od 1, 6 milijardi dolara, § U 2000. je bilo 765 hiljada industrijskih radnika § Učešće industrije u BDP-u 2001. iznosilo 29% § Industrijski centri – u dubokoj ekonomskoj krizi
Koji su efekti postoktobarske industrijalizacije (II faza tranzicije, od 2001. ) § Velika obećanja, još veća očekivanja § Stopa rasta industrijske proizvodnje 2000 -2014. je bila svega 0, 3% § U odnosu na 1955. godinu, u 2014. povećanje od 5, 4 puta § Izvoz u 2014. godini 11, 2 milijarde evra, preko 90% iz industrije § U 2014. godini 275 hiljada (kao i 1955. godine) § Učešće industrije u stvaranju BDP-a u 2014. godini 17, 5% § Svega 42 % nivoa industrijske proizvodnje iz 1990. godine § Industrijski centri – su postali“crne rupe” razvoja Srbije
Posledice razvoja industrije u poslednje dve decenije (Industrijski centri – zaposleni radnici) Beograd Kragujevac Niš Novi Sad Kruševac Vranje Subotica Pirot UKUPNO 1990 245. 390 57. 574 25. 285 24. 848 23. 378 20. 357 16. 130 13. 362 426. 324 2007 13. 842 8. 331 3. 358 5. 512 3. 653 6. 907 2. 374 2. 126 46. 103
Kakav je značaj industrije za razvoj? § § § § § Povećava životni standard Maksimizira ekonomski rast Menja privrednu i industrijsku strukturu Valorizuje komparativne i konkurentske prednosti Obezbeđuje dinamičan rast zaposlenosti, produktivnosti rada i efikasnosti sredstava Ubrzava tehnološki razvoj Povećava i menja strukturu spoljno-trgovinske razmene Obezbeđuje dinamičan razvoj drugih delatnosti, naročito poljoprivrede Unapređuje ukupan civilizacijski nivo društva
Da li je industrijalizacija još uvek aktuelna? (1) Više nego ikada, jer je još 2000. godine na samitu u Lisabonu EU konstatovala, . . ”da je napravila suštinsku grešku u proteklom periodu. . . kada pažnju kreatora politike nije usmerila na održanje jake industrije, već se bazirala na raširenom shvatanju da se moderne ekonomije sve više zasnivaju na sektoru usluga i da industrija ne igra više značajnu ulogu. . . ”
Da li je industrijalizacija još uvek aktuelna? (2) § Da, jer to potvrđuje i razvojno iskustvo Japana, Južne Koreje. . . , (ranije), Češke, Slovačke. . i naročito Kine ( poslednjih decenija) § Ali i Nemačke, koja je zahvaljujući efikasnom razvoju industrije mnogo lakše podnela globalnu ekonomsku krizu § Za razliku od Velike Britanije, koja je bila kolevka industrijalizacije, a danas se pita gde smo pogrešili?
Zašto je naš tranzicioni model razvoja doživeo potpuni krah? § Zato, jer je bio utemeljen na pogrešnim osnovama neoliberalnog koncepta razvoja § Zato, što je makroekonomska stabilnost – niska inflacija i stabilan kurs – od cilja po sebi, postao cilj za sebe § Zato, što su umesto štednje, rasta proizvodnje i izvoza, u fokusu razvojne politike bili potrošnja, usluge i ogroman uvoz
Najvažnije karakteristike modela razvoja Srbije § Rast BDP-a se zasnivao na prilivu stranog kapitala i iznad prosečnom rastu usluga § Stope rasta realnog sektora – industrije i poljoprivrede – su vrlo skromne
Kakav je mehanizam rasta BDP-a? § Impuls rastu je davao ogroman uvoz, 159 milijardi evra u periodu 2001 -2014 § Ogromnu količinu uvozne robe je trebalo: prevesti, osigurati, prodati i obezbediti novac za njeno finansiranje § To su delatnosti koje su i razvijale najbrže (2 -3 puta brže od rasta BDP-a) § Značajno mesto u rastu BDP-a je imao i PDV na uvoznu robu, obezbeđujući državi izdašne i stabilne prilive u budžet
Šta je obezbeđivalo funkcionisanje ovog modela? § Nesmetan i dovoljan priliv stranog kapitala § Od 2001 -2014. godine 166 milijardi evra (bez privatizacije) • • • 19 milijardi evra - od rasta neto spoljnog duga 38 milijardi evra – od doznaka 21 milijardi evra – od SDI-a 3 milijarde evra – od donacija 85 milijarde evra – od izvoza
