NASILJE U OBITELJI PSIHOLOKI PROFIL POINITELJA NASILJA U

NASILJE U OBITELJI PSIHOLOŠKI PROFIL POČINITELJA NASILJA U OBITELJI Integrativni socijalni rad 2016

PSIHOLOŠKI PROFILI POČINITELJA NASILJA U OBITELJI n n Počinitelji nasilja u obitelji su samo na prvi pogled svi isti jer svi barem ponekad fizički nasilni prema partnerici. Istraživanja su pokazala da postoje tri temeljna tipa nasilnika u obitelji: 1. Općenito nasilni - nasilnici s antisocijalnom i psihopatskom ličnosti. 2. Pasivno-zavisni koji su nasilni samo u obitelji 3. Ciklički nasilnici koji su nasilni uglavnom u obitelji

OPĆENITO NASILNI – ANTISOCIJALNI POČINITELJI NASILJA n n njihovo nasilje je najteže i često obično nasilni i izvan kuće imaju neprijateljski stav prema ženama nasilje smatraju nečim prihvatljivim i koriste ga kao sredstvo da bi postigli svoje ciljeve često imaju dijagnosticiran poremećaj ličnosti, zlouporabu alkohola i već su bili u sukobu sa zakonom

OPĆENITO NASILNI – ANTISOCIJALNI POČINITELJI NASILJA (2) n n Specifično fiziološko reagiranje: za vrijeme sukoba njihov puls se usporava - što pokazuje da su fiziološki sve mirniji - iako su sve žešćeg ponašanja Nasilje ovih muškarca je ishod visoke razine traumatskih iskustva u djetinjstvu (zlostavljani ili odbacivani), impulzivnosti i nedostatka socijalnim vještina

PASIVNO – ZAVISNI NASILNICI • Obično nasilni samo u obitelji, ali ne samo prema partnericama • Rabe najmanje teško fizičko nasilje, ono je sporadično, • • • najmanje se koriste psihološkim i seksualnim zlostavljanjem Obično nemaju neki mentalni poremećaj, niti poremećaj ličnosti Jednako često zlorabe alkohol kao i oni koji nisu nasilni prema ženama Nisu češće evidentirani zbog kaznenih djela Kad su u tretmanu nastoje udovoljiti terapeutu Često potiskuju srdžbu i nakon dugog perioda potiskivanja, eksplodiraju na stresni događaj Neki su jako samokontrolirani, te daju sliku koja je suprotna stereotipima o lakom prepoznavanju nasilnika

CIKLIČKI (ALI UPORNI) NASILNICI • Tipično je cikličko izmjenjivanje nasilja i razdoblja “medenog • • mjeseca“ nasilje usmjereno uglavnom prema partnerici Nasilje nastaje u trenutku kad nasilnik ne može izdržati unutarnju napetost koja nastaje neovisno o vanjskim podražajima i koju nasilnik automatskim procesom usmjerava prema van na blisku osobu koju je najlakše okriviti za svoje nevolje Ova napetost proizlazi iz strukture ličnosti: slabog identiteta i samosvijesti, straha od napuštanja i iz toga nastale srdžbe Ulogu često imaju rana traumatska iskustva koja su djelovala na formiranje ovakve strukture ličnosti - roditeljsko zlostavljanja i odbacivanje, posramljivanje od strane oca i ambivalentan odnos majke Kad odrastu, takvi muškarci teško formiraju stabilnu i sigurnu vezu s partnericom

CIKLIČKI NASILNICI (2) • Mogu biti uvaženi članovi društva i voditi dobar društveni život - mračna strana ličnosti očituje se tek kad se osjete ugroženima u intimnoj vezi i javi se strah da će biti odbačeni • Iz straha kojeg sami sebi ne priznaju, proizlazi psihološka ovisnost o partnerici i potreba za “osiguravanjem" - izrazitom ljubomorom i kontrolom partnerice • Strah prikrivaju srdžbom, pa otuda i njihova trajna napetost koja u cikličkim naletima prelazi u fizički napad • Nakon što se emocionalno isprazne, nastupa razdoblje mira, sve dok se unutarnja napetost opet ne nakupi i opet ne rezultira nasiljem • Vrsta nasilja ovisi o socijalnom učenju – od emocionalnog zlostavljanja do teškog premlaćivanja

