National Human Development Report 2008 United Nations Development

National Human Development Report 2008 United Nations Development Programme

Dobra klima za promjene Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Pitanja kojima se Izvješće bavi: • Što znamo o klimi koja se mijenja? • Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? • Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu?

Što znamo o klimi koja se mijenja? Rezultati istraživanja javnog mnijenja Hrvatski građani i građanke vjeruju da su klimatske promjene ozbiljan problem. Posebno oni koji žive u obalnom području gdje se očekuje da će učinci biti izraženiji. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

Što znamo o klimi koja se mijenja? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. . rezultati istraživanja javnog mnijenja Većina hrvatskih građana podržava proaktivna rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova te za to smatra prvenstveno odgovornim sektor gospodarstva i i Vladu.

Što znamo o klimi koja se mijenja? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. . rezultati istraživanja javnog mnijenja Većina hrvatskih građana tvrdi da su već poduzeli neke aktivnosti sa ciljem očuvanja okoliša i da su spremni i dalje poduzimati nove akcije, uključivši i plaćanje dodatnog iznosa na cijenu struje i za promet koji bi bio manje štetan za okoliš.

Što znamo o klimi koja se mijenja? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Klimatska predviđanja za razdoblje do kraja stoljeća - Općenito, u Hrvatskoj će biti toplije i sušnije, posebice ljeti. - Sniježni pokrov zimi u sjevernoj Hrvatskoj bit će neizvjesniji. - Očekuje se smanjena vlažnost tla u proljetnom razdoblju. Očekivana promjena ljetnih temperatura za razdoblje 2040 -2070.

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Analizirani sektori: - Turizam - Obalno područje – posebno u odnosu na mogući porast morske razine - Zdravlje ljudi - Vodni resursi - Poljoprivreda - Ribarstvo i marikultura

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Posljedice klimatske varijabilnosti - sažetak: • Zbog toplinskog udara u kolovozu 2003. godine, porast smrtnosti procijenjen je na 4% • Iste godine, zbog suše, smanjena je proizvodnja struje iz hidroelektrana za gotovo 20%. To je Hrvatsku koštalo oko 96 milijuna EUR koliko je trebalo kompenzirati gubitke u elektroprodukciji. • Ekstremni vremenski događaji u razdoblju od 2000. – 2007. godine rezultirali su u prosječnom godišnjem trošku od 176 milijuna EUR za sektor poljoprivrede – iznos veći od iznosa poticaja isplaćenih u tom razdoblju poljoprivrednicima.

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Turizam • • • Značajno doprinosi društvenom razvoju u Hrvatskoj zbog količine prihoda i broja radnih mjesta koje osigurava za stanovništvo (28% ukupne zaposlenosti). Gotovo 20% BDP-a Dodatna zarada (apartmani i sobe) za veliki dio stanovništva u obalnom području

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Turizam • Privatni smještaj i kampovi čine 67% svih kapaciteta za smještaj gostiju. • Promjene u broju turističkih posjeta mogle bi dramatično utjecati na brojne poduzetnike iz srednje klase koji ovise o prihodima od turizma (vlasnici apartmana za iznajmljivanje, vlasnici obiteljskih restorana, itd. ) osobito tijekom vrhunca turističke sezone. • Posebna prirodno vrijedna i stoga turistički atraktivna područja (npr. NP Plitvice) mogu biti izložena riziku od posljedica klimatskih promjena – potrebno je istražiti moguće fizičke utjecaje na specifična područja i ekosustave. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Turizam • Više dnevne temperature u području Jadrana mogu dovesti do toga da turisti počnu izbjegavati ovo područje i odlaziti na sjevernije destinacije s ugodnijom/blažom ljetnom klimom • Moguće su promjene obrazaca dolaska turista, brojnost i raspoređenost kroz sezone. . .