Šta je (još) obezbeđivalo funkcionisanje ovog modela? § Jak dinar § U 2014. u odnosu na 2001. godinu evro je u odnosu na dinar porastao za 202, 6%, a ukupan rast cena u istom periodu je iznosio 224, 4%
Kome je odgovarao model jakog dinara u slaboj privredi? § Uvoznicima § Državi § Ali i građanima koji su se ubrzano i neoprezno zaduživali
Koje su posledice primene ovog modela? (1) § Visok i rastući spoljno-trgovinski deficit § Rast javnog i spoljnog duga § Rast fiskalnog deficita § Rast nezaposlenosti § “Deformacija” privredne strukture
Koje još? (2) § U 2014. BDP iznosio svega 70% nivoa iz 1990. godine § Nivo industrijske proizvodnje u 2014. iznosio svega 42% nivoa iz 1990. godine § Deformacija privredne strukture – učešće industrije u BDP-u smanjeno na svega 17, 5% u 2014. godini § Nemačka 29%, Irska 42%, Norveška 38, Kina 51%, Japan 30, Koreja 35, Slovenija 36%, Rumunija 40%, Češka 39%
Gde je trenutno mesto industrije (2017. )? § Nivo industrijske proizvodnje u odnosu na 1990. godinu je 48, 3% § Zaposleno u industriji 25, 6% ukupno zaposlenih u privredi § Učešće u BDP-u 22%
Šta se desilo sa industrijom? § Potpuna devastacija srpske industrije § Propast industrije počela sa sankcijama i bombardovanjem, dovršena tranzicijom i posebno lošim konceptom privatizacije
Koji model razvoja izabrati? Zbog nagomilanih problema i smanjenog priliva stranog kapitala, Eksportno orijentisana industrijalizacija jedino može: § povećati rast proizvodnje (i BDP-a), § povećati rast zaposlenosti, § povećati rast izvoza, Čime će se stvoriti uslovi za: § smanjenje fiskalnog i spoljno-trgovinskog deficita, i § uredno servisiranje brzo rastućeg javnog duga
Koji su očekivani efekti novog modela razvoja? § Promena strukture privrede § Rast produktivnosti rada § Rast međunarodne konkurentnosti § Rast izvoza i uravnoteženje spoljnotrgovinske razmene § Rast zaposlenosti § Snažan rast naučno-tehničkog progresa § Dinamičan razvoj ostalih delatnosti, naročito poljoprivrede
Koji su osnovni pravci razvoja postojeće industrije u narednom periodu? (1) § Energetika – do nivoa samodovoljnosti – termo energijs ¾, hidro ¼ § Tradicionalne radno intezivne industrije – vlasničko prestruktuiranje i tehnološka modernizacija – doradni poslovi i unikatni proizvodi manjih serija § Crna i obojena metalurgija – modernizacija i veća finalizacija proizvoda (Smederevska železara, RTB Bor, Sevojno. . . )
Koji su osnovni pravci razvoja postojeće industrije u narednom periodu? (2) § Agroindustrija – komparativna prednost Srbije. Da bi postala i konkurentska, potreban je ozbiljniji pristup, veća ulaganja i izvesnost poslovanja § Hemijska industrija – viši nivo prerade, pronalaženje strateških partnera (Petrohemija, Azotara, MSK Kikinda. . . ) § Automobilska i elektroindustrija – ozbiljna šansa, ali bez svetskih strateških partnera male šanse za razvoj (FIAT) § Preduzeća u restruktuiranju – ograničeni potencijali. Šansa je u proizvodnji zasnovanoj na srednjim i nižim tehnologijama, gde nisu nužne ekstremno velike serije
Da li treba i kako određivati prioritete razvoja u narednom periodu? § Postojeći način određivanja prioriteta je neozbiljan i interesno orijentisan § Prioritete na nivou proizvoda treba odrediti na osnovu ocene naših komparativnih i (konkurentskih) prednosti i analize tražnje na svetskom tržištu za tim proizvodima § Tako određeni prioriteti treba da uživaju državnu podršku (industrijska politika)
