Nastavnici u Srbiji stavovi o profesiji i reformama
Nastavnici u Srbiji: stavovi o profesiji i reformama u obrazovanju Rezultati projekta – RANON Jasminka Marković, Centar za obrazovne politike
Uvod ØU poslednjoj deceniji Srbija je u procesu reformi i inicijativa započetih u različitim obrazovnim sektorima i nivoima obrazovanja. ØVidljivo je nepodudaranje između obrazovne politike, zvaničnih propisa i trenutne prakse u školama. ØUloga nastavnika i percepcija njih samih kao potencijalnih “agenata promene” je vidljiva u trenutnim nastojanjima. ØRezultati istraživanja o stavovima nastavnika o aktuelnim promenama u sistemu obrazovanja Srbije, deo RANON projekta koji su sproveli Centar za obrazovne politike, Savez učitelja Srbije, Pedagoško društvo Srbije i Obrazovanje plus, zajedno sa nastavnicima kao glavnim kreatorima i realizatorima studije. 2
Teorijski okvir ØObrazovni sistem prolazi kroz reforme koje prati proces decentralizacije. ØOdgovornosti za donošenje odluka su prenesene na niže nivoe obrazovnog sistema - nejasno je gde u sistemu “leže” odgovornosti Ø Obrazovanje zasnovano na standardima donosi ogromnu promenu u obrazovnoj politici, ali i tekućoj praksi. ØKljučno - da se shvati kako nastavnici percipiraju sve promene koje se odvijaju i njihove promenjene uloge ØKako ovi elementi utiču na njihovu svakodnevnu praksu u učionici, u školi i pri komunikaciji sa lokalnom zajednicom? ØKoje kompetencije nedostaju nastavnicima kako bi izašli u susret promenama i koja vrsta podrške im je potrebna da bi ih razvili? 3
Metodologija Ø Podaci su prikupljeni u periodu od novembra do decembra 2011. godine u 25 fokus grupa sa nastavnicima i drugim nenastavnim osobljem u 25 gradova Srbije. ØFokus grupe uključuju nastavnike koji rade u osnovnim i srednjim školama (gimnazije i srednje stručne škole). ØRaznolikost predmeta koje nastavnici predaju, bez obzira na to da li su zaposleni u punom radnom vremenu, i godine iskustva su uzete u obzir. 4
Rezultati- 1 (Autonomija) Ø Većina ispitanika vidi obrazovni sistem Srbije kao visoko centralizovan – najvažnije odluke se donose “centralno”, a samo izvršne odluke su prepuštene školama. Ø Neki ukazuju da veruju da direktor i školski odbor imaju određeni stepen autonomije u upravljanju finansijskim resursima i zapošljavanju radnika. Ø Nastavnici nisu potvrdili da su uključeni u upravljanje školama kroz participaciju i partnerstvo. Ø Većina nastavnika navodi da im je najviše autonomije dato u učionici i da ne osećaju da imaju autonomiju izvan nje. 5
Rezultati– 2 (Autonomija) Ø Postoje “pritisci” u prilagođavanju globalnim trendovima u razvoju obrazovanja, kao i pritisci za prilagođavanje stvarnom kontekstu i potrebama svakog učenika ponaosob. Ø Obaveze nastavnika i profesionalne odgovornosti su povećane. Ø U svakoj fokus grupi, nastavnici ističu da je glavni problem što osećaju da gube dragoceno vreme u obavljanju administrativnih zadataka, koje je donela decentralizacija odgovornosti, dok sve manje i manje vremena troše u direktnom radu sa učenicima. 6
Rezultati– 3 (Obrazovanje zasnovano na standardima) Ø Standardi su prepoznati kao još jedan od administrativnih zahteva koji dolaze sa nivoa donosioca odluka. Ø Opšti stav je da donosioci odluka nemaju jasnu viziju budućeg razvoja obrazovnog sistema, i stoga je svaka inovacija „kratkog daha“. Ø Standardi za većinu nastavnika ostaju formalnost bez stvarne svrhe ili rezultata, sa malim uticajem na nastavni proces. Ø Većina navodi da pristup obrazovanju zasnovan na standardima nije „stvarna“ promena! Ø Mogućnost korišćenja – u procenjivanju učenika ili u planiranju predavanja! Ø Dodatna obuka je potrebna i neophodna. 7
Rezultati– 4 (Kompetencije) Identifikovane su četiri glavne kategorije odgovora nastavnika: Ø Nastavnik kao „ekspert”; Ø Nastavnik “mora da zna” kako da prenese znanje učenicima; Ø Treba da razvije sopstveni sistem rada, Ø Nastavnik se vidi kao neko ko komunicira sa različitim zainteresovanim stranama na svakodnevnoj osnovi. 8
Rezultati – 5 (Kompetencije) Nastavnici „znaju” sistem dobro i nastavnici BI TREBALO da znaju sistem! ALI? ? ? Ø Nastavnici povezuju ovo znanje sa pitanjima kao što su predmetni plan i program, kompatibilnosti programa među različitim predmetima. Ø Prepreka svakodnevnoj praksi – nema dovoljno „vezivnih niti” između programa različitih predmeta. Ø Trenutna reforma obrazovanja ima prilično negativnu konotaciju – nastavnik oseća kao da reforma postoji samo na papiru! 9
Rezultati– 6 (Kompetencije) Ø Opšti „portret“ obrazovnog sistema –konstantno se menja, nema kontinuitet, promene su nesistematične i nisu suštinske, mnogi propisi ostaju „nedovršeni” i nastavnici su ostavljeni da „lutaju okolo”. Ø Pridev „nemoćan” je često povezan sa nastavničkom participacijom u sistemu. Ø Nastavnici veruju – da je trenutni protok informacija nedovoljan i neadekvatan. Ø Ali – „priznaju” da su i oni sami inertni što je posledica lošeg iskustva u prošlosti. „U mojih 25 godina [rada] iskustva nikad nisam osetio da je nekom zaista stalo do mog mišljenja, kakvo je moje iskustvo i da neko traži povratnu informaciju od mene. “ (Nastavnik, Čačak) 1 0
Zaključci Ø Rezultati daju doprinos podacima o nastavničkim percepcijama i stavovima u pogledu njihovih uloga i potreba. Ø Potrebno je još mnogo toga uraditi kako bi se nastavnici osećali osnaženim da koriste „manevarski” prostor koji im je prethodno već dat! Ø Identifikovanje faktora koji olakšavaju aktivnosti nastavnika. Ø Građenje esencijalnih kompetencija osim onih koje su potrebne u učionici. 1 1
Hvala na pažnji! 1 2
- Slides: 12