NACIZAM Prilike u Njemakoj bile su izuzetno teke

NACIZAM

� Prilike u Njemačkoj bile su izuzetno teške jer su ratni gubitci bili veliki, a tu su i teški uvjeti versailleskog mira koji su uzrokovali inflaciju. � Teške prilike u Njemačkoj pogodovale su pojavi političkih pokreta među kojima je prevladavala nacistička stranka, koja je 1920. promijenila ime u Nacionalsocijalističa njemačka radnička stranka

� Hitlerov puč (ili Münchenski puč) naziv je za događaj koji se dogodio 8. i 9. studenog 1923. godine. � Tada je Hitler želio srušiti vladu, stvoriti svoju i zavladati Njemačkom. Njegovi poslušnici bili su članovi Jurišnih odreda. Kako se Hitler želio prikazati Mesijom, ovo su njegovi "apostoli" iz Münchenskog puča: Hess, Rosenberg, Goebbels, Himmler, i Göring.

� Nije uspio u svom naumu, te je zatvoren. Poginulo je 16 njegovih ljudi. Hitler je u zatvoru napisao Mein Kampf, nacističku "Bibliju". � Prvi pasus je nazvan Obračun, a Drugi pasus je nazvan nacionalsocijalistički pokret. Hitler je knjigu nazvao Četiri i pol godine borbe protiv laži, gluposti i kukavičluka. � Njegov izdavač Max Amman odlučio je da je naslov predug i prekompliciran i knjigu je objavio pod imenom "Mein Kampf".

� Mein Kampf (Moja borba) je knjiga njemačkog nacističkog diktatora Adolfa Hitlera. � Hitler je diktirao svoju knjigu svom prijatelju u zatvoru, kasnije i Rudolfu Heßu, koji je kasnije knjigu objavio sa još nekoliko izdavača. Za knjigu se u početku govorilo da je teška za čitati i teška za razumjeti, pa je kasnije u idućih 20 godina nekoliko puta preuređivana.

� Velika gospodarska kriza koja je pogodovala naglom broju porastabroja nacističkih pristaša. � Hitler, nakon što je imenovan kancelarom, nije odustajao od apsolutne vlasti te su nacisti inscenirali paljenje zgrade parlamenta (Reichstaga) a za taj su čin optužili komuniste.

Ubrzo nakon što je Hitler došao na vlast Njemačka je izašla iz Lige naroda. Također su ubrzano razvijali i ratnu industriju, a 1936. njemačka je vojska ušla i u dotad razvojačano Porajnje. � lo � Za stvarenje svojih planova, Hitler je trebao i pouzdane saveznike, a među prvima se našao Mussolini. Te se iste godine sklopio i ugovor s Japanom koji je nazvnan Antikominterna pakt, kojem su se kasnije pridružile Mađarska, Španjolska, Bugarska, Finska, Ruminjska, NDH. . . �

� Glavni cilj je bio širenje Njemačke u kojima većinom živi njemačko stanovništvo. Za to je pokrenuta kampanja Anschluss, tj. pripojenje Austrije Njemačkoj. � U želji da se spriječi rat, zapadne su sile pristale da se 1939. održi konferencija u Münchenu. � Vlade VB i Francuske su tek nakon raspada čehoslovačke shvatile da se Hitleru treba odlučnije oduprijeti.