Naselja i turistike mogunosti Nizinske Hrvatske Mia Kos

Naselja i turističke mogućnosti Nizinske Hrvatske Mia Kos, 8. b, 2011. /2012.

Povijesni pregled razvoja gradskih naslja U prostoru Nizinske Hrvatske živi 67% stanovništva RH Najstarija naselja u vrijeme Rimskog Carstva osnivana su uz riječne tokove Save , Drave i Dunava Bili su jako važni , utvrđeni gradovi , povezani rimskim cestama i sa svom potrebnom infrastrukturom Svojim se značenjem izdvajaju:

Andautonia (naselje Šćitarijevo)

Siscia (današnji Sisak) Ostaci obrambenih zidina rimske Siscije u Sisku

Marsonia (današnji Slavonski Brod)

Mursa (današnji Osijek)

Cibalae (današnji Vinkovci)

Promjena broja stanovnika u Nizinskoj Hrvatskoj od 1857. do 2001.

U srednjem su vijeku brojni srednjovjekovni gradovi građeni na brežuljcima ili uzvišenjima radi sigurnosti i zaštite od neprijatelja Mnogi od tih gradova već u 13. stoljeću postaju slobodni i samostalni gradovi, poput Zagreba, Požege, Samobora , Pakraca

Zagreb

Požega

Samobor

Pakrac

U 19. stoljeću nastaju brojne barokne građevine u Varaždinu, Slavonskom Brodu, Požegi, Vinkovcima, Đakovu, Novoj Gradiški i dr. Snažna urbanizacija Nizinske Hrvatske nastupa sredinom 20. stoljeća , gradovi se naglo razvijaju, industrijaliziraju, broj stanovništva naglo raste Gradovi se šire na svoju okolicu i spajaju u veliki grad kao npr. Zagreb koji danas obuhvaća nekadašnja samostalna naselja ( Sesvete, Veliku Goricu, Zaprešić i Dugo Selo) čineći gradsku aglomeraciju

Naselja su mjesta stalnog ili povremenog boravka ljudi, u kojima se odvija njihova proizvodnja i druge djelatnosti te njihov društveni i lični život. Naselja dijelimo na: gradska ili urbana, seoska ili ruralna.

URBANA ILI GRADSKA

SEOSKA ILI RURALNA

Selo Selo je najbrojnija vrsta naselja. Selom podrazumijevamo manje naselje i kome stanovnici uglavnom žive i bave se poljoprivrednim djelatnostima. Seoska naselja uglavnom su nastajala uz livade i obradive površine.

Grad Grad je nastao na višem stupnju razvoja ljudskog društva, a vezan je za pojavu zanatstva i trgovine. Pod gradom podrazumijevamo veće naselje u kome glavnina stanovništva živi i radi baveći se nepoljoprivrednim djelatnostima, prvenstveno industrijom. Suvremeni gradovi razlikuju se po položaju, izgledu i funkcijama.

Razvoj seoskih (ruralnih) naselja Stanovništno je uglavnom orijentirano na poljoprivrednu proizvodnju Oko sela su oranice, vrtovi, voćnjaci, livade i pašnjaci Seoska se arhitektura promijenila – osnovni građevni materijal je opeka Urbanizirana sela (električna energija, vodovod, plinofikacija, telekomunikacije, kanalizacije)

STOČARSTVO

VOĆARSTVO

VINOGRADARSTVO

Selo danas postupno umire Urbanizacije nije zaustavila migracije seoskog stanovništva u veće gradove Proces derualizacije i deagrarizacije i dalje je naglašen Najteža posljedica migracijskih kretanja je depopulacija sela Broj rođene djece je malen, udio umrlih je relativno velik , a iseljavanje je znatno

Tipovi seoskih naselja Nizna (izdužena uz ceste , rijeke, željezničke pruge) naselja Raštrkana naselja Zbijena naselja

Istočna Slavonija, dijelove Posavine i Podravine karakteriziraju izdužena, nizna naselja Broje i više od 5 000 stanovnika Ušorena sela- izdužena uz cestu

IZDUŽENA NIZNA NASELJA

U brežuljkastim dijelovima prevladavaju raštrkana seoska naselja i zelsci Njih je najviše u Hrvatskom zagorju, Žumberaku, Banovini i Kordunu Do 15 kuća

RAŠTRKANA NASELJA

ZBIJENA NASELJA

Zagrebačka makroregija Zagreb, glavni grad RH Političko, administrativno, financijsko, obrazovno i zdravstveno središte Prema popisu stanovnika iz 2001. imao je 779 000 stanonika U srednjem vijeku razvija se kao grad s dvjema gradskim jezgrama: Gradecom (Gričom) i Kaptolom

GRADEC KAPTOL

Tijekom 19. st Gradec i Kaptol spajaju se u jedinstvenu gradsku cjelinu Grad se širi na prostor Donjeg grada (između Trga bana Jelačića i željezničke pruge) Razmještanjem dijela industrije u njegovu okolicu potiče se razvoj satelitskih gradova, poput Zaprešića , Samobora i Velike Gorice koji danas čine veliku zagrebačku aglomeraciju

ZAPREŠIĆ

SAMOBOR

VELIKA GORICA

U prstenu naselja koja okružuju Zagreb u polumjeru do 70 km izdvajamo regionalna središta: Karlovac Sisak Varaždin Bjelovar (danas županijska središta) Potrebno je izdvojiti Koprivnicu (prehrambena i farmaceutska industrija), Čakovec i Krapinu

Karlovac Grad na četirima rijekama Važno središte metaloprerađivačke i tekstilne industrije

Sisak Grad razvijene crne metalurgije , rafinerije nafte , metalne industrije, a važna je i riječna luka na Savi (ušće Kupe u Savu)

Bjelovar Snažna prehrambena industrija utemeljena na visoko produktivnom stočarstvu i ratarskoj proizvodnji

Varaždin Razvijena tekstilna i prehrambena industrija Sjedište najmlađe nadbiskupije