SUVREMENI POGLED NA TIPOLOGIJE NASILNIKA 1) U tipologijama su zanemareni interaktivni u odnosu na individualne faktore n Istraživanja su pokazala (Swan i Snow, 2002. ) da kad se ispituje žene o njihovom i partnerovom agresivnom ponašanju se može identificirati: • žene samo žrtve (34%) • žene agresori (12%) • uzajamna agresija (50%)

SUVREMENI POGLED NA TIPOLOGIJE NASILNIKA n n Sve je češće tumačenje nasilničkog ponašanja kao odnosnog ponašanja, tj. recipročnog partnerskog ponašanja Neki autori smatraju da treba procijeniti ponašanje oba partnera kako bi se dobio uvid u obrazac nasilničkog ponašanja; istraživanju pokazala: n blaži oblici nasilja u partnerskim odnosima su češće povezani s interakcijom među partnerima n žene su nešto češće počinitelji blažih nasilnih ponašanja n teži oblici nasilja su više povezani s individualnim obilježjima nasilnih muškarca

SUVREMENI POGLED NA TIPOLOGIJE NASILNIKA n n U skladu s tim Johnson (1995. ) govori o: n nasilju u partnerskom odnosu (u pravilu je vezano uz loše rješavanje partnerskih sukoba koje može povremeno eskalirati do blažih oblika nasilja, a vrlo rijetku do ozbiljnijeg nasilja) n terorizmu u partnerskim odnosima (često i ozbiljno nasilje čiji je počinitelj gotovo uvijek muškarac) Zbog toga kao dio evaluacije PSTN koristimo Revidiranu skalu rješavanja sukoba koja mjeri ponašanje oba partnera te omogućava razlikovanje između lakših i težih oblika nasilja

SUVREMENI POGLED NA TIPOLOGIJE NASILNIKA 2) Prednost se daje dimenzionalnom u odnosu na kategorijalni pristup počiniteljima nasilja jer je bolje predviđanje budućeg nasilja ako se kombiniraju podaci o: n obilježja granične organizacije ličnosti (ljubomora, strah od odbacivanja, preokupirana privrženost) n kompozitne mjere antisocijalnog ponašanja (nasilje izvan obitelji, kriminalno ponašanje, zlouporaba alkohola i droga) n Istraživanja su pokazala da se temeljem ovih dimenzija strah od odbacivanja i antisocijalne karakteristike ponašanja - može predvidjeti ekstremno nasilno ponašanje u partnerskim odnosima adolescenta (Marshall i sur. 2002. ).

FAKORI VISOKOG RIZIKA n n n n Brakorazvod/prekid zajednice, veze ili najava da će se to učiniti, problemi u ostvarivanju kontakata s djecom Eskalacija nasilja i recidivizam Suicidialnost osobito ukoliko počinitelj posjeduje vatreno oružje Prijetnje ubojstvom i ranije prijetnje Psihičko oboljenje počinitelja Patološka ljubomora, posesivnost, potreba počinitelja da kontrolira žrtvu uključujući i uhođenje Socijalna izolacija i pripadnost drugoj kulturološkoj zajednici

Granični poremećaj ličnosti n n Grčevito nastojanje da se izbjegne stvarno ili zamišljeno napuštanje od strane druge osobe Obrazac nestabilnih i intenzivnih međuljudskih odnosa koje obilježava odlazak iz jedne u drugu krajnost, tj. idealizacija i obezvređivanje Poremećaj identiteta: izrazito i ustrajno nestabilna slika o sebi ili doživljaj sebe Impulzivnost najmanje u dva područja koja predstavljaju opasnost za samoga/samu sebe (npr. trošenje novca, spolni odnosi, upotreba psihoaktivnih tvari, nepažljivo upravljanje automobilom, napadi prejedanja

Granični poremećaj ličnosti n n n Prolazne, sa stresom povezane paranoidne misli ili teški simptomi disocijacije Ponovljeni pokušaji samoubojstva, geste, prijetnje ili samoozljeđivanje Emocionalna nestabilnost uzrokovana izrazitim promjenama raspoloženja (npr. intenzivna povremena disforija, razdražljivost ili tjeskoba koji obično traju nekoliko sati, a rijetko dulje od nekoliko dana) Kroničan osjećaj praznine Neprikladna, jaka ljutnja ili teško kontroliranje ljutnje (npr. učestali ispadi bijesa, stalna ljutnja, ponovljene tučnjave)