NASLJEDNO PRAVO kolska godina 201819 Prof dr Meliha

NASLJEDNO PRAVO Školska godina 2018/19 Prof. dr. Meliha Povlakić/ Doc. dr. Darja Softić Kadenić, LL. M.

Šta je nasljedno pravo? • Nasljedno pravo kao nastavna disciplina • Jednosemestralni predmet – 30 časova • Nasljedno pravo kao grana prava • Skup pravnih normi koje reguliraju nasljeđivanje (objektivno pravo) • Nasljedno pravo kao subjektivno pravo • Pravo koje pripada jednom konkretnom subjektu u nasljednopravnom odnosu

Nasljedno pravo kao nastavna disciplina • Izučava jednu granu prava • “Mali predmet” – opasnost podcjenjivanja • Način rada: • Uvodni časovi – pravni okvir • Sva pitanja će se obraditi na praktičnim primjerima • Ispit: teoretski i praktični dio

Obavezna literatura • D. Bago, N. Traljić, Z. Petrović, M. Povlakić: Osnovi nasljednog prava, Sarajevo, 1991. • Zakon o nasljeđivanju FBi. H 80/14

Nasljedno pravo kao grana prava Pravna oblast (privatno pravo) Grana prava (porodica građanskog prava) Pravna ustanova Pravna norma Odnosi između subjekata, društveni odnosi povodom prelaska prava i obaveza sa ostavioca na nasljednike

Norme nasljednog prava • Norma je osnovna ćelija prava • Obavezno pravilo ponašanja – sankcija • Vrste nasljednopravnih normi: 1. Materijalne – reguliraju nasljeđivanje (Zakon o nasljeđivanju) 2. Procesne – reguliraju postupanje sudova u nasljednim stvarima (ZN, prije Zakon o vanparničnom postupku) 3. Kolizione – reguliraju sukob zakona (Zakon o rješavanju sukoba zakona sa pravima drugih zemalja u određenim odnosima)

STRUKTURA ZAKONA O NASLJEĐIVANJU • I DIO NASLJEDNO PRAVO I – Opće odredbe II – Nasljeđivanje na osnovu zakona A. Zakonsko nasljeđivanje B. Nužno nasljeđivanje C. Uračunavanje poklona i legata u nasljedni dio III – Nasljeđivanje na osnovu testamenta A. Uslovi za punovažnost testamenta B. Oblici testamenta C. Sadržina testamenta D. Legat E. Izvršilac testamenta F. Opozivanje testamenta G. Registar testamenata IV – Nasljedno-pravni ugovori V – Prelaz zaostavštine na nasljednike • II DIO POSTUPAK U NASLJEDNIM STVARIMA

RAZVOJ NASLJEDNOG PRAVA U BIH • 1918 – 1945 6 pravnih područja; šerijatsko pravo po personalnom principu • 1946. Zakon o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. 4. 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije primjena pravnih pravila Izuzetna uloga sudova u stvaranju nasljednog prava • 1955. – Zakon o nasljeđivanju (Savezni zakon)

RAZVOJ NASLJEDNOG PRAVA U BIH • 1971. – Ustavni amandmani Nadležnost za reguliranje materijalnog nasljednog prava prešla na federalne jedinice 1973. Zakon o nasljeđivanju SR Bi. H • 1974. – Ustav SFRJ Nadležnost za reguliranje procesnog nasljednog prava prešla na federalne jedinice 1975. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju (reguliran i ostavinski postupak) • Disolucija SFRJ Primjena Zakona o nasljeđivanju iz 1973. (1980) Zakon o vanparničnom postupku 1998. • 2009/2014/2017 donošenje ZN entiteta i BD

Pravna priroda nasljeđivanja • Nasljeđivanje = nastavljanje ostaviočeve ličnosti (personalistička doktrina) • Nasljeđivanje = stjecanje ostavine, imovine preostale iza ostavioca • Nasljeđivanje = sredstvo prevladavanja krize koja smrću nastupa u pravnim odnosima

