NORVEKA GEOGRAFSKI POLOAJ Djelom u sjevernom umjerenom djelom

  • Slides: 11
Download presentation
NORVEŠKA

NORVEŠKA

GEOGRAFSKI POLOŽAJ � Djelom u sjevernom umjerenom, djelom u sjevernom hladom pojasu � Površina:

GEOGRAFSKI POLOŽAJ � Djelom u sjevernom umjerenom, djelom u sjevernom hladom pojasu � Površina: 385 252 km �Okružuje ju: Norveško, Sjeverno i Barentsovo more te Atlantski ocean � Kopnene granice: Švedska, Finska, Rusija � Morske granice: Danskatijesnac Skagerrak � najnepristupačnija i najrazvedenija obala na svijetu � 50000 otoka � “zemlja 1000 fjordova”

NAJSJEVERNIJA TOČKA EUROPE �Rt Kinnarodden na 71° 8′ 2″N 27° 39′ 0″E je najsjevernija

NAJSJEVERNIJA TOČKA EUROPE �Rt Kinnarodden na 71° 8′ 2″N 27° 39′ 0″E je najsjevernija kopnena točka Norveške i time istovremeno najsjevernija kopnena točka u Europi. �Nalazi se na najsjevernijem dijelu poluotoka Nordkinnu u Finnmarku. I.

RELJEF � Planinska zemlja � geološki sastoji od Baltičkog štita i kaledonskoga nabranog gorja

RELJEF � Planinska zemlja � geološki sastoji od Baltičkog štita i kaledonskoga nabranog gorja � Skandinavsko gorje � Galdhøpiggen je najviši planinski vrh u Norveškoj (2 469 m). � najveći norveški ledenjak Jostedalsbreen (60 km duljine) � Najveći fjord je Sognefjord, dugačak 205 km i dubok do 1 308 m, koji je ujedno drugi najdulji fjord u svijetu � Hornindalsvatnet je najdublje jezero u Europi, duboko 514 metara

KLIMA • • • Utjcaj Golfske struje i zapadnoatlantskog oceanskog vjetra Polarna klima Unutrašnjost

KLIMA • • • Utjcaj Golfske struje i zapadnoatlantskog oceanskog vjetra Polarna klima Unutrašnjost planinska klima (nešto toplija ljeta i oštrie, osjetno hladnijie zime) Zbog toplinskog utjecaja Golfske struje more se uz obalu ne zaleđuje Snježni pokrivač Norveške traje oko 7 mjeseci godišnje na sjeveru, od 9 do 10 mjeseci na planinama i od 3 do 4 mjeseca na jugoistoku Šume prekrivaju oko 27% površine Norveške

STANOVNIŠTVO � Oko 5 mil. stan. � 13 stan. /km 2 � Druga država

STANOVNIŠTVO � Oko 5 mil. stan. � 13 stan. /km 2 � Druga država s najmanjom gustoćom naseljenosti � Demografsko starenje � Službeni jezici: bokmål i nynorsk (novonorveški) � U školama se uče oba jezika � Bokmål je jezik s kojim govori većina stan � Najveća autohtona nacionalna manjina u Norveškoj su Sami (Laponci ili Lapi) i ima ih oko 20 000 � Glavninu stanovništva čine Norvežani � Najveći broj Norvežana danas su Luterani

GLAVNI GRAD OSLO � Oslo je glavni grad Norveške, ima 590. 041 stanovnika �

GLAVNI GRAD OSLO � Oslo je glavni grad Norveške, ima 590. 041 stanovnika � Oslo se nalazi na rubu istoimenog fjorda. � U granicama grada postoji 40 otoka od kojih je najveći Malmøya i 343 jezera, najveće je Maridalsvannet � U "Sagi o norveškim kraljevima" autor Snorre Sturlason napisao je da je Oslo osnovao kralj Harald III. Sigurdsson 1048. � Porijeklo imena Oslo je nešto nejasno: "-lo" znači luka, dok "os" ima par značenja partenon, ušće ili strana brda � U 19. stoljeću Norveška raskida personalu uniju s Danskom. Ovim raskidom Norveška se počinje ubrzano razvijati

GOSPODARSTVO � Norvežani imaju drugi najveći bruto domaći proizvod po stanovniku (nakon Luksemburga) i

GOSPODARSTVO � Norvežani imaju drugi najveći bruto domaći proizvod po stanovniku (nakon Luksemburga) i četvrti najviši na svijetu � druga najbogatija zemlja na svijetu po novčanoj vrijednosti � posjeduje zalihe nafte, prirodnog plina, minerala, šuma, plodova mora, svježe vode i električne struje iz hidroelektrana. � velika pomorska zemlja i ima šestu najveću trgovačku flotu na svijetu � Zbog nepovoljnih prirodnih uvjeta poljoprivreda je razmjerno skromna � Glavni su prozvodi: ječam i zob te pšenica, raž, krumpir, uljana repica � Glavne su ribarske luke Trondheim, Hammerfest, Bergen, Ålesund � Uglavnom love bakalare te srdele

Bergen

Bergen

Trondheim

Trondheim

Hammerfest

Hammerfest