NEMETALNE MINERALNE SIROVINE Goran Domitrovi Kreimir Kalafati Sadraj

NEMETALNE MINERALNE SIROVINE Goran Domitrović Krešimir Kalafatić

Sadržaj � Općenito � Industrija cementa � Industrija stakla � Industrija keramike � Industrija vapna � � � Industrija zemalja EU Nemetalne sirovine u svijetu Industrija nemetalnih mineralnih sirovina u Hrvatskoj

Općenito � Industrija nemetalnih minerala � Industrija cementa � Industrija stakla � Industrija keramike � Industrija vapna

Općenito � Nemetalne sirovine: pijesak šljunak tehnički i ukrasni kamen gips lapor vapnenac ciglarska, keramička i vatrostalna glina kreda kalcit kvarc i kvarcni pijesak barit grafit sumpor kuhinjska sol azbest

Industrija cementa � Prema kemijskom sastavu cement dijelimo na dvije skupine silikatne i aluminatne cemente. � Silikatni cementi dobivaju se pečenjem lapora i vapnenca baza za proizvodnju metalurških, porculanskih i supersulfatnih cementa � Aluminatni vapnenca cementi dobivaju se pečenjem boksita i pri izradi vatrostalnih betona, kao i pri betoniranju na vrlo niskim temperaturama.

Primjena cementa � Zidarski radovi: � mort za zidanje � mort za žbukanje (žbuka) � podloge i glazure � Izrada betona

Industrija stakla � Staklo je po kemijskom sastavu silicijev dioksid � Prilikom proizvodnje stakla dodaju se sljedeće dvije tvari koje olakšavaju izradu stakla: � soda (natrijev karbonat – Na 2 CO 3) � vapnenac (kalcijev karbonat - Ca. CO 3) � Ovisno o sastavu, staklo ima dodatna svojstva poput boje, čvrstoće i osjetljivosti na temperaturu

Industrija stakla � Upotreba stakla � Građevinarstvo � Prehrambena industrija � Elektronička industrija � Razvijenost industrije stakla bitna je za brojne segmente industrijskog razvoja � Staklo se često proizvodi i u manjim obrtima

Industrija keramike � Keramički materijal je složen spoj kovina i anorganskih elemenata, a zbog svojih svojstava upotrebljiv je u brojnim granama industrije � Nastaju pod utjecajem visoke topline (pečenjem, taljenjem) � Keramika je obično tvrda i ima visoku temperaturu taljenja, nisku električnu i toplinske vodljivosti, dobru kemijsku i toplinsku stabilnost i visoku tlačnu čvrstoću

Primjena keramike � Široka primjena: � izrade građevinarskih opeka i crijepova � sanitarna oprema � alati za rezanje metala i kuhinjski noževi � vatrostalne obloga ložišta ali i slojevi kuhinjskih pomagala � vjetrobrani i stakla vozila te svjećice motora � Senzori, magnetne memorije … � Izolacija oplate Space Shuttle-a zbog visoke izdržljivosti na ekstremne temperature

Industrija vapna � Vapno ili kreč je građevinsko vezivni materijal koji se dobiva iz kamena vapnenca pečenjem na temperaturi od 1000 – 1200 °C � Vrste vapna: � živo vapno � gašeno vapno � hidratizirano vapno

Primjena vapna � Živo vapno � Nakon pečenja vapnenca nastaje živo vapno u obliku grumena ili samljeven u obliku praha prljavo bijele boje tj. kalcijev oksid � Gašeno vapno � Vapno se raspada i gasi dodavanjem vode razvijajući temperaturu od oko 150 ° C, zbog čega je obavezno miješanje smjese � Primjenjuje se za unutarnje i vanjsko bojanje, dezinfekciju mineralno vezanih podloga, zaštitu voćaka od insekata, kao vezivo za vapnene i vapneno-cementne žbuke