Kakva treba da bude nova industrijska politika? (1) Selektivan pristup, korišćenje sledećih instrumenata: § § § § investicione subvencije i popusti poreski krediti oslobađanje reinvestirane dobiti od poreza podsticanje inostranih investicija monetarna i kreditna politika devizni kurs stimulacije
Kakva još? (2) § Najveći prioritet treba da uživaju preduzeća koja imaju snažan rast proizvodnje, izvoza i zaposlenosti § Posebno mesto treba da ima realan devizni kurs – izvoz isplativiji od uvoza § Podrška izvoznih i proizvodnji koje stvaraju nova radna mesta
Kakva još? (3) § Poreska politika u funkciji priliva SDI, naročito orijentisanih na rast izvoza i zaposlenosti § Podsticanje tehničko-tehnološke modernizacije proizvodnje u funkciji strukturnih promena privrede i dinamiziranja rasta § IP u funkciji očuvanja životne sredine i uvođenja međunarodnih standarda
Šta se mora uraditi odmah? (1) § Formirati posebno ministarstvo za industriju § Doneti Operativni plan mera za oporavak industrije, sa ciljevima, instrumentima, sredstvima i odgovornim za njegovo sprovođenje
Šta još? (2) Obezbedi zdrav poslovni ambijent, koji će podsticati, a ne kočiti razvoj biznisa, što podrazumeva jeftinu i efikasnu državu, moderne i jednostavne propise, efikasno sprovođenje zakona jednakih za sve, višestruko manju i efikasniju državnu administraciju
Šta još? (3) § Formirati Razvojnu banku, sa osnovnim ciljem da se obezbede kvalitetni i povoljni izvori finansiranja za podršku proizvodnji, izvozu i zaposlenosti § Početi sa sprovođenjem koncepta programirane depresijacije nacionalne valute, koja će učiniti da proizvodnja i izvoz budu znatno profitabilniji, nego uvoz i realizacija na domaćem tržištu
Šta još? (4) § Ukinuti subvencije iz budžeta javnim preduzećima i gubitašima, a politiku subvencija proizvođačima i izvoznicima zasnovati na principima, koje već nekoliko decenija primenjuje Južna Koreja (dinar subvencija – više dinara direktnih i indirektnih prihoda) § Učiniti preciznu ocenu prirodnih komparativnih prednosti Srbije (prehrambena industrija na primer), uz ozbiljnu analizu svetske tražnje za tim proizvodima u narednom periodu. Jedino bi se na osnovu toga moglo definisati, koji proizvodi će u narednom periodu imati podršku buduće industrijske politike Srbije § Koncentrisati sva raspoloživa sredstva za efikasan razvoj tih delatnosti, koji će svakako povući i razvoj drugih sektora i proizvodnji
Kolika je državna pomoć? (2013 - 2015 milioni evra) Pokazatelj Iznos državne pomoći BDP Učešće pomoći u BDP-u (%) Javni rashodi Učešće pomoći u javn. rash. (%) 2013. 2014. 2015 720, 0 904, 0 863, 0 31. 981 33. 059 32. 907 2, 25 2, 74 2, 62 15. 469 4, 65 16. 017 5, 65 15. 269 5, 65
Subvencije § Od 2006 do 2016. godine 314 projekta § 149 domaćih i 165 stranih § Vrednost 480 miliona evra § § Raskinuto 98 ugovora 83 domaća i 15 stranih Ukupna vrednost RU 60, 6 miliona evra Isplaćeno 25, 4 miliona evra
Trenutno stanje subvencija § § § § 216 projekata Obećano 61. 917 novo zaposlenih radnika Ukupna državna pomoć 418 miliona evra Očekivana vrednost neto zarada 738 mln. evra Očekivana vrednost javn. prihoda 285 mln. evra Očekivana vrednost investicija 1. 750 mln. evra Očekivana vrednost bt. zarada 1. 023 mln. evra § Industrija 407 miliona evra (94, 5%) § Novozaposlenih u industriji 59. 373 radnika
I na kraju - Da li je država uopšte zainteresovana za industrijalizaciju? Nisam siguran, zbog: § Neznanja, jer i ova Vlada još okleva, odnosno samo je zagrebala po površini – radno intezivne delatnosti § Interesa § Ostvarivanja cilja u dugom roku, a da li ćemo mi (političari) tada biti na vlasti? § Potpuno drugačijeg (ozbiljnijeg) upravljanja zemljom (jer je mnogo lakše baviti se uslugama nego proizvodnjom? )
- Slides: 35