NARAVNE OBVEZE I PRAVNI SADRAJ OBVEZA Lucija Aralica

NARAVNE OBVEZE I PRAVNI SADRŽAJ OBVEZA Lucija Aralica i Vjeran Harcet

NARAVNE OBVEZE- obligationes naturales v. Iz svakog pravnog odnosa izvire pravna dužnost koja se može ostvariti prisilno ako ne bude ispunjena dobrovoljno v. Obligatio i actio v. U klasičnom pravu : obligationes naturales (neutužive obveze) obligationes civiles (utužive obveze) v. Bitan učinak pravne obveze je u tome što je ona plativa, a nije utuživa v. Vjerovniku pripada soluti retentio (pridržavanje plaćenog) v. Utjecaj grčke prirodnopravne filozofije v. Klasični pravnici razvijaju pojam naravnih obveza iz pogodaba robova- pekulij

PRAVNI SADRŽAJ OBVEZE Općenito o činidbi v. Predmet obveze (vjerovnikove tražbine) je činidba na koju je dužnik obvezan v. Sadržaj činidaba: 1. DARE (davanje) • Obveznikova dužnost da na vjerovnika prenese civilno vlasništvo neke stvari ili da mu pribavi koje drugo stvarno pravo 2. FACERE (činjenje)- uključuje i non facere • Svaka činidba koja se sastoji u nekom dužnikovom djelovanju ili propuštanju 3. PRAESTARE (odgovaranje) • Odgovornost za štetu

Sadržaj obvezne činidbe v. Ne može svaka činidba biti predmet obveza v. PRAVILA: 1. Objektivno moguća činidba • U času sklapanja ugovora • Impossibilium nulla obligatio. –Nemoguća obveza je ništava. • Actio in factum 2. Pravno dopuštena činidba • Razlozi nevaljanosti

Sadržaj obvezne činidbe 3. Procjenjiva u novcu 4. Dovoljno određena činidba • Obligatio certa- određena • Obligatio incerta- barem odrediva a) ALTERNATIVNE OBVEZE • Duae res in obligatione, una in solutione. - Dvije su stvari u obvezi, jedna u ispunjenju • Ius variandi

Sadržaj obvezne činidbe • • b) FACULTAS ALTERNATIVA Obveza s jednom dužnom činidbom Una res in obligatione, duae in solutione. - Jedna je stvar u obvezi, dvije u ispunjenju. Ne smije otežati dužnikov položaj Nastaje: 1. Kod noksalne odgovornosti 2. Kod laesio enormis

Sadržaj obvezne činidbe c) GENERIČNE OBVEZE • Predmet činidbe određen samo obilježjima vrste- genus • 1. slučaj: propast zamjenjivih stvari • Genus perire non censetur, genus non perit. – Vrsta ne propada. • 2. slučaj: propast nezamjenjivih stvari (species) • Periculum est emptoris. - Opasnost (rizik) pada na vjerovnika. v. Djeljiva činidba • Ako se ispunjenje činidbe rastaviti na dijelove, a da se time ne promijeni bit i ne umanji vrijednost cjelokupne činidbe • Realna (fizička) dioba i intelektualna dioba (partes pro indiviso) v. Nedjeljiva činidba • Ako rastavljanje nije moguće • Facere/ non facere

Pogodbe stricti iuris i bonae fidei Actio in personam Iudicia stricti iuris Iudicia bonae fidei

Iudicia stricti iuris v. Tužbe kod ugovornih odnosa kod kojih je sudac ograničen samo na utvrđivanje opstojnosti tražbine kako je ona opisana u formuli. v. Sudac strogo vezan za na uputu u formuli i na doslovni sadržaj v. CERTUM • • • Certa pecunia / certa res Sudac samo rješava pitanje postojanja duga po civilnom pravu Plus peticije Ne spominje se pravni razlog- condictiones Služile samo za zahtjeve iz stipulacije, iz literarnog kontrakta, iz zajma i iz bezrazložnog obogaćenja • Actio certae creditae pecuniae / conditio certae rei • Condictio certi / condictio triticaria