Primjena vapna � Hidratizirano vapno dobiva se gašenjem živog vapna s vrlo malo vode � Primjenjuje se: �u građevinskoj industriji (proizvodnja građevinskih mortova za zidanje i žbukanje) � u kemijskoj industriji � u cestogradnji (stabilizacija tla) � za sanaciju ekololoških incidenata (za pročišćavanje i neutralizaciju otpadnih voda i omekšavanje vode) � u prehrambenoj i tekstilnoj industriji � u poljoprivredi � kao premaz

Industrija nemetalnih mineralnih sirovina u EU � Proizvodnja sektora iznosi 88. 6 mlrd. € u 2006. godini ili ukupno 5. 25 % dodane vrijednosti industrije zemalja EU � Ukupan broj zaposlenih je oko 1 035 500 tj. oko 3% ukupno zaposlenih u industriji � Oko 12% svih proizvoda ovog sektora trguje se unutar EU

Industrija cementa u EU � Velika većina europskih proizvođača cementa aktivni su na globalnom tržištu � Najveći trgovinski partner u tom području je SAD � Proizvodnja cementa u EU indirektno je vezana uz brojne druge industrije i kao takva kreira velik broj radnih mjesta, pogotovo u manjim sredinama

Industrija cementa u EU � Bitna komponenta je briga za očuvanje okoliša budući da cementare proizvode značajnu količinu ugljikovog dioksida � Također inovacije nekih zemalja EU omogućuju da cementare u proizvodnji koriste spaljivanje otpada kao gorivo ali i korištenje alternativnih materijala iz otpada kao sirovine � Cementare se često koriste u spaljivanju otpadnih materijala u članicama EU

Industrija cementa u EU � Stabilan rast obilježava ovu industriju u EU, u razdoblju 1998. i 2007. on iznosi 23% � Proizvodnja cementa 2007. iznosi 272 milijuna tona u vrijednosti 19 mlrd. € � Broj zaposlenih u industriji cementa iznosi 0. 25% ukupno zaposlenih u industriji te ukupno 0. 5% dodane vrijednosti industrije EU

Industrija cementa u EU � Ovisno o infrastrukturnim projektima kreće se i proizvodnja cementa � Zbog osuvremenjavanja pogona pada broj zaposlenih i 2007. godine iznosi 56 500 direktno zaposlenih � Industrija je stoga kapitalno intenzivna ali i energetski zahtjevna

Trgovina cementom u EU � Cement je jeftina sirovina i stoga većinu troškova čini transport � Godine 2007. zemlje EU izvezle su 3% cementa od čega 7% u ostale zemlje Europe dok ostatak uglavnom u SAD � U SAD-u 60% proizvođača cementa je u vlasništvu tvrtki zemalja EU � Uvoz uglavnom iz dalekoistočnih zemalja

Industrija stakla u EU � Podjela na nekoliko sektora � Ambalažno � Ravno staklo čini 60%proizvodnje staklo čini 30% � Specijalna stakla, keramičke glazure, stakleno posuđe, staklena vlakna za izolaciju ukupno oko 10% proizvodnje

Industrija stakla u EU � � � Ukupna proizvodnja 2007. iznosi 37, 5 milijuna tona što čini 30% količine svjetske proizvodnje u Vrijednost ukupne proizvodnje iznosi 39 mlrd. € tj. 32% vrijednosti svjetske proizvodnje Glavninu proizvodnje, oko 70%, čini 5 članica EU – Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i Velika Britanija

Industrija stakla u EU � Industriju stakla u EU obilježava konkurentnost na globalnom tržištu zahvaljujući kvaliteti proizvoda, kapacitetu za inovacije i iskusnim radnicima � Glavna prijetnja kao i svim industrijskim sektorima u EU je dalekoistočna jeftina radna snaga