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Turistički klimatski indeks (TCI) Simulacija uvjeta za ljetni turizam u Europi za razdoblja 1961 -1990. i 2071 -2100. prema scenariju visoke emisije (IPCC A 2). Izvor: projekt PESETA 2007. (1961 -1990) (2071 -2100) Odlično Vrlo dobro Dobro Prihvatljivo Nepoželjno

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Obalno područje i porast morske razine • Očekivani porast globalne razine mora iznosi između 9 i 88 cm do 2100. g. No postoje mnoge nesigurnosti oko toga. • Vrlo primitivna analiza za Hrvatsku obalu upućuje da bi površina potopljenog tla bila oko 100 miliona kvardatnih metara uz porast morske razine od 50 cm. • Premda bi posljedice mogle biti skupe, mnogo je neizvjesnog i promjene će se odvijati postupno kroz dulje vremensko razdoblje. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Obalno područje i porast morske razine - Poplavljeno područje doline rijeke Neretve nakon porasta razine mora 0, 88 m. (Plava mreža označava naseljeno područje a ostale boje označavaju različite vrste područja) Izvor: OIKON d. o. o.

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Obalno područje i porast morske razine - Poplavljeno područje doline rijeke Neretve nakon porasta razine mora 1 m. Izvor: http: //flood. firetree. net/

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Obalno područje i porast morske razine - Prikaz poplavljenog kopna nakon porasta razine mora od pola metra u sjevernom dijelu Splita. (Plava mreža označava naseljeno područje, a ostale boje označavaju različite vrste područja) Izvor: OIKON d. o. o.

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Obalno područje i porast morske razine - Obalni prikaz Šibenika i otoka Krapnja nakon porasta razine mora od pola metara. (Plava mreža označava naseljeno područje a ostale boje označavaju različite vrste područja) Izvor: OIKON d. o. o.

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Obalno područje i porast morske razine - Obalni prikaz otoka Krapnja nakon porasta razine mora od 1 metra. Izvor: http: //flood. firetree. net.

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Utjecaj na zdravlje ljudi • Toplotni udari - poput onog u Europi 2003. godine koji je imao posljedice i na stanovništvo u Hrvatskoj - će vrlo vjerojatno postati učestaliji zbog klimatskih promjena. • Klimatske promjene utjecat će na zdravlje ljudi u Hrvatskoj, pozitivno i negativno: • Povećanje kardiovaskularnih rizika • Povećanje alergijskih reakcija • Porast zaraznih bolesti Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Vodni resursi • Mnoge su korisne namjene vode: piće, poljoprivreda, hidroenergija, usluge ekosustava itd. • Hrvatske zalihe vode su među najbogatijima u Europi, vrlo malo dostupnih resursa se koristi (1%), no i vrlo je mnogo gubitaka u distribuciji crpljene vode što rezultira gubicima prihoda od gotovo 286 milijuna EUR (0, 9% BDP-a) godišnje i povećanim emisijama stakleničkih plinova, kao posljedicama povećane potrošnje električne energije za crpljenje vode. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Vodni resursi • Klimatske promjene mogu uzrokovati promjene u sustavima koji ovise o vodi. • To je posebno značajno za poljoprivredu, usluge ekosustava (močvarna područja) te za hidroenergiju. • Sušne godine već su imale značajan utjecaj na proizvodnju hidroelektrana Razlike u količini i cijeni prizvedene električne energije u sušnim godinama, uspoređeno s prosjekom

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Poljoprivreda • Vrlo bitan sektor zbog svoje ukupne vrijednosti i utjecaja na sigurnost hrane, na ranjive skupine društva te na zapošljavanje. • Klimatska varijabilnost je već značajno utjecala na poljoprivredu. Ekstremni vremenski uvjeti rezultirali su u prosječnim gubicima od 176 milijuna EUR godišnje u razdoblju 2000 -2007. odnosno 0. 6% BDP-a i 9. 3% BDV-a iz poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Poljoprivreda • U budućnosti, analizom samo jednog modela za jednu vrstu usjeva (kukuruz), gubitak prihoda zbog klimatskih promjena mogao bi biti značajan: 6 -16 milijuna eura u 2050. godini, odnosno 31 - 42 milijuna u 2100. Taj iznos je jednak 0, 8 - 5, 7% svih prihoda od prodaje ratarskih usjeva u 2005. g. • Premalo je dostupnih informacija potrebnih za razumijevanje i prilagodbu klimatskim promjenama: potrebni su modeli za više usjeva, za različite regije, ekonomski modeli sektora. Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008.