NAČELA NASLJEDNOG PRAVA • NASLJEĐIVANJA USLIJED SMRTI • OBAVEZNE NEPOSREDNE UNIVERZALNE SUKCESIJE • IPSO IURE STJECANJA • DOBROVOLJNOSTI STJECANJA • JEDINSTVENOSTI NASLJEĐIVANJA • ZATVORENOG BROJA PRAVNIH OSNOVA NASLJEĐIVANJA • OGRANIČENOG KRUGA ZAKONSKIH NASLJEDNIKA • OGRANIČENJA SLOBODE TESTIRANJA • RAVNOPRAVNOSTI • UVAŽAVANJA SPECIFIČNIH PRILIKA I POTREBA NASLJEDNIKA

Načelo nasljeđivanja uslijed smrti • Samo fizička lica mogu biti nasljeđena • Prelazak imovine kod prestanka pravnih osoba – norme privrednog, upravnog prava • Nasljeđivanju ima mjesta tek nakon smrti • Ne može se ništa zahtjevati od ostavioca na ime nasljeđa • Ništava raspolaganja budućim nasljeđem ili nasljednom nadom • Izuzetak: ugovor o ustupanju i raspoređivanju imovine za života ostavioca, ugovor o doživotnom izdržavanju, odricanje potomka os nasljeđa u sporazumu sa pretkom

Načelo obavezne neposredne univerzalne sukcesije • Smrt – kriza u pravnim odnosima, ovo načelo omogućava prevladavanje te krize • Cilj: nasljednici preuzimaju ulogu ostavioca u pravnim odnosima (prava i obaveze) • Ovo je načelo posljedica personalističke doktrine, ali je izgubilo svoju ideološku podlogu

Načelo obavezne neposredne univerzalne sukcesije • Rimsko pravo – univerzalna sukcesija mortis causa • Germansko – singularna sukcesija mortis causa – posebna pravila za nasljeđivanje pojedinih prava • OBAVEZNA Nakon smrti mora doći do nasljeđivanja. Nema ničije ostavine. Ako nasljednici ne mogu ili neće da nasljede – država

Načelo obavezne neposredne univerzalne sukcesije • NEPOSREDNA SUKCESIJA Nasljednik stiče neposredno iza ostavioca, bez posrednika – tradicija kontinentalnog prava Common Law: “personal representativ” – izvršilac testamenta ili od suda postavljen administrator. On pribavlja od ostavioca, prikuplja zaostavštinu, plaća obaveze • UNIVERZALNA Ista pravila nasljeđivanja bez obzira ko nasljeđuje i koja dobra nasljeđuje

Načelo ipso iure stjecanja • Nasljednici stiču prava u momentu delacije, u momentu smrti ostavioca • U momentu smrti postaju nasljednici, bez obzira da li nasljednici za to znaju • Ovo načelo važi i kada se ne zna ko su nasljednici –staratelji zaostavštine • Naše pravo ne poznaje hereditas iacens

Načelo dobrovoljnosti sticanja • Niko nije obavezan da naslijedi, prihvati nasljedstvo • Protivrječnost – stjecanje ipso iure i dobrovoljnost? • Rješenje: mogućnost odricanja • Nasljednička izjava o prijemu/odricanju od nasljeđa • Da li je time ugroženo pravo obavezne univerzalne sukcesije? • Nije – država se ne može odreći.

Načelo ograničenosti pravnih osnova za nasljeđe • Zakon i testament • Naše pravo ne priznaje ugovor o nasljeđivanju • Testament ima jaču pravnu snagu nego zakon • Nemo pro parte testatus pro parte intestatus decedere potest?

Načelo ograničenog kruga zakonskih nasljednika • Pravno politička odluka • Većina pravnih poredaka prihata ovo načelo • Anglo-američko pravo i njemačko pravo ne prihvataju ovo načelo (das lächelnde Nachlass)

Načelo ograničenja slobode testiranja • Privatno vlasništvo – sloboda raspolaganja • Sloboda raspolaganja pravnim poslovima inter vivos nije ničim ograničena • Zašto bi bilo drugačije kod raspolaganja mortis causa? • Angloameričko pravo – neograničena sloboda testiranja. Varijanta: sloboda testiranja uz obavezu izdržavanja određenih lica • Kontinentalno pravo – ustanova nužnog nasljednog dijela • Ratio ograničenja – usaglašavanje interesa