Trgovina stakla u EU � Unutar EU trguje se sa 80% ukupne proizvodnje stakla � Trenutno se bilježi rast uvoza stakla iz ostalih zemalja te već 2007. EU ima negativnu trgovinsku bilancu u tom sektoru � Proizvodnja stakla je energetski intenzivna i stoga je bitna stavka u budućem razvoju održivost u smislu bolje reciklaže

Industrija keramike u EU � Raspon između potrošačke keramike do građevinske je velik i oko 40% ukupne proizvodnje otpada na keramičke pločice i crijepove � Proizvodnja 2006. iznosi 28. 1 mlrd. € sa rastom od 3% u odnosu na prethodnu godinu ali padom u broju zaposlenih od 2%

Industrija keramike u EU � Europska unija je globalni lider u proizvodnji kvalitetnih keramičkih proizvoda � Rastuća ulaganja u istraživanje i razvoj posebno u nove materijale, korištenje lasera i automatizacije procesa te ekološki prihvatljive proizvodnje

Trgovina keramikom u EU � Oko 25% proizvodnje izvozi se izvan EU ponajviše u SAD, Švicarsku, Rusiju i Japan � Pritom 70% uvoza dolazi iz Kine � Održivost posebno ovisi o proizvodnji cigle i crijepova zbog njihove velike potrebe za energijom

Industrija keramike u EU

Industrija vapna u EU � Proizvodnja vapna 2006. godine iznosila je 28 milijuna tona tj. 12% ukupne svjetske proizvodnje od 227 milijuna tona � Ukupna je vrijednost proizvodnje iznosila 2. 5 mlrd. € � Broj zaposlenih u industriji 11 000

Industrija vapna u EU � Nekoliko velikih proizvođača na svjetskom tržištu � Sirovina se proizvodi uglavnom na mjestu gdje se i crpi čime dolazi do uštede transportnih troškova ali i boljeg očuvanja okoliša � Industrija je i kapitalno i energetski intenzivna te potrebe za energijom čine 50% troškova proizvodnje

Trgovina vapnom u EU � Vapno je sirovina koja je relativno jeftina te stoga transportni troškovi čine glavninu cijene � Europski proizvođači često radije ulažu u proizvodne pogone drugih zemalja gdje postoji potražnja za vapnom � Razlog su upravo transportni troškovi � Proizvodnja vapna ima negativne učinke na okoliš zbog brojnih nusprodukata poput dušikovih i sumporovih oksida

SVIJET � Od 1950. – 2000. svijetska proizvodnja nemetalnih minerala porasla je sa 40, 7 na 210 milijardi dolara � Do 2025. porast preko 4 milijarde dolara

SAD � � � SAD broji oko 3300 kompanija koja se bave rudarstvom i vađenjem minerala sa godišnjim prihodima od oko 22 milijarde dolara Uvoz nemetalnih minerala čini oko 5 % američkog tržišta Uvoze iz Kanade, Sudijske Arabije, Venecuele, Iraka i Meksika Izvoze u Kanadu, Kinu, Japan, Meksiko i Njemačku – 5% proizvodnje Glavni proizvodi su lomljivi i mljeveni vapnenac (35% prihoda), građevinski pijesak i šljunak (20%), mljeveni i lomljivi granit (10%)

KINA � � � Kina i Indija imaju najviše nemetalnih mineralnih resursa u svijetu Kina prva u svijetu po proizvodnji i izvozu Prvo mjesto u nemetalnim mineralima zauzimaju fluorit, boksit, magnezit, bentonit, talk i kvarc Kina koristi više od 130 različitih minerala Izvozi nemetalne mineralne proizvode u 130 zemalja i regija Iako Kina ima prednosti u mineralima, dugovječni i kvalitetniji proizvodi su monopolizirani od stranih poduzeća

CEMENT � � Svijetska potražnja cementa u 2005. iznosila je 2. 283 milijuna tona, od toga 47% otpada na Kinu Očekivana potražnja za 2010. je 2836 milijuna tona Od 2005. - 2010. Kina je povećala potražnju za 250 milijuna tona – više od ukupne godišnje potražnje u Europi Najveći svijetski potrošači cementa su Europa, SAD i Japan