Iudicia stricti iuris v. INCERTUM • Veća sloboda rasudbe • Quidquid dare facere oportet. • Sudac osim opstojnosti mora odlučivati i o opsegu dužne činidbe (što tuženi duguje) • Formuli se dodaje demonstratio u kojoj se navodi pravni razlog obveze • Facere/ non facere • Actio incerti ex stipulatiu

Iudicia bonae fidei v. Upravljena na incertum v. Quiquid dare facere oportet ex fide bona. v. Sučeva sloboda rasuđivanja proširena dodatkom klauzule u intenciji formule da sudi ex fide bona v. Sudac postupa po načelima dobre vjere i uzima u obzir sve prilike konkretnog slučaja v. Pozivom na bonam fidei sudac može uvažavati izričite uglavke stranaka, mučke ugovorene ili predviđene okolnosti, običaje, neformalne uzgredne uglavke (pacta adiecta), svako prijevarno i nepošteno ponašanje (dolus) tužitelja i tuženoga v. Doli exceptio bonae fidei iudiciis inest. - Tuženi se može pozivati na dolus i bez uvrštene exceptio doli

Naknada štete v. Dužnost obveznog dužnika da vjerovniku, na njegov zahtjev, naknadi protupravno umanjenje imovine vŠteta može biti nanesena na 2 načina: 1. povredom neke postojeće obveze (kontraktna odgovornost) 2. deliktom v. KONTRAKTNA ODGOVORNOST • Dužnik dužnu činidbu iz ugovora ne ispuni ili je ne ispuni kako treba • 1. slučaj: ispunjenje je postalo nemoguće • 2. slučaj: ispunjenje je moguće, ali dužnik neće udovoljiti svojoj dužnosti (mora debitoris) v. DELIKTNA ODGOVORNOST • Između oštetitelja i oštećenika nastaje izravno iz zakona novi samostalni obvezni odnos upravljen na naknadu štete • Klasično pravo: obveza na platež novčane kazne (poena) • Justinijan: teorija o naknadi štete

Pretpostavke za naknadu štete v. Aquilia de damno 1. Šteta v odnosi se na materijalna (imovina) i nematerijalna (idealna) pravna dobra v. Kod imovinske štete dolazi do naknade (damnum): 1. damnum emergens – umanjenje imovine 2. lucrum cessans – izmakla dobit 2. Protupravnost djelovanja v. Qui iure suo utitur neminem laedit.

Pretpostavke za naknadu štete 3. Kauzalni nexus v. Uzročna veza između dužnikova djelovanja i štete v. Izravna/ neizravna uzročna veza 4. Odgovornost v. Objektivna (kauzalna) odgovornost v. Subjektivna (kulpolzna) odgovornost

Pretpostavke za naknadu štete Odgovornost POVIJESNI RAZVOJ v. STARO PRAVO • Početak razlikovanja objektivne i subjektivne odgovornosti • Leges regiae v. KLASIČNO PRAVO • Postepeni prijelaz od objektivne na subjektivnu odgovornost (iznimka: custodia) • Dolus - namjerno djelovanje za koje dužnik odgovara • Culpa – nemarnost • Casus – slučajno uzrokovanje za koje dužnik ne odgovara

Pretpostavke za naknadu štete Odgovornost v. JUSTINIJAN • Prevladava princip krivnje (subjektivne odgovornosti za štetu) • Načelno se odgovara za skrivljenu štetu (dolus i culpa), a ne i za slučajno uzrokovanu štetu (casus) • Trodioba dolus-culpa-casus • STUPNJEVI KRIVNJE: 1. Dolus • Namjerno i svjesno postupanje kojim se nekome nanosi šteta • Dolus semper praestatur – Za namjeru se uvijek odgovara

