Neke obiteljske i kolske odrednice otpornosti kod adolescenata
Neke obiteljske i školske odrednice otpornosti kod adolescenata Lea Skokandić, Ines Rezo i Marina Ajduković Studijski centar socijalnog rada, Pravni Fakultet, Zagreb, Hrvatska Prvi međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Zaštita i promicanje dobrobiti djece, mladih i obitelji” Zagreb, 7 - 8. 12. 2017.
Razumijevanje otpornosti • Kakav je proces i mehanizam povezanosti izloženosti rizičnim čimbenicima s pozitivnim i negativnim ishodima kod djece? IZLOŽENOST RIZIČNIM ČIMBENICIMA NI V I T I POZ DI ISHO ZAŠTITNI ČIMBENICI? NEG A ISH TIVNI OD I
Otpornost • Pozitivna prilagodba tijekom ili nakon izloženosti teškoćama koje imaju potencijal da na različite načine naštete razvoju djece (Masten, 2007) • Adekvatna prilagodba pojedinca u suočavanju s teškoćama i izazovima koji nadilaze uobičajene razvojne zadatke (Masten, 2001) • Pozitivna karakteristika ličnosti koja jača prilagodbu pojedinca izazovnim ili ugrožavajućim životnim okolnostima (Wagnild i Young, 1993) • Zaštitni čimbenici definirani su kao karakteristike djeteta, obitelji i šireg okruženja koje smanjuju negativne učinke teškoća na ishode kod djece (Masten i Reed, 2002, Luthar i Zelazo, 2003) • Karakteristike djeteta koje su povezane s pozitivnim ishodima uključuju inteligenciju, regulaciju emocija, temperament i ličnost, strategije suočavanja, lokus kontrole, pažnju i genetske utjecaje (Masten i Powell, 2003)
Teorijsko uporište • ekološki model ljudskog razvoja (Bronfenbrenner, 1979) koji pruža holistički uvid u prilagodbu i poteškoće mladih. • U modelu se kroz nekoliko razina ekološkog sustava (adolescent, obitelj, škola, susjedstvo) daje cjeloviti uvid u čimbenike koji oblikuju ponašanje. • razvoj djeteta odvija u višedimenzionalnom kontekstu, uključujući i socijalni i ekonomski kontekst obitelji • može se povezati s modelom specifično vezanim za ovo područje - modelom obiteljskog stresa (Conger i sur. , 1994) - dovodi u vezu ekonomske teškoće i obiteljski stres, kroz uvećanje emocionalnih teškoća roditelja i ugrožavanje zdravog razvoja djece (adolescenata) (Conger, Conger i Martin, 2010).
Odrednice otpornosti • Možemo ih promatrati kroz tri područja: • Karakteristike unutar samog djeteta povezane s pozitivnim ishodima • visoka inteligencija, regulacija emocija, temperament i ličnost s karakteristikama adaptibilnosti i društvenosti, pozitivne strategije suočavanja, internalni lokus kontrole, adekvatna pažnja i zdravi genetski utjecaji (Masten i Powell, 2003) • Karakteristike unutar obitelji • kvaliteta odnosa roditelja i djece te privrženost (Luthar i Latendresse, 2005), roditeljski stil obilježen toplinom i responzivnošću (Kim-Cohen i sur. , 2004) te veća količina roditeljskog nadzora (Tiet i sur. , 2001; Buckner, Mezzacappa i Beardslee, 2003). • Karakteristike zajednice • kvaliteta četvrti (Barbarin i sur. , 2006), kohezija u susjedstvu (Jaffee i sur. , 2007; Li, Nussbaum i Richards, 2007), organizacije za mlade u zajednici (Cauce, Stewart, Rodriquez, Cochran i Ginzler, 2003), kvaliteta školskog okruženja (Ozer i Weinstein, 2004) te izvannastavne aktivnosti (Wyman, 2003)
Važnost istraživanja odrednica otpornosti • Ispitivanje relevantnosti psiholoških sistema – obitelji i škole, za koje se pretpostavlja da pored individualnih obilježja doprinose razvoju i jačanju otpornosti • Analiza relativnih doprinosa prediktora u prediktorskom setu, omogućuje nam izdvajanje onih čimbenika koji doprinose otpornosti – kako bi se mogle dati smjernice za daljnja istraživanja i praktične implikacije
