Nasilniki sadraji u medijima Agresivnost agresija lat aggressio

  • Slides: 14
Download presentation
Nasilnički sadržaji u medijima

Nasilnički sadržaji u medijima

Agresivnost agresija (lat. aggressio) označava napadanje, kidisanje, nasrtljivost Agresivnost- društvene pojave u kojima se

Agresivnost agresija (lat. aggressio) označava napadanje, kidisanje, nasrtljivost Agresivnost- društvene pojave u kojima se suprotstavljeni interesi, stavovi, ciljevi ili vrijednosti nekih pojedinaca, društvenih grupa ili globalnih društava razriješavaju silom. Uzroci agresivnosti mogu biti različiti: genetika, frustracije, socijalne situacije, oponašanje agresivnog ponašanja drugih ljudi, odnosno svojih uzora.

Uloga medija u promovisanju antisocijalnog ponašanja Erih From u knjizi “Anatomija ljudske destruktivnosti” ističe

Uloga medija u promovisanju antisocijalnog ponašanja Erih From u knjizi “Anatomija ljudske destruktivnosti” ističe da savremeni život u industrijskim društvima obiluje jednostavnim pobudama čovjeka. Pobuda i uzbuđenje su potrebe organizma koje predstavljaju jedan od faktora koji uzrokuju destruktivnost i okrutnost. “Pobuđuju se takvi nagoni kao što je seksualna želja, pohlepa, sadizam, destruktivnost, narcisoidnost; takve su pobude posredovane filmom, televizijom, radiom, novinama, časopisima i robnim tržištem…”. From

Nasilje u medijima- argumenti za i protiv Albert Bandura u teoriji socijalnog učenja tvrdi

Nasilje u medijima- argumenti za i protiv Albert Bandura u teoriji socijalnog učenja tvrdi da ljudi danas posmatraju i usvajaju ponašanje drugih ljudi putem medija. Socijalni psiholog Leonard Eron je 90 tih godina upozoravao javnost da do trenutka kada prosječno američko dijete završi osnovnu školu, vidi 8 000 ubistava i više od 100 000 nasilnih postupaka. Nikola Rot smatra da ima malo dokaza da čitanje priča o junacima koji ubijaju zmajeve što bljuju vatru, ili čak o gansterima koji upucavaju pajkane, podstiče nasilničko ponašanje, ako već djeca nisu sklona tome. On tvrdi da televizija ili film ne prikazuju ništa što djeca ne bi mogla da vide i u svakodnevnom životu; Mihail Kunczik i Astrid Zipfel navode da se neki tinejdžeri na sudu namjerno pravdaju filmovima ili medijima.

Nasilje u medijima Teza o katarzi bazira se na psihološkoj pretpostavci da je nagon

Nasilje u medijima Teza o katarzi bazira se na psihološkoj pretpostavci da je nagon za agresijom urođen. Teza o inhibiciji fokusira se na horor filmove, odnosno da takva vrsta filmova ne izaziva porast nasilja jer čovjek osjeća strah. Efekat bumeranga odnosi se na fenomen da posmatranje nasilnih scena u medijima izaziva suprotno ponašanje recipijenta, odnosno prosocijalno ponašanje. Smatra se da je ovakva vrsta ponašanja karakteristična za djevojčice. Teza o habitualizaciji, stalnim posmatranjem nasilja osjećanja otupljuju, odnosno ne postoji saosjećanje sa žrtvom nasilja, a nasilje se doživljava kao dio svakodnevnog i normalnog ponašanja. Teza o kultivaciji se odnosi na pretpostavku da neprekidna konzumacija medija dovodi do iskrivljene slike stvarnosti i stvara strah od zločina.

Nasilje u medijima Teza o stimulaciji - posmatranje nasilja u određenim uslovima dovodi do

Nasilje u medijima Teza o stimulaciji - posmatranje nasilja u određenim uslovima dovodi do agresivnog ponašanja. Teorija učenja - ljudi slijede obrasce ponašanja drugih ljudi, bilo da su u pitanju realne ili medijske osobe, i prihvataju obrasce ponašanja, odnosno „učenje od modela“.

Nasilje u filmskom i serijskom programu i crtaćima Nacionalna studija televizijskog nasilja u SAD

Nasilje u filmskom i serijskom programu i crtaćima Nacionalna studija televizijskog nasilja u SAD (1997) izdvojila je nekoliko tipova nasilja: nekažnjeno nasilje bezbolno nasilje „srećno ili veselo“ nasilje (Bivis i Bathed, Nindža kornjače, Simpsonovi) herojsko nasilje Crtani filmovi daju neprihvatljive modele ponašanja jer djeca uče da rješavaju svoje probleme putem agresivnog ponašanja.

Nasilje u video-igrama Jeroen Jansz ukazuje da su video-igre sa nasilničkim sadržajem opasnije od

Nasilje u video-igrama Jeroen Jansz ukazuje da su video-igre sa nasilničkim sadržajem opasnije od filmskog, televizijskog nasilja. U prvom slučaju gledatelj je svjedok („witness emotion“), dok u drugom je saigrač („participatory emotions“). Manhunt, Mortal Kombat, World of Warcraft - najpoznatije video-igre Kina ima najveći problem sa on-lajn video igračima.

Vršnjačko nasilje u porastu i u manjim sredinama

Vršnjačko nasilje u porastu i u manjim sredinama

Rješenje? Roditelji Država kroz samoregulatorna tijela, kontrolisanje zabavne industrije Medijska pismenost

Rješenje? Roditelji Država kroz samoregulatorna tijela, kontrolisanje zabavne industrije Medijska pismenost

 Član 22 Zakona o medijima „Programski sadržaj medija koji može ugroziti zdravstveni, moralni,

Član 22 Zakona o medijima „Programski sadržaj medija koji može ugroziti zdravstveni, moralni, intelektualni, emotivni i socijalni razvoj djeteta mora biti unaprijed jasno i vidno označen kao takav i distribuiran na način za koji je najmanje vjerovatno da će ga dijete koristiti“. The British Board of Film Classification BBFC www. bbfc. co. uk