Naglasak imenica u hrvatskome standardnom jeziku Dr sc

Naglasak imenica u hrvatskome standardnom jeziku Dr. sc. Blaženka Martinović Graz, siječnja 2009.

Naglasna norma danas normativna neustaljenost nestabilnost nedosljednosti u priručnicima zanemarivanje pojava u jezičnoj uporabi Idealna se kodificirana norma gotovo nikada u cijelosti ne ostvaruje. . .

Odmaci od kodificirane naglasne norme Pitanje inventara i raspodjele naglasaka: silazni se ton javlja i na nepočetnim slogovima riječi (na leksičkoj i paradigmatskoj razini) prenošenje je silaznih naglasaka na proklitiku sve rjeđe čest je izostanak zanaglasnih dužina kratki su slogovi bez tonske opreke uzlazni se naglasak sve više pomiče ulijevo paradigmatske su naglasne preinake sve više u uzmaku.

Korpus i izvori n temelj: leksički korpus (oko 6 000 imenica) predstavljen većim dijelom u knjizi Naglasak u hrvatskome književnom jeziku S. Vukušića, I. Zoričića i M. Grasselli-Vukušić n komparativna analiza sa suvremenim priručnicima hrvatskoga jezika: Hrvatska gramatika E. Barić i skupine autora Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika i Glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika S. Babića i skupine autora Tvorbi riječi S. Babića Rječnik hrvatskoga jezika urednika J. Šonje Hrvatski enciklopedijski rječnik urednika L. Jojić i R. Matasovića Hrvatski jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezikoslovlje Gramatika hrvatskosrpskoga jezika I. Brabeca, M. Hraste i S. Živkovića

Obavjesnici n n n obavjesnik = školovani govornik kojemu je govorenje profesijom te je dijelom skupine koja pokriva cijelo područje hrvatskoga standardnog jezika „govori, kako govori jezično obrazovana javnost“ I. Esih analiza govora (auditivnom metodom) profesionalnih govornika u elektroničkim medijima (informativne emisije Hrvatskoga radija i Hrvatske televizije) ciljano anketiranje obavjesnika (upitnikom i intervjuom) startnih štokavskih i neštokavskih idioma u dijelu čestouporabnoga korpusa – ovdje: profesori hrvatskoga jezika

Cilj istraživanja n utvrditi opseg raskoraka između propisa i uporabe, tj. norme i tzv. profesionalne jezične prakse iz kojega proizlazi i potpun popis svih oblika nepodudaranja na zadanome korpusu (po naglasnim kategorijama i tipovima) Gdjegdje je naglasni lik nadišao jezičnu raznolikost u prostoru, a istovremeno je postao onim kojim se govornici spontano služe. . .

Naglasna kolebanja imenica leksičke dvostrukosti n paradigmatske dvojbenosti n neujednačeno tipološko razvrstavanja n

Naglasna pravila opća pravila a) raspodjelna (o raspodjeli naglasnoga inventara) b) općeparadigmatska (uvjetovana morfološko-tvorbenim značajkama i fonemskim sastavom riječi; opći su naglasci predvidljivi, konstante su u fleksiji) n n naglasna tipologija (usko vezana uz morfologiju riječi)

Općeparadigmatski naglasak opća naglasna norma morfološko-tvorbeno uvjetovana ona naglasna pravila koja u morfološkim paradigmama i tvorbi riječi određuju naglasak bez obzira na onaj u polaznome obliku n

Općeparadigmatska naglasna pravila 1. duljenje pred sonantom 2. kraćenje morfema u imenica srednjega roda na -ø 3. naglasci pojedinih padeža ¨ V jd. ¨ L jd. ¨ N mn. ¨ G mn. ¨ DLI mn. 4. zanaglasne dužine *** 5. naglasak glagolskih imenica 6. naglasak zbirnih imenica 7. imenice muškoga roda na -o ili -e

Paradigme po općim pravilima n n n grâd u grádu gr. Bdovi stvâr u stvári stvárī stvárima wko òčijū òčima nwkat nòktijū nòktima dijéte djèteta čeljáde čeljàdeta prâse pr. Bseta dòlac dólca dólci st. Brac stârca stârci p. Blac pâlca p. Blčevi òvan óvna òvnovi ”praktičnost, preglednost i upotrebljivost”

Tipološka naglasna norma n n tipološka pravila vrijede samo za tipove i manje jedinice od tipova glavno mjerilo za razvrstavanje u naglasne tipove raspodjela prozodijskih svojstava tona, trajanja i mjesta (i njihove preinake u paradigmama) promjenljivi podtipovi skupovi jedinica naglasne jedinice nepromjenljivi tip

