Nizozemska Armando Grb Nizozemske Zemljopis Samo polovica drave

Nizozemska Armando

Grb Nizozemske

Zemljopis § Samo polovica države je na visini većoj od 1 m n/m, a § § oko 1/5 Nizozemske nalazi se ispod nadmorske visine [nedostaje izvor]. Nizozemska je reljefno, kako joj i samo ime govori, niska zemlja. Smještena je na sjeverozapadu Europe uz Sjeverno more, a njezin je prostor zapravo produžetak velike sjevernoeuropske nizine, gdje prosječna visina rijetko prelazi 50 m nadmorske visine. Velik se dio njene površine danas nalazi i ispod razine mora, što je posljedica izdizanja morske razine od kraja posljednje virmske oledbe, ali i spuštanja nizozemske obale uslijed nagomilavanja riječnog materijala na ušćima njenih mnogobrojnih rijeka.

Nakon ptičje i svinjske u Nizozemskoj se pojavila i kozja gripa!

Nizozemska Amsterdam

Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske. Smješten je na ušću rijeke Amstel u IJsselmeer, Sjeverna Holandija. Šire gradsko područje (s Randstadom) broji više od 1. 36 milijuna stanovnika (2008. ) što ga čini šestom metropolom u Europi.

Stariji dijelovi grada ispresjecani su kanalima nizozemski: gracht, na kojima su brojne stare građanske kuće. Ima oko 160 kanala koji dijele grad na oko 90 otočića. Po tome se uz njega često veže naziv "Venecija sjeverne Europe". Amsterdamski kanali iz 17. stoljeća su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi, kao i obrambena linija Amsterdama (1880. -1920. ).

Geografska obiljezlja § Amsterdam je smješten u zapadnoj Nizozemskoj, u pokrajini Sjeverna Holandija. Rijeka Amstel protječe kroz gradsko središte te se ulijeva u jezero het IJ. Mreža gradskih kanala grachte povezana je s rijekom i jezerom. Središte grada gradska četvrt Centrum nalazi se 2 m iznad razine mora, dok je okolica nekada bila potopljena. Jugozapadno od grada je šuma het Amsterdamse Bos. Grad je povezan sa Sjevernim morem Noordsee kanalom. Amsterdam ima svježu oceansku klimu po Köppenovoj klimatskoj klasifikaciji Cfb, na koju jako utječe blizina Sjevernog mora. Godišnje je prosječno 186 kišnih dana, ali prosječna godišnja količina padalina iznosi umjerenih 780 mm.

Povjest § Nakon Nizozemske revolucije, kojom je Nizozemska ostvarila neovisnost od Španjolske, kralj Vilim I. Oranski uvodi vjersku toleranciju zbog koje se u Amstedramu naseljavaju brojni Židovi iz Španjolske, Hugenoti iz Francuske, i brojni protestantski trgovci i vjerske izbjeglice iz Flandrije. Veliki broj flamanskih tiskara načinili su od Amsterdama prijestolnicu slobodnog tiska, tako je Galileo Galilei nakon inkvizicijskog suđenja u Rimu, odabrao upravo tiskaru Lodewijk Elzevir u Amstedramu da tiska svoje krunsko djelo "Dvije nove znanosti" (1638. )[2].

Stanovnistvo § Stanovništvo Amsterdama predstavlja složen etnički i religijski mozaik. U 16. i 17. stoljeću većinu ne-nizozemskoh imigranata su činili Hugenoti, Flamanski protestanti, Sefardski Židovi i Vestfalci. Hugenoti se doseljavaju nakon 1685. godine, zbog Edikta iz Fontainebleaua, dok se Flamanci doseljavaju tijekom Osamdesetogodišnjeg rata. Vestfalci se uglavnom doseljavaju zbog ekonomskih razloga, i to uglavnom tijekom 18. i 19. stoljeća. Prije Drugog svjetskog rata 10% stanovništva Amsterdama su činili Židovi. Prva masovnija imigracija u 20. stoljeću je bila iz Indonezije tijekom 1940 -ih i 1950 -ih, nakon proglašenja neovisnosti Nizozemskih Istočnih Indija. Od 1960 -ih u grad se doseljavaju strani radnici iz Turske, Maroka, Italije i Španjolske. Poslije stjecanja neovisnosti Surinama 1975. godine, dolazi veliki val Surinamaca koji uglavnom naseljavaju gradsku četvrt Bijlmer. Iz cijelog svijeta dolaze i drugi doseljeneci, poput azilanata ili ilegalnih imigranata.