Nastavne strategije za uspjeno uenje Pripremila Bogdanka Preloan

Nastavne strategije za uspješno učenje Pripremila: Bogdanka Prelošćan, stručni suradnik pedagog - mentor

Učenje i ljudski mozak – Osnovni pojmovi učenja utemeljenog na mozgu • Mozak – organ koji imamo – 1, 5 kg težine, jedinstven dizajn • Um – je ono što mozak čini – to je proces • mozak se razvija u prepoznatljivim stupnjevima

Učenje i ljudski mozak • Mozak - neograničeni potencijal • sto milijardi (100 000 000) stanica • broj veza koje može uspostaviti je od 10 na 1. 014 (stotinu trilijuna) do 10 na 10. 080 (više od procijenjenog broja atoma u poznatom svemiru) • najznačajnija je složenost veza između stanica koje aktiviraju učenje, svijest, pamćenje i inteligenciju

Učenje i ljudski mozak • revolucionarno istraživanje Marian Diamond /1988/ a koje su nastavili William Greenough i B. J. Anderson odredilo je da u svakoj životnoj dobi mozak doslovno može stvarati nove veze poticanjem • činjenica da možemo razvijati mozak znači da gotovo svaki učenik može povećati svoju inteligenciju ako se ona obogaćuje na pravi način • mozak treba vježbati i pred njega postavljati izazove da bi se razvijao (ako se stalno vježba može i u 80 -im i 90 -im biti mlad i brz)

Učenje i ljudski mozak • struktura mozga može se promijeniti ako se samo tjedan dana izlaže obogaćujućim iskustvima (multisenzorna iskustva, novosti, izazov i povratne informacije); • također učinci razvoja obogaćenog mozga često nestanu nakon dva do četiri tjedna ako se izazov i novosti ne nastave

Učenje i ljudski mozak • stres i prijetnja otežavaju učenje, • odmor pomaže učenju • emocije utječu na učenje – negativni osjećaji onemogućavaju učenje a pozitivni stvaraju uzbuđenje i ljubav prema učenju

Učenje i ljudski mozak • multimodalno učenje iz više izvora: mozak djeluje na mnogo razina obrađujući odjednom više informacija (djeca i tv reklame) • mozak je u stanju obraditi znatno više obavijesti, iskustava i podražaja nego što obično nalazi u školi • sporiji, linearni tempo sprječava učenje

Učenje i ljudski mozak • obogaćena okolina koja angažira sva osjetila, uključuje dosljedne povratne informacije od nastavnika i ostalih učenika pomaže nahraniti golemi apetit mozga za stimulacijom • raznovrsne metode, aktivnosti pokreću višestruki sustava pamćenja

Učenje i ljudski mozak Ciklusi i ritmovi • mozak ima prirodni puls učenja koji utječe na to koliko vremena je optimalno za usmjerenu aktivnost kao što je predavanje

Učenje i ljudski mozak Ciklusi i ritmovi • dob učenika određuje optimalno vrijeme – tako desetogodišnjak ima usmjerenu pažnju (koncentraciju) 10 minuta i 2 – 5 minuta vremena difuzije (rad u grupi, vrijeme za sebe – preradu informacija)

Mentalni modeli uspjeha • tajna uspjeha učenja sadržana je u mentalnim modelima uspjeha • to su stavovi, uvjerenja, obrasci mišljenja i nizovi načela djelovanja na kojima se temelje naše misli i ponašanja

Mentalni modeli uspjeha • oni koji postižu najbolje rezultate u bilo kojem području imaju stav da su slobodni osjećati i doživjeti upravo ono što izaberu • ako sami nismo nadležni za vlastite misli i iskustva, tko jest?

Mentalni modeli uspjeha • Neki ljudi su skloni reći: – činiš me tako sretnim, ljutiš me, živcira me kako to radiš • umjesto toga može se reći: trenutno se osjećam sretno, ljuto, iznervirano birate kako se osjećate i kako ćete reagirati u pojedinoj situaciji

Mentalni modeli uspjeha • preuzimate odgovornost za svoje ponašanje kao odgovor na situaciju • odgovornost je jedna od najvažnijih osobina nastavnika

Mentalni modeli uspjeha • ako je vaš cilj na satu objasniti učenicima… (položaj Europe) i ako to učenici nisu shvatili vaša reakcija može biti: – to je preteško za njihovu razinu shvaćanja – učenici sporo shvaćaju – moraju još ponavljati (napisati zadaću)

Mentalni modeli uspjeha • a bit je u tome da nije ostvaren postavljeni cilj: RAZUMJETI…

Mentalni modeli uspjeha • odgovorno pitanje bi bilo: Što ja MOGU UČINITI da bi učenicima to pojasnio/la

Mentalni modeli uspjeha • prihvaćanjem odgovornosti za svoju komunikaciju u početku će vam se činiti da doživljavate puno neuspjeha • međutim, ako učenje shvatimo (prihvatimo) kao proces onda je svaki „neuspjeh“ trenutak učenja

Mentalni modeli uspjeha • svaki neuspjeh ugrađujemo u svoje iskustvo i time postajemo bolji • svako iskustvo gradi znanje • pogreške pružaju vrijednu povratnu informaciju i mogućnost razvoja • povratna informacija jako važna kao dio procesa učenja Uspješni će reći: Ha, taj put sam naučio/la kako to ne činiti