Tipološki naglasak n suvremeno stanje 2 osnovna (naglasnofleksijska) tipa PROMJENLJIVI I NEPROMJENLJIVI n 7 podtipova (3 istomorfemska i 4 neistomorfemska) n promjena TONA TRAJANJA MJESTA TONA I TRAJANJA TONA I MJESTA TRAJANJA I MJESTA, TONA I TRAJANJA n 22 uzorka “logička neproturječnost, iscrpnost bez ostatka i jednostavnost”

22 uzorka > 18 uzoraka n n n n n rwk ròkovi grwš gròša gròševi stûp stúpa stúpovi/stùpovi bâl bálovi gòra gwru gwre grána grânu grâne mjhsto mjèsta kòsac kwsci/bèdro bhdra jánjac jânjci/bxvno bzvna rôg rwga rògovi stôl stòla stòlovi lîk lìkovi dòlac dôlci nôć nwći žìvot živòta prèzime prezimèna jùnāk junáka vrijéme vrhmena vremèna. bft bùta bftovi kîp kípa kppovi lôm lwma lwmovi r. Bme ramèna

Prvi i zadnji sustavni prikaz n Daničićeva tipologija oko 250 “tipova” u imenica (od ukupno 450) tj. 38 uzoraka n Naglasak u hrvatskome književnom jeziku (S. Vukušić, I. Zoričić, M. Grasselli-Vukušić) 2 tipa 4 podtipa 7 skupova jedinica 24 naglasne jedinice u imenica

Praktična primjenljivost Hrvatski enciklopedijski rječnik šHf (N mn šHfovi) gr. Vf (G gròfa, N mn gròfovi) kr. Vv (N mn kròvovi) Moguće rješenje šHf NNT gr. Vf PNT-2 kr. Vv PNT-2 “Bilo da se informira ili normira, u rječniku treba da se i o naglasku nalazi čitava, a ne samo djelomična obavijest. . . ” (B. Finka)

UZORAK 2 Jednina N gr. Vš G gròša D gròšu A gr. Vš V gr. Všu L gròšu I gròšem Množina N gròši G gróšā D gròšima A gròše V gròši L gròšima I gròšima gròševi gròšēvā gròševima gròševe gròševima

Raslojavanje naglasne stvarnosti funkcionalno (i društveno) asìstent NNT n vremensko (i funkcionalno) ml. Dd. Qst NNT (asist. Hnt PNT-2) NNT) n prostorno vêz NNT-0 (lučki v. Hzovi) (PNT) (u mladòsti) n semantičko gòv. Qrn. Kk NNT i govòrn. Kk PNT-21 i PNT-6 (slavonski vézovi) n (onaj koji govori) (orator i onaj koji se služi materinskim govorom)

Funkcionalnostilsko u standardnome naglašivanju 1. stilski obilježene (pseudo)dublete (masnim su slovima istaknuti obilježeni likovi) n stilske oblične ili paradigmatske V jd. s. Vtono i sotòno u govòru /u mjesnome govoru/ i u g. Vvoru /u govorenju/) n stilske tipološke mòmak mómka mômci mòmak mòmka mômci/mòmci n stilske leksičke j. Dnjac i j. Bnjac k. Dl. Ež i k. Blež v. Pt. Ez i v. Ntez/v. Ptez

Funkcionalnostilsko u standardnome naglašivanju 2. neutralne pseudodublete n neutralne oblične ili paradigmatske V jd. lj. Hpoto /u obraćanju osobi/ V jd. ljepòto /u apstraktnome značenju/ n neutralne tipološke mj. Hh. Wra /plik/ mjèh. Wr mjeh. Zra /mokraćni mjehur/ n neutralne leksičke gòv. Qrn. Kk /onaj koji govori/ govòrn. Kk /orator/ pèčEnje pečFnje

Umjesto zaključka Naglasna su kolebanja hrvatskoga standardnoga jezika (prikazano na primjeru imenica) ograničena na određene gramatičke i leksičke kategorije koje se dadu opisati, funkcionalnostilski razgraničiti i propisati te se tako etapnom i utemeljenom dopunom kodifikaciji brišu proturječnosti pa norma postaje stabilnijom.

Hvala na pozornosti! Misao i njen jezični izražaj po prirodi samoga jezika prisiljeni su na međusobni sklad. (Petar Skok)