Načelo ravnopravnosti • Isti nasljednoprvani status muških i i ženskih osoba • Izjednačen tretman bračne i vanbračne djece • Položaj vanbračne djece je evoluirao: • Nemogućnost nasljeđivanja • Nasljeđivanje samo majke • Nasljeđivanje srodnika po majci • Nasljeđivanje oca • Nasljeđivanje i srodnika po ocu • Izjednačen tretman bračne i vanbračne zajednice (formalnopravno)

Načelo uvažavanja specifičnih prilika i potreba nasljednika • Formalnopravna jednakost = nasljednici istog položaja nasljeđuju na jednake dijelove • Nasljeđivanje na jednake dijelove može značiti neravnopravnost • Određeni nasljednici mogu biti nesposobni za rad, ili bez sredstava za život • Određeni nasljednici su živjeli u zajedničkom domaćinstvu sa ostaviocem, privređivali i doprinejeli povećanju njegove imovine • Nasljednopravne ustanove koje uzimaju u obzir ove okolnosti – povećanje/smanjenje nasljednog dijela, izdvajanje doprinosa prije utvrđivanja sastava zaostavštine, dodatni kriterij za nužno nasljedjivanje

Pretpostavke za nasljeđivanje • Smrt ostavioca • • Postojanje nasljednika Postojanje zaostavštine Osnovi pozivanja na nasljeđe Prijem i odricanje od nasljeđa

Smrt ostavioca • Prirodna smrt • Proglašenje nestalog umrlim (Zakon o vanparničnom postupku, član 60. – 73. ) • Pitanje nasljeđivanja u slučaju da je više lica umrlo pod istim okolnostima – teorija komorijenata

Proglašenje nestalog umrlim • A je imao 57. godina kada je otišao u Južnu Ameriku na istraživačku ekspediciju. U početku se javljao svakog mjeseca. 10. 03. 2000. g. se javio zadnji put iako postoje svjedoci koji su ga i docnije vidjali. On je imao sina koji je umro 2001. godine. Da li sinovljeva djeca mogu pokrenuti postupak za proglašenje nestalog lica umrlim, kada i koji dan će se uzeti kao dan smrti?

Čl. 61. ZVP FBi. H: Umrlom proglasit će se osoba • O čijem životu nije bilo nikakvih vijesti posljednjih 5 godina, a od čijeg je rođenja proteklo 60 godina • O čijem životu nije bilo nikakvih vijesti posljednih 5 godina, a za koju je vjerovatno da više nije živa • Osoba koja je nestala u brodolomu, saobraćajnoj nesreći, požaru, poplavi, zemljotresu, ili kakvoj drugoj neposrednoj životnoj opasnosti, a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti za 6 mjeseci od prestanka takve opasnosti • Osoba koja je nestala u toku rata ili u vezi sa ratnim događanjima, a čijem životu nije bilo nikakvih vijesti godinu dana od prestanka ratnih dejstava

Čl. 64 ZVP FBi. H • Prijedlog za pokretanje postupka proglašenja nestale osobe umrlom može podnijeti svako fizičko ili pravno lice koje ima pravni interes ili zainteresovani organ.

Komorijenti • Lice A i lice B su bili u braku i imali su jedno zajedničko dijete. A je imao sina iz prvog braka. B je imala žive roditelje. A, B i zajedničko dijete su stradali u brodolomu. Kao potencijalni nasljednici javljaju se dijete lica A iz prvog braka, i roditelji B.

Komorijenti - rješenje • I hipoteza – Umrli su ovim redom: B, zajedničko dijete, A • Sve tri ostavine nasljeđuje dijete iz prvog braka • II hipoteza: - A, B, dijete • Nasljeđuje: polubrat • III hipoteza: - A, dijete, B • Nasljeđuju: dijete iz prvog braka 1/3 iza A, imovinu djeteta ½ majka B, ½ polubrat, imovinu majke B njeni roditelji • • IV hipoteza: - Umrli svi istovremeno dijete iz prvog braka će naslijediti lice A roditelji će nasljiediti lice B Dijete iz prvog braka će naslijediti dijete od A i B