Vaša konverzacija utječe na vaše rezultate • razlika između uspješnog i manje uspješnog nastavnika je u dilemi mogućnosti ili ograničenja uspješan nastavnik govori o MOGUĆNOSTIMA manje uspješan nastavnik govori o OGRANIČENJIMA

Pozitivna namjera • u svakom razredu ima učenika koji izgledaju spori, nemotivirani, nesposobni • učenikovo ponašanje ovisi o trenutnom stanju više nego o sposobnostima • razumijevanje, suosjećanje prema takvom učeniku proizlazi iz uvjerenja da svaki učenik daje sve od sebe

Pozitivna namjera • svaki učenik čini uvijek sve najbolje – promatrajmo njegovo ponašanje s pozitivnom namjerom • postavlja se pitanje što je s onim učenicima koji uništavaju školsku imovinu, agresivni su prema drugim učenicima…

Nema nesposobnih učenika • uspješni nastavnici uzimaju u obzir učenikovo stajalište • svaki je učenik u nečemu dobar, prilagodimo njegovim interesima ono što tumačimo • svaki je učenik jedinka za sebe, različitih sposobnosti, inteligencija (Gardner: višestruke inteligencije)

Nema nesposobnih učenika • individualno pristupamo svakom učeniku vjerujući u njegove sposobnosti i uspjeh • ulazimo u učenikov svijet da bismo unaprijedili komunikaciju i učenje • ugradite fleksibilnost u strategije poučavanja, uvedite raznolikost u nastavu

Nema nesposobnih učenika • usadite stav uspjeha • pođite od pretpostavke da je svaki učenik darovit i kao rezultat ćete dobiti bolje rezultate • Robert Rosenthal : Pigmalion u razredu

Nema nesposobnih učenika • visoka očekivanja dovode do boljeg uspjeha • bolji uspjeh vodi k većoj odgovornosti učenika • bolje se ponašamo prema onima koji nam se sviđaju, pa oni više nauče

Nema nesposobnih učenika Kako se ponašate prema učenicima od kojih očekujete manje • češće ih prekidate • dajete im općenitije i rjeđe povratne informacije • hvalite ih za nevažne ili loše odgovore • češće ih kritizirate zbog lošeg ponašanja • dajete im manje vremena za odgovor • posvećujete im manje vremena za davanje podrške • rasporedite ih da sjede dalje od vas • dajete im manje izazovne zadatke

Pristranosti koje imaju snažan utjecaj na rezultate učenja: • Nesvjesne reakcije • Kognitivna distanca • Halo efekt • Projekcija • pristranost je uvjetovana vlastitim uvjerenjima, sposobnostima, iskustvima

Dobra nastava – - dobri nastavnici • od osamdesetih godina prošlog stoljeća rađena su brojna istraživanja i studije na tu temu • münchenski institut za psihološka istraživanja Max-Plank • Studija Scholastik • Jere Brophy – državno sveučilište u Michigenu

Dobra nastava – dobri nastavnici mix kriterija – obilježja dobre nastave • Podupiruće razredno ozračje • Vrijeme učenja • Usmjerenost na cilj • Strukturiranost nastave • Strukturiranost sadržaja • Uspostavljanje smisla razgovorom

Dobra nastava – dobri nastavnici mix kriterija – obilježja dobre nastave • Vježbanje i primjena • Produktivno sudjelovanje u učenju • Strategije učenja • Kooperativno učenje • Raznoliko vrednovanje postignuća • Jasna očekivanja od učenja

Kvalitetna škola – od dobrog rada prema kvalitetnom radu – od ocjenjivanja drugih do samoevaluacije i samoocjenjivanja – od prisile i kažnjavanja prema dogovaranju i suradnji – od šefovanja prema vođenju

Kvalitetna škola – od vanjske motivacije prema unutarnjoj – od suparničkih odnosa prema suradničkim – od neuspjeha prema uspjehu – od zahtjeva prema pomoći – od individualnog učenja prema suradničkom

Kvalitetna škola • Osnovno načelo rada u kvalitetnoj školi je timski rad • Razlog tomu je to što učenik mnogo više nauči kad aktivno sudjeluje u procesu učenja

Kvalitetna škola Prednosti rada u malim skupinama • bolja je reprodukcija znanja • ovladavanje tehnikama intelektualnog rada (govorenje, čitanje, pisanje i rješavanje problema • veća trajnost stečenog znanja

Kvalitetna škola Prednosti rada u malim skupinama • oblikovanje obrazaca društvenog ponašanja – kooperativnost, suradnja - bolja sposobnost uspostavljanja socijalnih veza • manje je disciplinskih problema • jačanje samopouzdanja i pomoć u stvaranju pozitivne slike o sebi

Umjesto kraja • „Neki ljudi vide ono što jest i pitaju 'zašto' , dok drugi sanjaju o onome što bi moglo biti i pitaju 'zašto ne‘. ” (misao koja je proslavila braću Kennedy 1960 -ih godina, zapisao George Bernard Shaw).

Popis literature • Eric Jensen: Super nastava, Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Zagreb, Educa, 2003. • Hilbert Meyer: Što je dobra nastava, Erudit. A, Zagreb, 2005. • Ewald Terhart: Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb, 2001. • William Glasser: Kvalitetna škola

Preporučena dodatna literatura • Marko Stevanović: Modeli kreativne nastave, R&S, Tuzla, 2000. • Eric Jensen: Različiti mozgovi, različiti učenici, Educa, Zagreb, 2004.

Hvala na strpljivosti, želim vam ugodan dan!