NAELA PROGRAMIRANJA Rjeavanje zadataka ovjek znanje iskustvo logiko

NAČELA PROGRAMIRANJA

Rješavanje zadataka Čovjek: znanje, iskustvo, logičko rasuđivanje, intuicija, osjećaji, itd. 2

Rješavanje zadataka Računalo: pamćenje, logičko rasuđivanje. Da bi računalo riješilo zadatak, zadatak treba pretvoriti u oblik koji uključuje samo te dvije sposobnosti. U pretvorbi zadataka pomažu pomoćni postupci. 3

Rješavanje zadataka računalom Pomoćni postupci za pretvorbu zadatka u oblik prihvatljiv računalu su: planiranje, analiza zadatka, algoritam, pseudokôd, dijagram tijeka i dr. 4

Pomoćni postupci Što je zadatak složeniji, to je u načelu potrebno više pomoćnih postupaka. Što se više napreduje pri rješavanju zadatka, prikaz zadatka postaje sve razlučeniji na manje radnje. 5

Planiranje Prvi korak u rješavanju zadatka jest planiranje. Planiranjem se određuje tko će, kada i što raditi. Planiranjem se predviđaju i raspoređuju pojedine faze izrade programa. 6

Analiza zadatka i specifikacija Preduvjet da bi se neki zadatak uspješno riješio jest znati kako on zapravo glasi. Analiza zadatka je raščlamba i potpuno razumijevanje zadatka i željenih rezultata. Rezultat analize je specifikacija zadatka. 7

Analiza zadatka i specifikacija Specifikacija je dokument koji sadrži podroban opis zadatka i željenih rezultata. Specifikacija nije prijedlog kako riješiti zadatak nego opis onoga što je na raspolaganju i željenog rezultata. 8

Algoritam Većina zadataka se može riješiti na više različitih načina pa je za njihovo rješenje moguće napisati više različitih algoritama. Autor algoritma redovito nastoji pronaći algoritam koji najbrže, najučinkovitije i najsigurnije dovodi do rezultata. 9

Algoritam je jedan od koraka pri pretvorbi zadatka u računalni program. Pogodno ga je prikazati: dijagramom tijeka, pseudokôdom. 10

Dijagram tijeka Grafički prikaz algoritma naziva se dijagram tijeka. Dijagram tijeka je koristan jer pregledno prikazuje algoritam, omogućava lakšu analizu i provjeru predloženog rješenja, te pronalaženje boljih postupaka rješavanja zadatka. 11

Pseudokôd je tobožnji program (grč. pseudos – laž). Sastoji se od kratkih izraza na govornom jeziku koji opisuju i ukratko objašnjavaju pojedine zadatke algoritma. Nalikuje na računalni program, ali nije napisan u programskom jeziku. 12

Pseudokôd Osoba koja piše pseudokôd ne mora znati programski jezik i ne mora razmišljati o pravilima pisanja programskog jezika. Pseudokôd bi trebao biti napisan tako da programer može na temelju njega napisati program u bilo kojem programskom jeziku. 13

Programiranje Programski jezik računala je jedini jezik koji računalo razumije. Zato naputak za rješavanje zadatka treba zapisati naredbama odabranog programskog jezika. 14

Programski jezik – ključne riječi Svaki programski jezik ima vlastiti ograničeni skup riječi koje imaju posebna značenja. Takve se riječi nazivaju ključnim riječima. 15

Programski jezik - sintaksa Za svaki programski jezik propisana su pravila slaganja ključnih riječi u naredbe. Takva se pravila nazivaju sintaksa. Ako se ne zadovolji propisana sintaksa, program će biti neispravan i neće se moći izvršiti. 16

Programska struktura opisuje način i redoslijed izvršavanja pojedinih radnji koje dovode do konačnog rješenja zadatka. Razlikuje se nekoliko osnovnih programskih struktura. 17

Varijable Mjesto u memoriji rezervirano za pohranu podatka naziva se varijabla. Svaka varijabla ime koje ju jednoznačno određuje. Ime varijable se u pseudo jeziku može zadati proizvoljno, npr. x, a, TX, B_Pod, Am. Pe 18

Vrijednost varijable Varijabli se vrijednost pridružuje s pomoću operatora pridruživanja. Operator pridruživanja koji se rabi u ovoj inačici pseudo jezika je znak (: =). Npr. izraz x: =3 se može čitati "varijabli x se pridružuje broj 3". 19

Kraj naredbe Algoritam zapisan pseudo jezikom sastoji se od niza naredbi. Svaka naredba ove inačice pseudo jezika završava znakom točka-zarez (; ). 20

Operatori su simboli koji predstavljaju određene funkcije. Operatori se mogu svrstati u skupine prema vrsti funkcije koju predočuju, npr. : aritmetički operatori, logički operatori, operatori uspoređivanja (relacijski operatori). 21

Aritmetički operatori Pseudo jezik Pascal C/C+ + Zbrajanje + + + Oduzimanje - - - Množenje * * * Dijeljenje / / / Cjelobrojno dijeljenje DIV / Ostatak cjelobrojnoga dijeljenja MOD % Opis 22

Operatori dijeljenja Operator dijeljenja (/) kao rezultat vraća vrijednost kvocijenta u obliku realnog broja. Operator DIV vraća cjelobrojni dio dijeljenja dva cijela broja. a : = x/y; x : = 5; Operator MOD vraća b : = x DIV y; cjelobrojni ostatak y : = 2; dijeljenja dva cijela broja. c : = x MOD y; a=2, 5; b=2; c=1 23

Logički operatori Pseudo jezik Pascal C/C+ + I AND && Logički ILI OR || Logički NE NE NOT ! Opis Logički I 24

Operatori uspoređivanja Pseudo jezik Pascal C/C+ + < <= <= <= > > > Veće ili jednako >= >= >= Jednako = = == Različito <> <> != Opis Manje ili jednako Veće 25

Redoslijed izvršavanja operatora Redoslijed izvršavanja Operatori 1. () 2. NE 3. * / DIV MOD I 4. + - ILI 5. <, <=, >=, <>, = 26