Pojam i sastav zaostavštine • ZN nije odredio pojam i sastav zaostavštine • Nasljeđivanje je univerzalna sukcesija • Ipak zaostavština ≠ imovina ostavioca u trenutku smrti • Nasljeđuju se imovinska prava • Zaostavština - samo ona imovinska prava koja se mogu prenositi inter vivos (ne nasljeđuju se npr. prava i obaveze iz ugovora o djelu, plodouživanje) • Zaostavština > imovina ostavioca – u sastav zaostavštine ulaze i obaveze • Zaostavština > imovine ostavioca – nasljeđuju se i neimovinska prava

PRAVILO • U SASTAV ZAOSTAVŠTINE ULAZE IMOVINSKA PRAVA I OBAVEZE KOJI SU PRIPADALI OSTAVIOCU U TRENUTKU SMRTI

Prava koja se nasljeđuju • Imovinska prava (prenosiva imovinska prava) • Stvarna prava • Obligaciona prava • Prava sui generis (imovinsko i neimovinska komponenta) • Autorsko i prava industrijskog vlasništva • Nasljedno pravo ? • Nasljednopravna transmisija (pravo na prijem otvorenog nasljeđa)

IZUZECI • U SASTAV ZAOSTAVŠTINE NE ULAZE SVA IMOVINSKA PRAVA I OBAVEZE • Lične služnosti • Prava i obaveze iz ogovora o punomoćstvu • Zakonska obaveza izdržavanja • Pravo preče kupovine, otkupa • Prava i obaveze iz ugovora o radu, djelu • U SASTAV ZAOSTAVŠTINE ULAZE I NEKA NEIMOVINSKA PRAVA • Autorsko pravo • Prava industrijskog vlasništva

Određivanje sastava zaostavštine prema momentu delacije • U sastav zaostavštine ulaze imovinska prava, određena neimovinska prava i obaveze koje je ostavilac imao u trenutku smrti • Prava koja su pripadala ostaviocu u trenutku smrti a ne ulaze u sastav zaostavstine: • Predmeti domaćinstva • Doprinos određenih nasljednika povećanju ostaviočeve imovine • Bračna tečevina • Prava koja nisu pripadala ostaviocu u trenutku smrti a ulaze u sastav zaostavštine • Određeni pokloni učinjeni za života ostavioca

PREDMETI DOMAĆINSTVA • Ko ima pravo? • Nadživjeli bračni drug • Potomci koji su živjeli u zajedničkom domaćinstvu • Uvjet: • Predmeti služe za zadovoljavanju svakodnevnih potreba, nisu znatnije vrijednosti • Pravni režim: • Ovi se predmeti ne uračunavaju u nasljedni dio • Ne uzimaju se u obzir pri izračunavanju nužnog dijela

Izdvajanje u korist potomaka koji su privređivali sa ostaviocem (čl. 35. ZN) • Ko ima pravo? • Potomci ostavioca, usvojenici iz nepotpunog usvojenja • Uvjet: • Doprinos povećanju ostaviočeve imovine (radom, zaradom, na drugi način) • Zajednica života sa ostaviocem • Pravni režim: • Ovi se predmeti ne uračunavaju u nasljedni dio • Ne uzimaju se u obzir pri izračunavanju nužnog dijela • Nije nasljednopravni odnos

• A i B su bili trideset i pet godina u braku. Oboje su radili, s tim da je B zarađivao više, jer je A radila samo pola radnog vremena jer se brinula o troje djece. Za vrijeme trajanja braka sagradili su kuću, a u zemljišnim knjigama je kuća bila upisana na ime muža B. Jedno od troje djece je ostalo da živi sa roditeljima. Radilo je deset godina, i za to vrijeme popravilo štetu na kući nastalu u ratu, dogradilo garažu i obnovilo električne instalacije. • A je umro. Kako podijeliti zaostavštinu?

