NIKOLA ZRINSKI Eva Goji 6 a ivotopis Hrvatski

  • Slides: 11
Download presentation
NIKOLA ZRINSKI Eva Gojšić 6. a

NIKOLA ZRINSKI Eva Gojšić 6. a

Životopis ◦ Hrvatski ban od godine 1647. do 1664. ◦ Bio je vojskovođa i

Životopis ◦ Hrvatski ban od godine 1647. do 1664. ◦ Bio je vojskovođa i pjesnik ◦ Rođen je u Čakovcu ◦ Rođen je 1. svibnja 1620. , a umro je 18. studenoga 1664.

Obitelj ◦ Otac, ban Juraj V. Zrinski ◦ Majka, grofica Magdalena Zrinska ◦ Brat,

Obitelj ◦ Otac, ban Juraj V. Zrinski ◦ Majka, grofica Magdalena Zrinska ◦ Brat, Petar Zrinski ◦ Najmoćnija hrvatska plemićka obitelj u XVI. i XVII. stoljeću bili su Zrinski.

Bitke ◦ Nikola i Petar Zrinski uspješno ratuju protiv osmanlijske vojske ◦ Nikolino središte

Bitke ◦ Nikola i Petar Zrinski uspješno ratuju protiv osmanlijske vojske ◦ Nikolino središte je Čakovec ◦ Cijela ih je Europa slavila ◦ Neiskusni i nesposobni kralj Leopold I. ih je stalno opominjao da ostave Turke na miru i "poštuju primirje"

Bitka kod Kostajnice 1651. ◦ Uzroci: osmanlije provaljuju u Hravtsku, Nikola Zrinski povremeno uzvraća

Bitka kod Kostajnice 1651. ◦ Uzroci: osmanlije provaljuju u Hravtsku, Nikola Zrinski povremeno uzvraća udarac, kako bi ih kaznio i zastrašio. ◦ Povod: Nikola je preko Siska i Petrinje poveo svoju vojsku na Kostajnicu, gdje je na lijevoj obali rijeke Une, nasuprot kostajničke tvrđave, došlo do otvorene bitke s turskim snagama. ◦ Posljedice: Turci nisu izdržali nalet Hrvata. Vidjevši da se stvari nepovoljno odvijaju, zapovjednik kostajničke tvrđave Omer-aga naredio je dizanje pokretnog mosta preko Une, kako čete Zrinskog ne bi mogle napasti samu tvrđavu.

Bitke za Novi Zrin ◦ Bilo ih je 4: 1. 1661. 2. Sredinom 1663.

Bitke za Novi Zrin ◦ Bilo ih je 4: 1. 1661. 2. Sredinom 1663. godine 3. Krajem 1663. godine 4. 1664.

◦ Uzroci: Nikola je, kako bi pojačao obranu od turske opasnosti koja je dolazila

◦ Uzroci: Nikola je, kako bi pojačao obranu od turske opasnosti koja je dolazila s ugarske strane, bez dopuštenja bečkog dvora dao izgraditi velebnu utvrdu Novi Zrin, blizu ušća Mure u Dravu, na samom istočnom rubu Međimurja. ◦ Povod: Tim činom izazvao je gnjev Turaka. Nikola, koji je osobno vodio hrvatske obrambene postrojbe, uspio je neprijatelja odbaciti i kasnije ga natjerati da se povuče. Ipak, za vrijeme zadnje bitke za Novi Zrin bez kraljeve pune potpore nije mogao izdržati napad. ◦ Posljedice: Nikolina obrana Novog Zrina, kao i pobjeda Petra Zrinskog nad Turcima kod Jurjevih Stijena pokraj Otočca potaknuli su divljenje i euforiju u Europi, povećavši slavu Zrinskih. Poraz Novog Zrina izazvalo Nikolino ogorčenje, te uz kasnije događaje utjecalo na stvaranje Zrinsko-frankopanske urote.

Osječki most 1664. ◦ Uzroci: Nikola Zrinski je, krenuvši prema istoku, uništio više turskih

Osječki most 1664. ◦ Uzroci: Nikola Zrinski je, krenuvši prema istoku, uništio više turskih uporišta u tada okupiranoj Ugarskoj, te je provalio preko Baranje sve do grada Osijeka. ◦ Povod: Tamo je početkom veljače izveo jednu od svojih najspektakularnijih akcija, koja je odjeknula Europom, kada je spalio nekoliko kilometara dug čuveni drveni Sulejmanov most preko rijeke Drave. Izgrađen još 1566. godine, koji je povezivao Osijek i Dardu u Baranji. ◦ Posljedice: Njime je turska vojska prodirala u Europu pa je spaljivanjem na duže vrijeme turska vojska spriječena. Zbog velikih i sjajnih pobjeda španjolski kralj Filip IV. dao je Nikoli Zrinskom orden "viteza zlatnog runa", a francuski kralj Ljudevit XIV. imenovao ga je svojim počasnim plemićem i nagradio s 10 000 talira.

Vašvarski mir 1664. ◦ Habsburška carska vojska, uz pomoć vojnih postrojbi iz nekih europskih

Vašvarski mir 1664. ◦ Habsburška carska vojska, uz pomoć vojnih postrojbi iz nekih europskih zemalja, strahovito je razbila Turke. ◦ Kralj Leopold I. , međutim, nije iskoristio tu pobjedu, nego je s neprijateljem sklopio nepovoljni sporazum poznat kao „sramotni Vašvarski mir“, s uvjetima kao da su Turci bili pobjednici. ◦ Ugarski i hrvatski staleži nisu bili zadovoljni iznimno lošim uvjetima tog mira, jer su Turci mogli zadržati sve što su do tada osvojili. ◦ A kako im je Beč onemogućio politikom da se zakonito izbore za svoja prava, nije bilo druge nego da se hrvatske i ugarske vođe udruže, te da ostvare svoja prava pokretom protiv bečkog dvora, koji je poznat pod nazivom Zrinsko-frankopanska urota. ◦ Na čelu nezadovoljnika s hrvatske strane bio je Nikola Zrinski, dok je s mađarske strane to bio Franjo. Kako je upravo u to vrijeme francuski kralj Ljudevit XIV. bio u sukobu s bečkim dvorom došlo je i do pregovora, ali ona na kraju nije ostvarena.

Smrt Nikole Zrinskog ◦ 18. studenoga 1664. Nikola pogiba pod nejasnim okolnostima u lovu

Smrt Nikole Zrinskog ◦ 18. studenoga 1664. Nikola pogiba pod nejasnim okolnostima u lovu na vepra. ◦ To se dogodilo u blizini međimurskog naselja Gornji Kuršanec, južno od Čakovca. ◦ Postoje sumnje da je ubijen po nalogu bečkog dvora, ali je sve zataškano i prikazano kao smrt od ranjenog divljeg vepra. ◦ Njegovom smrću Zrinsko-frankopanska urota izgubila je svog predvodnika. ◦ Pokopan je 21. prosinca 1664. godine u obiteljskoj grobnici Zrinskih. ◦ vodstvo urote preuzimaju u Hrvatskoj njegov brat Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan.

Hvala na pažnji!

Hvala na pažnji!