Pretpostavke za naknadu štete Odgovornost - stupnjevi krivnje 2. Culpa • Nemarnost ili propust dužne pažnje • a) culpa lata • • • Gruba nemarnost Propust čak i one pažnje koju bi primijenio svaki prosječan čovjek Izjednačena s dolusom • b) culpa levis in abstracto • • Laka nemarnost Pažnja koju bi promijenio uredni obiteljski starješina (diligens pater familias) • c) culpa levis in concreto • • Blaži stupanj krivnje Dužnik odgovara ako je štetu prouzročio jer nije upotrijebio toliko pažnje pri ispunjenju obveze kao pri vlastitim stvarima • d) culpa in eligendo • Nemarnost pri izboru namještenika i pomoćnika

Pretpostavke za naknadu štete Odgovornost - stupnjevi krivnje 3. Casus • Ako obveznika ne tereti nijedan stupanj krivnje, šteta se pripisuje slučaju (casus) makar ju je objektivno prouzročio sam obveznik • Casum sentit dominus. – Slučaj pogađa vlasnika. • Justinijan: culpa in custodiendo v. Utilitetni princip • Koji će dužnik, odgovarati samo za dolus, a koji za dolus i kulpu? • Ako postoji korist, stranka odgovara za svaku krivnju; u suprotnom, samo za dolus

Ugovorna (konvencionalna) kazna- stipulatio poenae v. Ugovorna kazna, zaključivana u obliku stipulacije, kojom se dužnik obvezuje isplatiti vjerovniku neki novčani iznos ako ne bi uopće ispunio ili ne bi na vrijeme ispunio svoju prvotnu obvezu ili neki prvotni dogovor v. Konvencionalna kazna – unaprijed određena svota v. Narav uvjetne obveze v. Neprava ugovorna kazna

Kamate (usurae) v. Naplata koju dužnik neke glavnice (sors) koja se sastoji iz novca ili nekih drugih zamjenjivih stvari daje vjerovniku u stvarima iste vrste za korištenje dužne glavnice v. Određivanje kamata: visina glavnice i trajanje njezina korištenja v. Spadaju u jurističke plodove (fructus civiles) v. Kamatna obveza je akcesorna v. Nastaje ugovorom ili neposredno iz zakona v. Glavnica se može dugovati temeljem obveze: a) stricti iuris ; b) bonae fidei v. Mos regionis – običajne mjesne kamate v. Sloboda ugovaranja kamata je ograničena v. Usurae usurarum non potest. - Nije moguća kamata na kamatu. v. Ultra duplum

Zakašnjenje (mora) dužnika v. Pravno stanje koje nastaje ako stranke koje su u obveznom odnosu uopće ne ispune ili na vrijeme ne ispune svoju obvezu v. Dužnik dospijeva u zakašnjenje (mora debitoris) ako u vrijeme dospjelosti svojom krivnjom, bez opravdanog razloga ne ispuni svoju obvezu v. Pretpostavke dužnikova zakašnjenja: 1. 2. 3. 4. Opstojnost pravovaljane i utužive tražbine Dospjelost tražbine (dies veniens) – ugovorena izrijekom ili određena svrhom posla Dužnikova odgovornost za zakašnjenje Interpellatio – vjerovnikova opomena na platež poslije dospjelosti v. Posljedice dužnikova zakašnjenja: • Sastoje se u pooštrenju dužnikove odgovornosti i naknadi štete koju vjerovnik trpi zbog zakašnjenja • Od časa zakašnjenja (post moram), dužnik odgovara uvijek za slučajnu propast predmeta obveze • Purgatio morae – prestanak dužnikova zakašnjenja

Zakašnjenje vjerovnika v. Vjerovnik dolazi u zakašnjenje (mora creditoris) ako bez opravdanog razloga odbije primitak činidbe koji mu je dužnik ponudio v. Realna oblacija / verbalna oblacija v. Vjerovnik je ovlašten opravdano odbiti primitak ako mu činidba nije: a) ponuđena na pravom mjestu ili u pravo vrijeme; b) nije cjelovita v. Ne traži se vjerovnikova subjektivna odgovornost v. Glavna posljedica vjerovnikova zakašnjenja je da smanjuje dužnikovu odgovornost v. Purgatio morae - zakašnjenje prestaje ako se vjerovnik naknadno izjavi spremnim prihvatiti činidbu koju je prije odbio