Cilj • Provjeriti u kojoj mjeri percepcija obiteljskih odnosa te odnosa prema školi predviđaju otpornost kod adolescenata i adolescentica. • percepcija obiteljskih odnosa: zadovoljstvo sa svojom obitelji, kvaliteta privrženosti roditeljima, roditeljsko nadgledanje i uključenost u komunikaciju o financijama unutar obitelji • odnos prema školi: zadovoljstvo sa školom, vezanost uz školu i važnost koju roditelji pridaju obrazovanju
Metodologija istraživanja • Podaci su prikupljeni u sklopu projekta „Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize“, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost (IP-2014 -09 -8546). • ISPITANICI • Uzorak s karakteristikama dvoetapnog neproporcionalno stratificiranog klaster uzorka od prvih razreda srednjih škola u šest županija središnje Hrvatske prikupljen je 2016. godine. • 1 099 učenika prvih razreda srednje škole • 537 djevojaka i 562 mladića • Dob: 14 – 17 (M = 15, 18; SD = 0, 511) • 82, 4% iz cjelovitih obitelji
Metodologija istraživanja (2) • MJERNI INSTRUMENTI • Primijenjen je upitnik na nastavi u školama - sastojao se od više mjera, u svrhu ovog istraživanja izdvojeni su slijedeći mjerni instrumenti: • Skala otpornosti (Wagnild i Young, 1993), • Upitnik subjektivne dobrobiti (Rees, Goswami i Bradshaw, 2010), • Inventar privrženosti roditeljima i vršnjacima (Armsden i Greenberg, 1987), • Upitnik roditeljskog nadgledanja (Silverberg i Small, 1991), • upitnici percepcije obiteljskih financijskih poteškoća, vezanosti za školu i obrazovnih očekivanja od strane roditelja, koji su konstruirani za potrebe ovog projekta.
Mjerni instrumenti INSTRUMENT PRIMJER ČESTICE Skala otpornosti Prihvaćanje sebe i života - U redu je ako postoje ljudi kojima se ne sviđam. Osobna kompetencija - Obično se snađem, na ovaj ili onaj način. (25 k; 1 -7 stupanj slaganja) Upitnik subjektivne dobrobiti Procjena zadovoljstva: Sa školom u cjelini; Sa svojom obitelji (2 k; 0 -10 stupanj procjene zadovoljstva) Inventar privrženosti roditeljima i vršnjacima Povjerenje - Volim čuti mišljenje moje majke/oca o stvarima koje me brinu. Komunikacija - Pričam majci/ocu o svojim problemima i brigama. Otuđenje - Volio bih imati drugačijeg oca/ majku (25 k za majku i 12 k za oca; 1 -5 procjena učestalosti) Upitnik roditeljskog nadgledanja Percepcija obiteljskih financijskih poteškoća Vezanost za školu Obrazovna očekivanja od strane roditelja Moji roditelji znaju gdje sam poslije škole. (9 k; 1 nikad-5 uvijek) Sudjelujem u razgovorima o novcu u svojoj obitelji. (2 k; 1 nikad-5 uvijek) Volim ići u školu. (26 k; 1 -5 stupanj slaganja) Koliko je tvojim roditeljima važno : Tvoj trud i zalaganje u školi (7 k; 1 -4 stupanj procjene važnosti)
Osobna kompetencija Rezultati Prihvaćanje sebe i života Vezanost uz školu • Razlike između adolescenata i adolescentica Zadovoljstvo sa školom u cjelini Važnost obrazovanja za roditelje Roditeljsko nadgledanje Uključenost u financije obitelji Povjerenje - majka Povjerenje - otac Komunikacija - majka Komunikacija - otac Otuđenje - majka Otuđenje - otac MRang 1 Zadovoljstvo sa svojom obitelji SPOL Ž M M 92, 07 92, 76 42, 27 44, 00 SD 14, 75 16, 20 7, 72 7, 88 SPOL Ž M Ž M M 80, 83 77, 96 511, 011 558, 501 25, 18 24, 74 SD 15, 27 15, 78 SPOL Ž M Ž M Ž M M 28, 54 25, 74 6, 64 6, 20 42, 33 41, 81 39, 98 40, 57 34, 60 33, 22 29, 76 31, 10 22, 17 21, 14 21, 82 517, 281 550, 381 SD 5, 76 6, 89 1, 97 2, 07 7, 49 6, 73 8, 70 7, 74 7, 89 6, 89 8, 73 7, 73 4, 96 4, 88 5, 48 5, 20 t; M-W z -, 73 -3, 63(**) t; M-W z 3, 05(**) -2, 54 (*) 2, 81 3, 21 2, 38 t; M-W z 7, 26(**) 3, 53(**) 1, 19 1, 17 3, 04(**) -2, 61(**) -, 22 -2, 05(*) -1, 99 (*)
