NEPRIHVATLJIVO PONAANJE MIRJANA NAZOR FAKULTET PRIRODOSLOVNO MATEMATIKIH ZNANOSTI

NEPRIHVATLJIVO PONAŠANJE MIRJANA NAZOR FAKULTET PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKIH ZNANOSTI I KINEZIOLOGIJE

Koje su odrednice neprihvatljivog ponašanja, što neko ponašanje čini neprihvatljivim? • KRŠENJE ILI IGNORIRANJE NEKIH PRIHVAĆENIH DRUŠTVENIH NORMI • UGROŽAVANJE ŽIVOTA - SVOG I ŽIVOTA DRUGE OSOBE • URUŠAVANJE LIČNOSTI, SVOJE I DRUGOG

IZVORI NEPRIHVATLJIVOG PONAŠANJA mogu biti u: • • MLADIMA, RODITELJIMA, UČITELJIMA, OPĆOJ DRUŠTVENOJ KLIMI

MLADI - želja za isticanjem, slobodom želja za konformizmom, potreba za dokazivanjem odraslosti, ne poznavanju prikladnih načina zauzimanja za sebe - želja za kompetentnošću

R O D I T E LJ I - odgojni stil - previsoka očekivanja - pretjerana kritičnost - nedostatak kvalitetne komunikacije - “ja najbolje znam što je dobro za tebe”

U Č I T E LJ I - nedostatak odgojnog djelovanja - nedostatak kvalitetne komunikacije sa đacima i njihovim roditeljima - insistiranje na znanju činjenica, na memoriranju, a zanemarivanje razumijevanja - nesnalaženje u ulozi učitelja

OPĆA DRUŠTVENA KLIMA • raskorak između proklamiranih vrijednosti i načina življenja • nepostojanje poželjnih modela za identifikaciju • ne potkrepljivanje poželjnog ponašanja

Usvajanje vrednota se odvija na dvije razine: • spoznajnoj - usvajanje znanja: vrijedno je, dobro je biti pošten, odgovoran, tolerantan…. - ali znanje nije dovoljno • čuvstveno - motivativnoj – djeluje pokretački Usvaja se oponašanjem - imitiranjem ponašanja (koje iskazuju modeli u obitelji, školi, na javnoj sceni), i uvjetovanjem ( odobravanje poželjnog ponašanja).

NASILJE U ŠKOLI - dio opće situacije – nasilje u obitelji, nasilje u prometu, nasilje na radnom mjestu, nasilje u rješavanju pravnih problema… • • UČENIKA PREMA UČENICIMA; UČENIKA PREMA UČITELJIMA; UČITELJA PREMA UČENICIMA NASILJE UČENIKA PREMA SEBI

Djeci i mladima treba pomoći da razviju socijalne kompetencije, socijalne vještine • • • sposobnost komunikacije, sigurnost u sebe, toleranciju na frustraciju, rješavanje problema, suočavanje s neuspjesima, traženje pomoći…….

DIVLJA MAĆUHICA U jednoga je kralja bio golem perivoj. Svaku je biljku i svako drvo, sadio s pažnjom i ljubavlju. Jednog se dana kralj uputi u šetnju perivojem, željan odmora. No kako li se iznenadio kad je primijetio da sva stabla, grmlje i cvjetne lijehe venu, suše se. Zastao je pred jednim hrastom. «Kaži mi, što te mori, kakva te boljka obuzela? » «Ugibam od tuge zato što ne mogu doseći visinu smreke» , reče hrast tužno. Kralj pogleda smreku. Ona je uistinu nadvisivala hrast. Sva su se ostala stabla u usporedbi s njom činila patuljasta. Ali i ona je klonula od neke tajne muke. «Što je tebi? » upita kralj. «Izgledaš kao da si izgubila životnu snagu» .

«Bolujem jer ne mogu rađati grožđem» , potuži se smreka. Kralj potom potraži vinovu lozu, i opazi da se i ona suši. «Smreka ti zavidi na grozdovima, a ti veneš. Što je? » «Zašto ne mogu cvasti poput ruže? » - zavajka vinova loza. No i grm ruže je venuo. Zavidio je vrbi na dugim kosama, vrba je pak plakala što ne miriše kao lipa, ili bor… Naposljetku kralj naiđe na divlju maćuhicu, koja je cvala i blistala. «Kako to da si ti tako vedra? » - upita je. «KAD SI ME SADIO, TI SI ZACIJELO ŽELIO BAŠ MENE, A NE NEKU DRUGU BILJKU. Da si želio trešnju, ljiljane ili tulipane onda bi njih zasadio. Ali zasadio si mene. Stoga sam zadovoljna što sam maćuhica, i trudit ću se da budem što ljepša i što bujnija, jer ja ne mogu biti nešto drugo nego ono, što jesam. »