Izdvajanje bračne tečevine • Prije utvrđivanja sastava zaostavštine – riješiti pitanje imovinskih odnosa bračnih drugova (prethodno pitanje) • Nužno i u slučaju da je brak prestao a ovi odnosi nisu riješeni • Nije izričito propisano ZN – zanemareno u praksi • Proizilazi iz sistema vlasničkih odnosa, a sve što su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja braka je suvlasništvo (50: 50), iako se često vodi na ime jednog bračnog druga

Obračunska vrijednost zaostavštine • Bruto vrijednost = prava + obaveze • Neto vrijednost (čista vrijednost) = Prava – obaveze i troškovi • Obračunska vrijednost = čista vrijednost + određeni pokloni učinjeni za života • To je samo matematička operacija • Zaštita nužnih nasljednika od vrijednosnog iznasljeđivanja

BRUTO I NETO VRIJEDNOST ZAOST. • Dvije komponente – aktiva i pasiva aktiva + pasiva = bruto vrijednost zaovst. • Aktiva – pasiva = neto vrijednost, čista vrijednost zaostavštine • Pojam čiste vrijednosti – u pogledu zahtjeva koji se postavljali prema nasljedniku – nasljednik odgovara samo sa čistom vrijednošću zaostavštine, samo vrijednošću koju je primio

• U sastav zaostavštine mogu ući i neke stvari ili prava koje ostaviocu ne pripadaju u trenutku smrti • Pokloni (zakonom određeni) koje je ostavilac učinio za života • Sve do smrti slobodan u raspolaganju svojom imovinom, ali pretjeranim dobročinim raspolaganjima ne može ugroziti nužne nasljednike

• Ostavilac je sačinio testament • Iza njega je ostalo dvoje djece • Vrijednost zaostavštine u trenutku smrti iznosi po odbitku svih troškova 30. 000 KM • Ostavilac je svom bratu za života poklonio nekretnine u vrijednosti 120. 000 KM • Kako izračunati veličinu i vrijednost nužnih nasljednih dijelova?

Postojanje nasljednika • Nasljednik može biti fizičko i pravno lice • koje je u životu (postoji) u momentu delacije • Izuzetak: nasciturus ako je 1. 2. Začet u trenutku smrti ostavioca se rodi živ i ne kasnije od 300 dana nakon smrti ostavioca odnosno od sačinjenja testamenta • Mora biti sposoban za nasljeđivanje • Ne smije biti nedostojan • Ne smije se odreći (država kao nasljednik ultima ratio)

Sposobnost za nasljeđivanje • Odnos prema ostalim pravnim statusima? • Oduzimanje cijelim kategorijama lica (robovi, žene, određene rase. . . ) sposobnost da naslijede bilo kojeg ostavioca • Stranci? • ZSP novo rješenje; nasljeđivanje bez ikakvih ograničenja

Nedostojnost • Nesposobnost naslijediti određenog ostavioca usljed društveno neprihvatljivog ponašanja u odnosu na ostavioca Civilna kazna za nasljednika Razlozi (čl. 158. ZN): 1. Ko je s umišljajem lišio/pokušao lišiti života ostavioca 2. Ko je prinudom/prijetnjom/prevarom naveo ostavioca da sačini ili opozove testament ili neku njegovu odredbu, ili ga u tome spriječio 3. Ko je uništio ili sakrio testament/UN u namjeri da spriječi ostvarenje ostaviočeve posljednje volje i ko je falsifikovao testament/UN 4. Ko se teže ogriješio o obavezu izdržavanja prema ostaviocu prema kome je imao zakonsku obavezu izdržavanja, kao i onaj koji mu nije htio ukazati nužnu pomoć 5. Ko je krivičnim djelom s umišljajem doveo ostavioca u stanje stalne nesposobnosti za sačinjenje T/UN ili je krivičnim djelom za sebe stekao povoljniji nasljednopravni položaj

Nedostojnost • Na postojanje razloga za nedostojnost nasljednika sud pazi po službenoj dužnosti • Ostavilac može oprostiti nedostojnost u formi T ili UN • Nedostojnost ne pogađa potomke nedostojnog nasljednika (pravo predstavljanja)

Osnovi pozivanja na nasljeđe • Ugovor o nasljeđivanju • Testament • Zakon

Nasljednička izjava • Ostavina prelazi na nasljednike u momentu delacije po sili zakona • Do davanja nasljedničke izjave nasljednici su samo privremeni nasljednici • Nasljednička izjava je strogo formalna, neopoziva, izričita izjava volje koja se daje nakon otvaranja zaostavštine do okončanja ostavinske rasprave • Izuzetak: sporazumno odricanje za života ostavioca • Pretpostavka: Odricanje u širem smislu