Rezultati na subuzorcima prema spolu predviđanje prihvaćanja sebe i života (-) otuđenje od majke ADOLESCENTI Prihvaćanje sebe i života Zadovoljstvo sa svojom obitelji Vezanost uz školu Povjerenje - majka Otuđenje - otac F= 22, 24; df 1=4, df 2=496; p<, 01; R=0, 29; R 2=0, 15 roditeljsko nadgledanje komunikacija s ocem zadovoljstvo sa školom PRIHVAĆANJE SEBE I ŽIVOTA ADOLESCENTICE Prihvaćanje sebe i života Komunikacija - otac Otuđenje - majka Zadovoljstvo sa školom u cjelini Roditeljsko nadgledanje F= 48, 82; df 1=4, df 2=494; p<, 01; R=0, 53; R 2=0, 28 Beta , 27 -, 19 , 17 , 11 p , 000 , 009 povjerenje u majku zadovoljstvo sa svojom obitelji Beta , 17 , 16 , 12 -, 10 p , 001 , 000 , 024 , 031 (-) otuđenje od oca vezanost uz školu PRIHVAĆANJE SEBE I ŽIVOTA
Rezultati na subuzorcima prema spolu predviđanje osobne kompetencije ADOLESCENTI važnost obrazovanja za roditelje vezanost uz školu komunikacija s ocem OSOBNA KOMPETENCIJA ADOLESCENTICE Osobna kompetencija Vezanost uz školu Komunikacija - otac Važnost obrazovanja za roditelje Uključenost u financije obitelji F= 33, 93; df 1=4, df 2=493; p<, 01; R=0, 46; R 2=0, 21 Osobna kompetencija Povjerenje - majka Vezanost uz školu Uključenost u financije obitelji Zadovoljstvo sa svojom obitelji F= 28, 95; df 1=4, df 2=495; p<, 01; R=0, 43; R 2=0, 18 Beta , 27 , 21 , 13 , 11 uključenost u financije obitelji p , 000 , 002 , 009 vezanost uz školu uključenost u financije obitelji Beta , 19 , 22 , 15 , 11 p , 000 , 028 zadovoljstvo sa svojom obitelji povjerenje u majku OSOBNA KOMPETENCIJA
Predviđanje otpornosti na ukupnom uzorku zadovoljstvo s obitelji (-) otuđenje od majke komunikacija s ocem zadovoljstvo sa školom vezanost uz školu PRIHVAĆANJE SEBE I ŽIVOTA Prihvaćanje sebe i života Komunikacija - otac Otuđenje- majka Zadovoljstvo sa školom u cjelini Zadovoljstvo sa svojom obitelji Vezanost uz školu F= 49, 09; df 1=5, df 2=996; p<, 01; R=0, 44; R 2=0, 19 Beta , 187 -, 146 , 093 , 128 , 093 p , 000 , 007 odnos povjerenja s majkom komunikacija s ocem važnost obrazovanja za roditelje uključenost u financije obitelji vezanost uz školu OSOBNA KOMPETENCIJA Osobna kompetencija Vezanost uz školu Komunikacija - otac Uključenost u financije obitelji Povjerenje - majka Važnost obrazovanja za roditelje F= 48, 76; df 1=5, df 2=994; p<, 01; R=0, 44; R 2=0, 19 Beta , 225 , 155 , 119 , 122 , 090 p , 000 , 003
Zaključci 1. Otpornost je važno razmatrati u kontekstu obiteljskih i školskih varijabli, kao i individualnih. • Objašnjen je veći postotak varijance Otpornosti (između 15% i 28%) pomoću varijabli percepcije obiteljskih odnosa te odnosa prema školi • Osobnu kompetenciju značajno objašnjavaju vezanost uz školu i uključenost u financije obitelji na oba subuzorka 2. Otpornost je važno promatrati u kontekstu rodnih razlika • Značajni prediktori prihvaćanja sebe i života su različiti na subuzorcima adolescenata i adolescentica
Zahvaljujemo na pažnji!
- Slides: 16