NEVERBALNA KOMUNIKACIJA FUNKCIJE NVK esto prati VK slui

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA - FUNKCIJE �NVK često prati VK služi kao dopunski kanal informiranja - njome izražavamo ono što ne možemo verbalnom komunikacijom – emocije, stavove, vlastite osobine – način odijevanja, držanja, ukrašavanja

FUNKCIJE NEVERBALNE KOMUNIKACIJE v NK potpuno zamjenjuje VK, - npr. kažiprst preko usta znači: «Budi tiho!» ; gluhonijeme osobe, prometnici – geste (simbolično prenose poruku). v NK dopunjava ili pojačava VK, - npr. kažemo uzrujanoj osobi: “Smirite položimo joj ruku na rame. se!” i

FUNKCIJE NEVERBALNE KOMUNIKACIJE v NK potpuno mijenja značenje VK, - npr. šef stisnutih usna i namrštenog čela govori: ”Veselim se današnjem susretu s djelatnicima”. v Kad nisu usklađene, više vjerujemo neverbalnoj komunikaciji – npr. kad stručna osoba s osmijehom na licu kaže: “Sad sam se naljutila”, klijent vjeruje izrazu lica.

NEVERBALNI ZNAKOVI VEZANI UZ GOVOR paralingvistički NV znakovi glasnoća govora � ton glasa � intonacija � pauze tijekom govora � šutnja � tečnost govora “Što se desilo? ” možemo izreći ljutitim tonom glasa ili zabrinutim �

NEVERBALNI ZNAKOVI NEVEZANI UZ GOVOR – ekstralingvistički NV znakovi izraz lica (mrštenje, podizanje obrva, usta); pogled i kontakt očima (smjer i dužina gledanja); geste i pokreti tijela (prekrižene ruke, nagle kretnje); položaj tijela (gdje sjedimo, stojimo, kako sjedimo); vlastiti prostor (udaljenosti sugovornika); prostorni raspored (sjedenje za stolom); tjelesni dodir (rukovanje, poljubac); vanjski izgled (način oblačenja, dotjerivanje, mirisi);

IZRAZ LICA I EMOCIJE

IZRAZI LICA facijalna ekspresija � � uz osnovne (primarne) emocije – urođeni i univerzalni Osnovne emocije: radost, strah, tuga, bijes, iznenađenje, gađenje uz složene (sekundarne) emocije – hedonistički ton (ugoda/neugoda)

SKRIVANJE OSJEĆAJA Stvarne osjećaje moguće je prikriti na nekoliko načina. To su: � - maskiranje izrazom za drugu emociju (razočarenje prikrivamo veseljem); � - minimiziranje - umanjujemo iskazivanje emocija (ne pokazujemo jaki strah); � - intenziviranje - pretjerano naglašavanje neke emocije (npr. široki socijalni osmijeh). � - neutraliziranje - ne pokazujemo nikakvu emociju (npr. u profesionalnim odnosima). �

POKRETI I KONTAKT OČIMA � smjer � dužina � kulturalna gledanja i situacijska uvjetovanost

DRŽANJE TIJELA I GESTE • Pokreti tijela manje su pod kontrolom svijesti nego izraz lica • Različiti od kulture do kulture, i od situacije do situacije • Često su izvor nerazumijevanja

POKRETI TIJELA u u Ø Ø Ø Ø Položaj tijela, ruku i nogu, kako osoba sjedi, stoji ili hoda odražava njen stav, osjećaje o samoj sebi i odnose s drugima. Položaj odaje spremnost za razgovor, naklonost, ali i moć i status: Govornik okrenut licem prema osobi - veće povjerenje nego ako je okrenut bočno ili leđima. Pogrbljeno držanje, spuštene glave i sporih kretnji - tromost i nisko samopoštovanje osobe. Uspravno držanje i odlučne kretnje - povjerenje i samokontrola. Žustre, usmjerene kretnje - povjerenje i usmjerenost cilju. Snažne, nagle, ali neusmjerene kretnje - bijes. Brze, neusmjerene, uznemirene kretnje tijela - tjeskoba. Dodirivanje lica, kose i sl. – znak stresa ili umora. Prekrižene ruke preko prsa ili trbuha - obrambeni stav osobe.

PROSTOR OKO NAŠEG TIJELA

FUNKCIJE PROSTORA OKO NAŠEG TIJELA � štiti od stresa od prevelikog broja informacija � pokazuje � razlike stupanj bliskosti u: dijelu tijela, spolu, kulturi, emocionalnom stanju, …

UDALJENOST OD SUGOVORNIKA intimna zona - do 30 cm – muž i žena, majka i dijete, dobri prijatelji (ulazak nepoznatih osoba izaziva neugodu) � osobna zona - od 30 cm do 1 m udaljenost s koje se rukujemo, dobro poznat sugovornik � socijalna zona – do 1 m do 3 m - poslovni kontakti, komuniciranje s osobom koja nije osobito bliska � javna zona – više od 3 m - komunikacija formalnog karaktera, npr. profesor student, glumac – publika �

TERITORIJALNOST Imate li svoje mjesto za ručanje: - Kod kuće? - U menzi? Ø Imate li svoje mjesto za učenje: - Kod kuće? - U knjižnici? Ø Osjećaj posjedovanja i prisvajanja prostora. v Potreba obrane prostora od upada drugih osoba. v Obilježavamo teritorij: ograde, personaliziranje predmeti, oznake… v

Vrste teritorija Primarni: potpuna dugoročna kontrola jedne osobe, npr. vlastiti dom, krevet, mjesto za stolom… • Dio našeg identiteta: moje! • Poštuju svi ostali Sekundarni: osoba redovno koristi, ali i drugi u toku dana, npr. stol u menzi, knjižnici… • Manje kontrole: dok koriste – njihovo, kad odu – zaposjeda druga osoba. Javni: privremena osobna kontrola, npr. sjedalo u kinu, klupa u parku, kabina u dućanu… § Koristi bilo tko, bilo kad, čim se oslobodi. Značenje: • Socijalna organizacija – dom, posao; • Identitet – Odakle si? Gdje stanuješ?

Kako biste sjeli za stol u situacijama: razgovora, suradnje, samostalnog rada, natjecanja? Odaberite odgovarajući crtež: a = ? - rijetko, b= samostalni rad, c= suradnja, d= natjecanje, razgovor

PROSTORNI RASPORED � Ovisi o tipu interakcije i odnosima među sudionicima. � Odnos suradnje: kolege na poslu, prijatelji na kavi i sl. sjede za stolom jedno kraj drugog. � Natjecanje ili različit status: šahisti u igri, profesor i student na ispitu i sl. - sjede za stolom jedna nasuprot druge. � Savjetovanje, preporuka: - savjetovatelj i klijent sjede jedan do drugoga, pod pravim kutom, a ne jedan nasuprot drugoga, - tako se izbjegava odnos nadređenosti.