Nastavna jedinica 1 3 Bajt 1 4 Prikazivanje

Nastavna jedinica: 1. 3. Bajt 1. 4. Prikazivanje znakova bajtom Nastavna cjelina: 1. Jezik računala Kataloška tema: 1. 3. Bajt 1. 4. Prikazivanje znakova bajtom

BAJT (B) Građa računala prilagođena je nizu od 8 bitova kako bi se mogao zapisati dovoljan broj podataka. Za skupine od 8 bitova upotrebljava se naziv bajt (byte) 1 B 1 B 1 B

Koliko različitih stanja može imati jedan bajt? Svaki od 8 bitova u nizu od jednog bajta ima različit težinski faktor ili težinu. Vrijednosti težinskih faktora pojedinog bita u bajtu Povećavanje težinskih faktora za 2

Jednim bajtom možemo prikazati 256 različitih vrijednosti (stanja). To znači da možemo prikazati brojeve od 0 do 255.

Prikazivanje bajta u obliku dviju četvorki bitova

Koje su jedinice veće od bajta?

Što smo naučili Osam udruženih bitova čini jedan bajt. Bajtom se može prikazati 256 znakova, uključujući i nulu (0 – 255). Težinski faktor ili težina u bajtu uvećavaju se od desne prema lijevoj strani za faktor dva (2). Prvi težinski faktor jest jedan (1), drugi dva (2 x 1 = 2), treći četiri (2 x 2 = 4). Bajtove se može prikazati kao dvije četvorke bitova.

PRIKAZIVANJE ZNAKOVA NIZOM BITOVA JEDNOGA BAJTA Svi podaci koje računalo obrađuje pretvoreni su u nizove bajtova. Svako slovo ili interpunkcijski znak ima svoju jedinstvenu kombinaciju bitova (šifru), tzv. kôd koji ga razlikuje od kodova ostalih slova i znakova.

Postupak pretvaranja podataka u oblik prikladan za obradu na računalu naziva se kodiranje, a obratni postupak dekodiranje. ASCII

Pojmovi Kodiranje – postupak pretvaranja znakova u drugi oblik (kod), prikladan za jezik računala. Kod – svaki znak ili slovo mora imati svoju šifru ili kod koji ga razlikuje od kodova drugih slova i znakova. Norma ili standard kodiranja – dogovorena pravila o tome koji će se kodovi koristiti za pojedine znakove.