Nacionalni rauni national accounting Bruto drutveni proizvod Osnovni

Nacionalni računi (national accounting)

Bruto društveni proizvod • Osnovni makroekonomski pokazatelj • Najsveobuhvatnija mjera ukupne prizvodnje dobara i usluga nekog društva • Kako se mjeri?

Kružni tok novca (circular flow of income) • Tok novca od tvrtki do kućanstava (u zamjenu za faktore proizvodnje) i natrag (u zamjenu za dobra i usluge) Kućanstva Poduzeća Posjeduju faktore proizvodnje Koriste faktore kako bi proizveli dobra i usluge Primaju prihode od tvrtki u zamjenu za faktore proizvodnje Plaćaju kućanstvima za korištenje faktora proizvodnje Troše na dobra i usluge koje proizvode poduzeća Primaju prihode od prodaje dobara i usluga kućanstvima

Ekonomska aktivnost (1) • Prethodna diskusija navodi na slijedeće zaključke: – Ekonomska aktivnost može se mjeriti na 3 načina: • Vrijednost proizvedenih roba i usluga • Vrijednost korištenih faktora proizvodnje • Potrošnja na proizvedene robe i usluge Napomena: trenutno ignoriramo državni sektor, transakcije sa ostalim tvrtkama, štednju, investicije, transakcije s inozemstvom

Ekonomska aktivnost (2) • Prethodni model je previše pojednostavljen jer izostavlja: – državni sektor (potrošnju, poreze itd. ) – štednju i investicije – transakcije među poduzećima i s inozemstvom • Potreban je sveobuhvatni sistem nacionalnih računa koji uključuje sve navedene situacije

Komponente nacionalnog dohotka • Štednja: količina trenutno raspoloživog dohotka Yd koja nije potrošena – Prihodi kućanstava se mogu prikazati kao C (potrošnja na finalna dobra) + S (štednja) • Investicije: kupovina novih kapitalnih dobara – za buduću proizvodnju roba i usluga – označavaju se sa I • Državna potrošnja – Izdaci na dobra i usluge (npr. gradnja bolnica, zapošljavanje učitelja) - označuje se sa G – Transferi (npr. naknade nezaposlenima, kamate na javni dug) – ne računaju se kao dio ekonomske aktivnosti, označuju se sa B (ne računa se kao dio dohotka)

Mjerenje • Postoje tri načina mjerenja: – vrijednost kupljenog (expenditure method) • Zbrajaju se vrijednosti potrošene na kupovine finalnih proizvoda – Vrijednost proizvedenog (output method) • Zbrajaju se dodane vrijednosti za sva poduzeća (dodana vrijednost=cijena proizvoda-cijena sirovina i ulaznih komponenti) – Vrijednost zarađenog (income method) • Zbrajaju se sve zarade od svih faktora proizvodnje

Ekvivalentnost dohotka, potrošnje i outputa u nacionalnim računima • Proizvodnja uzrokuje troškove koji su prihodi onih koji daju npr. rad • Profit proizvodnog sektora postaje prihod kućanstvima i državi • Dijagram (poduzeća, država, kućanstva)

Bruto društveni proizvod • BDP (ili GDP Gross domestic product) mjeri output proizveden faktorima proizvodnje koji se nalaze u državi bez obzira na to tko ih posjeduje • Može se definirati na tri ekvivalentna načina: – Potrošnja u domaćoj ekonomiji na C+I+G+X-Z – Dodana vrijednost za sva poduzeća u domaćoj ekonomiji – Prihodi faktora za sve faktore proizvodnje u domaćoj ekonomiji X=izvoz, Z= uvoz

Bruto društveni proizvod • Da bismo izbjegli dvostruko računanje istih stvari: – uključujemo samo finalna dobra u BDP i – isključujemo intermedijarna dobra koje se koriste u proizvodnji finalnih dobara PRIMJER

Bruto društveni proizvod • BDP se može definirati na dva načina: – BDP po tržišnim cijenama (at market prices) mjeri domaći output uključujući indirektne poreze, jednak je C+I+G+(X-Z) – BDP po faktorskim troškovima (at factor cost) mjeri domaći output bez uključivanja indirektnih poreza, jednak je C+I+G+(X-Z)-Te • BDP po koštanju faktora se uzima u izvještajima (inače promjena u PDV-u bi se reflektirala u BDP-u iako je ukupna proizvedena količina dobara i usluga jednaka)

Potencijalni BDP • Potencijalni BDP je dugoročni trend realnog BDP-a • Predstavlja dugoročne proizvodne mogućnosti koje privreda može ostvariti uz održavanje stabilnih cijena • Nekad se to zove i proizvod na razini visoke zaposlenosti • Kad privreda djeluje na svom potencijalnom BDP-u nezaposlenost je niska a vrijednost proizvodnje visoka • Razlika između stvarnog i potencijalnog BDP-a zove se BDP jaz • Ovisno o veličini jaza možemo imati recesiju ili depresiju

Izvor: Croatian Economic Outlook, 2008

Štednja i investicije (1) Pretpostavljamo jednostavni model (kućanstva i poduzeća) • Prihod (jednak vrijednosti prihoda kucanstava) Y: =C+S • Prihod=rashod, pa zato Y: =C+I • Iz prethodne dvije jednakosti S=I

Štednja i investicije (2) • Tri sektora: kućanstva, poduzeća i državni sektor • Označimo BDP sa Y, tada Y=C+I+G+X-Z-Te • Štednja je definirana kao dio prihoda koji potrošači ne potroše, tj. S=Yd-C=(Y+B- Td)-C Iz toga slijedi Y=C+S-B+ Td, Sada je C+I+G+X-Z-Te= C+S-B+ Td Iz toga slijedi I+G+B+X=S+ Td+ Te+Z

Bruto nacionalni proizvod BNP • Mjeri razinu ekonomske aktivnosti proizvodnih faktora koji su u posjedu državljana te zemlje • BDP + neto prihod koji su iz inozemstva dobili državljani (prihod umanjen za prihod isplaćen stranim državljanima) – Nadnice isplaćene državljanima u inozemstvu – Plaćene rente za posjede u inozemstvu koji su u vlasništvu državljana – Novac primljen iz inozemstva na osnovu kapitala u vlasništvu državljana

Stvarni i nominalni BDP • Nominalni BDP računa se na osnovu tekućih cijena • Stvarni (realni) BDP mjeri se skupom stvarnih cijena • Da bismo dobili realni BDP moramo uzeti u obzir promjenu cijena • Zato se koristi BDP deflator

Stvarni i nominalni BDP • BDP deflator – indeks sličan indeksu cijena potrošačkih dobara, ali uključuje investiranje, vladinu potrošnju i neto izvoz – Ponderirana sredina cijena svih dobara u BDP-u, pri čemu je utjecaj svakog dobra jednak njegovom postotnom udjelu u BDP-u – Pokazuje kolika je stvarna potrošnja (po stvarnim cijenama) • Nominalni BDP se dijeli sa BDP deflatorom da se dobije stvarni BDP • Isto vrijedi i za BNP

Društveni proizvod • U BDP-u računaju se bruto investicije bez obzira na amortizaciju – Neke investicije moraju zamijeniti odumrli kapital • Neto prirast kapitala dobije se tako da se od ukupne investicije oduzme amortizacija • Oduzimanjem amortizacije od BDP-a dobije se društveni proizvod • BDP je ipak glavni pokazatelj jer je amortizaciju teško procijeniti

GDP per capita by country (World Bank, 2012)