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Ribarstvo i marikultura • Istraživanja su već pokazala veliko ekspanzivno kretanje prema sjeveru onih vrsta riba kojima više odgovaraju tople vode. U proteklih trideset godina u sjevernim dijelovima Jadranskog mora zabilježene su brojne nove vrste. • Tuna, koja predstavlja najvažniji ekonomski proizvod, karakteristična je toplovodna vrsta. Uzgoju tune vjerojatno će pogodovati globalno zatopljenje zbog ubrzanog rasta do kojeg dolazi zbog intenzivnijeg hranjenja i većeg indeksa konverzije hrane. • Općenito, učinci globalnog zatopljenja na uzgoj školjkaša trebali bi biti pozitivni, no vjerojatno će biti potrebne neke promjene običaja uzgoja kulture. • Klimatske promjene vjerojatno će rezultirati i nekim novim vrstama u Jadranu što može biti ekonomski i korisno i štetno.

Na što će klimatske promjene utjecati u Hrvatskoj? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Ranjive skupine društva • Premda su klimatske promjene svjetski problem, one nemaju jednak učinak na sve ljude. • Siromašniji dijelovi društva imaju vrlo ograničenu sposobnost prilagodbe promjenama te više ovise o resursima koji su osjetljiviji na klimu. • Starija populacija, koja je ujedno i siromašnija, će najvjerojatnije biti najozbiljnije pogođena posljedicama i učincima klimatskih promjena na zdravlje i na gospodarstvo (porast cijena hrane i energenata). • Ranjive su i one skupine društva koje primarno ovise o poslovima koji ovise o povoljnim vremenskim prilikama, u nekim regijama posebno (npr. ribarstvo, turizam u obalnom području, poljoprivreda u ruralnim područjima).

Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Ublažavanje klimatskih promjena i smanjenje emisija stakleničkih plinova: Bogate zemlje moraju smanjiti emisije za 30% do 2020. i za 80% do 2050. godine.

Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Ublažavanje klimatskih promjena i smanjenje emisija stakleničkih plinova: Izvori emisija/sektori Projekcije emisija za razdoblje do 2020. godine bez promjena Kyoto cilj s mjerama

Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena Godišnji trošak u 2020. po toni smanjenja (EURmin i max) Neupitne mjere/ Pozitivna ekonomska dobrobit Ukupna emisija CO 2 e do 2020. (milijuna tona) 1. Efikasna rasvjeta (CFLs) 2. Efikasni kućanski uređaji 3. Korištenje drugih izvora umjesto elektro-energija za grijanje 4. Smanjenje preživača 5. Efikasnija vozila (140 g CO 2/km) 6. Korištenje biomase za industriju i građevinske pogone 7. Kvalitetnija rekonstrukcija postojećih kuća 8. Energetska efikasnost u industriji i građevinarstvu 9. Povećanje organskih farmi 10. Energetska efikasnost u uredima 11. Energetski efikasne nove zgrade

Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena Godišnji trošak u 2020. po toni smanjenja (EURmin i max) Mjere koje su vjerojatno neutralne s obzirom na trošak Početno stanje iz 1990. – 36 M tona 12. Nuklearna energija 13. Geotermalne energije 14. Poboljšanje postojeće elektro mreže 15. Biološki bazirani nusprodukti za proizvodnju energije 16. Solarni kolektori za grijanje vode 17. Korištenje obnovljivih izvora energije u uredima 18. Gorivo s manje ugljika LPG i CNG 19. Smanjenje klinkera u cementu 20. Promjene u proizvodnji dušične kiseline 21. Izgaranje metana na odlagalištima otpada Ukupna emisija CO 2 e do 2020. (milijuna tona)

Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena Godišnji trošak u 2020. po toni smanjenja (EURmin i max) Mjere u iznosu 25 EUR/t CO 2 e Ukupna emisija CO 2 e do 2020. (milijuna tona) 22. Energetska efikasnost u proizvodnji klinkera 23. Korištenje topline iz javne električne mreže 24. Centralni područni sistem grijanja i kogeneracija 25. Biomasa u malim sistemima grijanja i kućanstvima 26. Male hidroelektrane 27. Snaga vjetra

Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena Skuplje mjere Godišnji trošak u 2020. po toni smanjenja (EURmin i max) Mjere za koje nisu poznati troškovi Ukupna emisija CO 2 e do 2020. (milijuna tona) Mjere za koje nisu poznati troškovi Skuplje mjere 28. Stanice za gorivo i PV stanice 29. Obogaćivanje tla ugljikom 30. Električna energija iz biomase 31. Biodiezel 35. Povećanje šumskih površina 32. Bioetanol i vodik 36. 33. Najbolje tehnologije u poljoprivredi Mjere u prijevozu – javni prijevoz, urbanističko planiranje, prijevoz roba 37. Hvatanje i pophranjivanje ugljika 38. Smanjenje metana toplinskom obradom otpada - izgaranje otpada 34. Solarna energija-napredni sistemi

Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Troškovi smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena Projekcije ukupnih troškova za različite vrste mjera za 2020.

Što Hrvatska može učiniti kako bi promijenila klimu? Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Ublažavanje klimatskih promjena – analiza institucionalnih kapaciteta: • Vlada se jasno odredila prema tome da su energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova važni. • Tehnološki kapaciteti potrebni za ublažavanje klimatskih promjena postoje. • Mogućnosti za financiranje smanjenja emisija postoje i u stalnom su porastu, što će se i nastaviti, posebice stoga što je Hrvatska na putu za članstvo u EU.

Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Dobra klima za promjene: zaključci i preporuke • Današnja klima je usko vezana uz društveni razvoj i u Hrvatskoj nosi potencijalne velike rizike • Potrebne su opsežnije i kvalitetnije informacije za prilagodbu trenutnim klimatskim varijabilnostima i budućim klimatskim promjenama. • Hrvatska treba nastaviti ka većoj umjerenosti u potrošnji energije kako bi reducirala emisije i smanjila troškove. • Novi načini ublažavanja posljedica emisija stakleničkih plinova mogu pomoći u prilagodbi i smanjivanju emisija. • Izvješće Dobra klima za promjene potrebno je kako bi se ukazalo na rizike vezane uz klimu i potrebu smanjenja emisija.

Izvješće o društvenom razvoju - Hrvatska 2008. Dobra klima za promjene: zahvala Uredništvo (abecednim redom): Landau, Seth; Legro, Susan; Vlašić, Sandra Autori (abecednim redom): Branković, Čedo; Bray, John; Callaway, John; Dulčić, Jakov; Gajić-Čapka, Marjana; Glamuzina, Branko; Heim, Inge; Japec, Lidija; Kalinski, Vladimir; OIKON d. o. o. Institut za primjenjenu ekologiju; Ortl, Friderik; Patarčić, Mirta; Srnec, Lidija; Šimleša, Dražen; Zaninović, Ksenija; Znaor, Darko Recenzenti (abecednim redom): Lay, Vladimir; Levina, Ellina; Markandya, Anil; Strukova, Elena Suradnici (abecednim redom): AUDEO – Agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja; Bjelica, Aleksandar; Berlengi, Gojko; Bukovec, Dragan; Ciscar, Juan-Carlos; CROMETEO; Ćurić, Ante; Dejanović, Jasminka; Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske (DHMZ); Filipović, Mira; Gf. K – Centar za istraživanje tržišta; Grbec, Branka; Grgasović, Višnja; Hatić, Dalibor; Zavod za prostorno planiranje (MZOPUG); Jelavić, Vladimir; JRC – PESETA Project; Kaić-Rak, Antoinette; Kušan, Vladimir; Maddison, David; Morović, Mira; Ozimec, Siniša; Papa-Stubbs, Jasmina; Pisek, Ane; Radović, Jasminka; Raguzin, Igor; Schneider, Daniel Rolf; Singer, Davorin; Sišul-Jurković, Sanja; Skalsky, Rastislav; Državna geodetska uprava; Šenčar, Damir; Tomašić, Krešimir; Trošelj Stanišić, Sandra; Vešligaj, Davor; Vlahović, Tatjana; Vranaričić, Marijo; Vučetić, Višnja

National Human Development Report 2008 Zahvaljujem na pažnji! www. undp. hr United Nations Development Programme