Potražnja cementa u milijonima tona 2005 2010 Stopa rasta Sjeverna Amerika 170 200 2, 9% Zapadna Europa 208 236 2, 2% Azija i Oceania 1500 1900 5, 2% Ostale regije 405 500 4, 7% Svijetska potražnja cementa 2283 2836 4, 7%

CEMENT � � Svijetska proizvodnja cementa kontinuirano raste U prošlih 10 godina proizvodnja je porasla za 50% 2003. proizvedeno 1940 milijona tona diljem svijeta – u Aziji 67% najveći svijetski proizvođač je Kina, a prati ju Indija

CEMEX � � � Najveći svijetski dobavljač građevinskog materijala i treći po veličini proizvođač cementa Osnovan 1906. u Meksiku Proizvodni pogoni u 50 zemalja u Sjevernoj Americi, na Karibima, Južnoj Americi, Europi, Aziji i Africi

HRVATSKA � � � Obuhvaća istraživanje, eksploataciju, oplemenjivanje, proizvodnju i preradu nemetalnih mineralnih sirovina U eksploataciji su ležišta kvarcnog pijeska, bentonita, keramičkih i ciglarskih glina, gipsa, tufa, lapora, dolomita, vapnenca, eruptivnih materijala i šljunka za građevne materijale i arhitektonskoga kamena te se proizvodi morska sol Poznata su, ali se ne iskorištavaju, ležišta kvarcita, barita, grafita te neka ležišta arhitektonskoga kamena

Proizvodnja � � � Resursi omogućuju intenzivnu eksploataciju i preradu nemetalnih sirovina u staklarskoj, keramičkoj, cementnoj, vatrostalnoj i opekarskoj industriji te arhitektonskoga kamena, posebno za potrebe graditeljstva u ukupnoj industrijskoj proizvodnji Hrvatske 2007. godine sudjeluje s oko 8 % Približno 80 % proizvodnje te industrije čini reprodukcijski materijal za ostale industrijske grane (graditeljstvo, prehrambenu, kemijsku i metaloprerađivačku industriju) 20 % je roba široke potrošnje Vađenjem ostalih ruda i kamena te proizvodnjom drugih nemetalnih mineralnih proizvoda bavi se oko 780 tvrtki s oko 18. 000 zaposlenih

Izvoz � Najvažnije grupe izvoznih proizvoda od 2001. do 2007. godine : 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. staklarska industrija (ambalažno, lijevano, sigurnosno, laboratorijsko-farmaceutsko staklo) sve vrste cementa keramički proizvodi (keramičke pločice, sanitarije, porculan) arhitektonsko-građevni kamen mineralna vuna opekarski proizvodi (cigla i crijep) kameni agregati i betonski prefabrikati

Uvoz � � od 2001. do 2007. godine uvoz sirovina i gotovih proizvoda kakvi se u Hrvatskoj ne proizvode ili se nedovoljno proizvode Uvoz fosfata, feldspata, kaolina, specijalnoga kvarcnog pijeska, arhitektonskoga kamena eruptivnog podrijetla, morske i kamene soli, floatstakla, staklene vune, vatrostalnih materijala, ali i proizvoda keramičke industrije (pločice, sanitarije, porculan), opekarskih proizvoda (cigla i crijep), betonskih prefabrikanata, bitumenskih proizvoda i staklarske industrije (ambalažno staklo i sigurnosno staklo, staklo za kućanstvo te farmaceutsku industriju)

� � Udruženje industrije nemetala i građevnog materijala objedinjuje tvrtke iz djelatnosti istraživanja, eksploatacije, oplemenjivanja, proizvodnje i prerade nemetalnih sirovina

HVALA NA PAŽNJI !!