Neverbalni znakovi neuroze Valentina Voanec Katarina Luka 13
Neverbalni znakovi neuroze Valentina Vočanec Katarina Lukač 13. 05. 2009.
Što je to? n NEUROZA – velika skupina nepsihotičnih poremećaja obilježenih nerealnom anksioznošću i drugim srodnim problemima. n prema novoj DSM-IV klasifikaciji, dijele se na anksiozne poremećaje, te na somatomorfne i disocijativne poremećaje. n Karen Horney razvila jednu od najboljih teorija neuroze, vjerujući da neuroza proizlazi iz anksioznosti uzrokovane međuljudskim odnosima
Razlikovanje od ostalih poremećaja n Neurotično ponašanje je neprilagođeno – osoba ne uspijeva postići ono što pokušava učiniti i ustraje u onom što je za njega nepovoljna situacija n premda je osoba svjesna u štetnost svojih radnji, nastavlja ih tjednima, mjesecima, godinama, ponekad i cijeli život
Psihoza/ neuroza n termini se koriste u klasifikaciji mentalnih poremećaja n psihoza – psihijatrijski termin za stanje uma u kojem se događa prekid dodira sa stvarnošću, pri čemu se gube normalne društvene funkcije ; nije nužno trajna; može se javiti nakon zlouporabe lijekova neuroza – stanje uma pri kojem se ne gubi veza sa stvarnošću, niti racionalno razmišljanje n
Zašto nastaje n n n n (jake) frustracije u životu (upravo nemogućnost zadovoljenja libida) – djelovanje okoline popuštanje snaga ega (npr. tjelesne bolesti) pojačanje impulsa ida (npr. pubertet) pojačanje impulsa superega želja za identifikacijom neuspješno razrješavanje Edipovog kompleksa što pogoduje regresiji kombinacija
n istovremeno s nastankom simptoma javljaju se i regresivni fenomeni. Većina neurotika ima probleme sa seksualnošću, jer libido traži zadovoljenje u već napuštenim infantilnim objektima ili aktivnostima n prema Freudu, jezgru neuroze čini Edipov kompleks – kod neurotika nije prevladan zbog izuzetnog intenziteta poriva, afekata i obrambenog mehanizma
Podloga u dimenzijama ličnosti n tipičan ekstrovert – društven, voli zabave, ima puno prijatelja, želi ljude oko sebe, ne voli sam čitati ili učiti, uglavnom impulzivna osoba, voli promjene; optimist, može biti agresivan i brzo plane, voli se smijati n tipičan introvert – tih, voli knjige više nego ljude, čini se rezervirano i povučeno osim s bliskim prijateljima, ne voli uzbuđenja, ne plane lako; pesimističan, pouzdan, vrlo su mu bitni etički standardi
n većina ljudi su negdje između ta dva tipa n kvadrant melankolije – anksioznost, depresija, opsesija, fobije = introvertirani i vrlo osjećajni ljudi n kolerički kvadrant – histerija, delikvencija (psihopati) = ekstrovertirani i vrlo osjećajni ljudi
Vrste poremećaja (neuroze) n Opsesivno – kompulzivni poremećaji - neodoljive misli, osjećaji, ideje, potreba za stalnim vršenjem određenih radnji n osobe koje pate od opsesivno-kompulzivnog poremećaja, često bezuspješno pokušavaju zaustaviti vlastite misli i ponašanja, nekontrolirano čiste zbog straha od bakterija, pretjerano peru ruke, koriste određena pravila ponašanja, gomilaju nepotrebne predmete, izvode ritualne oblike ponašanja, ponavljaju djela i riječi, ponavljanje radnje dok je ne naprave savršeno
n n Somatomorfni poremećaji – uključuju histerične neuroze, manifestiraju se kao tjelesni simptomi poput paralize, sljepoće ili gluhoće, bez organskog razloga simptomi histerije razvili su se iz ponavljajućeg izbjegavanja prilikom jake anksioznosti npr. čovjek je razvio paralizu desne ruke zbog borbe, žena je nakon 4 trudnoće razvila paralizu nogu
n Anskiozni poremećaji – bilo kao kratkotrajan osjećaj, ili akutni osjećaj jeze; mogu se javiti probavni problemi, nemir, poremećaji u prehrani, nesanica, glavobolje, preskakanja srca, poremećaji koncentracije; tu se javljaju i fobije n Depresija – ako nije preteška i ako ne traje predugo, spada u neuroze n PTSP- noćne more, difuzna anksioznost, osjećaj krivnje; javlja se kod osoba koje su preživjele krizne situacije (nesreće, potresi. . . )
n Psihomotoričke manifestacije. Pisarski grč Tremor Grčenje tijela Nemir, uznemirenost n Izražavanje emocija postoje tri komponente – fiziološko stanje, subjektinvi doživljaj, i slijed neverbalnih znakova na licu, u glasu i drugim područjima
Kako se manifestira anksiozna reakcija n izraz lica koji otkriva anksioznost, strah, znojenje napetost, slaba koncentracija, razdražljivost n direktni znakovi anksioznosti mogu se ponavljati n često se javlja mucanje, oklijevanje neverbalna komunikacija postaje dominantna – glas slabi ili posve izostaje kako se mijenjaju uloge, mijenja se i stil jezika n n n
FOBIJA n javlja se izbjegavanje govora PSIHOSOMATSKI POREMEĆAJI n n mogu se javiti reakcije poput promjena kože, kardiovaskularnog, endokrinog i živčanog sustava poremećaj zahvaća i vokalni trakt, tako da je zahvaćen i glas, ali i stil govora i sama upotreba jezika
Literatura n n n G. C. Davison, J. M. Neale: Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1999. H. J. Eysenck, S. Rachman : The causes and cures of neurosis, Routledge&Kegan Paul, London, 1965. Argyle, M. : Bodily communication, Methuen& Co. Ltd, London and New York, 1975. http: //209. 85. 129. 132/search? q=cache: br. Fd. Lueoduo. J: psihijatrija. info/psihijatrija/NOVO/Diferencijalna%2520 dijagnoza%2520 neur oza%2520 R%2520 Gregurek. doc+Neuroza+simptomi&cd=2&hl= hr&ct=clnk&gl=hr http: //www. continuum-concept. org/reading/neurosis. html http: //psychology. about. com/od/theoriesofpersonality/a/neuroticn eeds. htm
- Slides: 19