NABAVNO POSLOVANJE Hrvoje Budi mr sc Hrvoje Budi

NABAVNO POSLOVANJE Hrvoje Budić mr. sc. Hrvoje Budić, viši predavač E – mail: hbudic@vup. hr Vrijeme konzultacija: Utorak 12. 00 h – 14. 00 h

LITERATURA • OSNOVNA LITERATURA: • Ružić, Drago: Razmjenski odnosi u marketingu – organizacija i provedba, Ekonomski fakultet Osijek, 2002. • Ferišak Vilim: Nabava: Politika – strategija – organizacija – management, vlastito, drugo, aktualizirano i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2006. • DODATNA LITERATURA: • Ružić Drago: E – marketing, Ekonomski fakultet Osijek, 2009. • Žilbert, B. : Strateška nabava, Mate, Zagreb, 2007. • Zakon o javnoj nabavi NN (110/07, 90/11, 83/13, 143/13)

CILJ KOLEGIJA • CILJ KOLEGIJA je ovladati teorijskim i praktičnim znanjima iz područja nabavnog poslovanja poslovnih subjekata u suvremenim tržišnim uvjetima.

SADRŽAJ KOLEGIJA • 1) Nabava (pojam, ciljevi, značenje, načela, svrha, položaj), • 2) Organizacija nabave (organizacijska struktura nabave, organizacija poslovanja nabave, oblikovanje organizacijske strukture nabave, oblici organizacijske strukture nabave), • 3) Strategijski management nabave (ispitivanje tržišta nabave, istraživanje tržišta nabave, objekti i područja istraživanja tržišta nabave, metode istraživanja tržišta nabave), • 4) Politika i strategija nabave (politika količina, politika kakvoće, politika nabavnih cijena, politika izvora nabave i odnosa s dobavljačima, politika ugovora o nabavi, politika plaćanja roba i usluga),

• 5) Operativno planiranje nabave (planovi nabave, planiranje potreba za predmetima rada i uslugama, planiranje načina nabavljanja – rokovi, količine, sustavi nabavljanja, planiranje zaliha), • 6) Operativno poslovanje nabave (elementi procesa nabavljanja – zahtjev za nabavu, upit, ponuda, vođenje pregovora o nabavi, ugovor o nabavi i narudžba, etika u nabavi), • 7) Javna nabava (važnost i primjena Zakona o javnoj nabavi, postupci, Zakon o javnoj nabavi, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, Zakon o koncesijama, Zakon o javno – privatnom partnerstvu),

• 8) Specijalizirana tržišta i posebni oblici trgovanja (sajmovi, aukcije, burze), • 9) Razmjenski odnosi na elektroničkom tržištu (elektronička trgovina – B 2 B trgovina, B 2 C trgovina, mobilna trgovina; , tehnološka infrastruktura elektroničke trgovine, prednosti i nedostatci elektroničke trgovine, elektronička plaćanja, e - prodavaonice), • 10)Internet (pojmovno određenje, Internet servisi, modeli i sredstva oglašavanja na Internetu), • 11) Elektronički marketing (pojmovno određenje, marketing mix e – tržišta, tehnike, e – marketing informacijski sustav, segmentacija na Internetu),

• 12) E – distribucija (evolucija kanala distribucije i tipovi posrednika, funkcije distribucijskog kanala, poslovni modeli e – kanala), • 13) Usluge u procesima nabave i prodaje (otprema robe, prijevoz, robni dokumenti, carine).

OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI KOLEGIJA Očekuje se da će student, nakon položenog ispita iz kolegija Nabavno poslovanje moći: - Suprotstaviti temeljne čimbenike strateškog i operativnog poslovanja nabave. - Postaviti temeljne ciljeve funkcije nabave. - Utvrditi značaj primjene adekvatne strategije nabave. - Obrazložiti važnost strategijskog upravljanja nabavom. - Interpretirati smisao primjene različitih kombinacija politika nabave. - Izabrati optimalnu organizacijsku strukturu nabave. - Utvrditi adekvatan plan nabave. - Odabrati optimalno operativno poslovanje nabave. - Argumentirati važnost primjene informacijsko komunikacijske tehnologije u nabavnom poslovanju.

NAČIN POLAGANJA ISPITA • • • 3 + 1 (3 sata predavanja + 1 sat seminar) u tjednu Elementi ocjenjivanja (ukupno 5 ECTS bodova) 2 kolokvija (svaki 35 bodova, ukupno 70 bodova) Studenti koji pristupe 1. kolokviju moraju ostvariti minimalno ½ bodova za prolaznu ocjenu. Takvi studenti mogu pristupiti 2. kolokviju. Studenti koji ne polože 1. kolokvij, ne mogu pristupiti 2. kolokviju i dužni su izaći na pisani i usmeni dio ispita Sudjelovanje na nastavi (15 turnusa predavanja= 1 bod po predavanju – ukupan mogući broj bodova =15) Pristupni rad (15 bodova - Izrada pristupnog rada i konkretizacija teme = 10 bodova Prezentacija pristupnog rada i odgovaranje na pitanja =5 bodova) UKUPNO =100 bodova Seminarski rad (rad koji pišu studenti koji imaju posebno upisan seminar u indeks u okvirima pristupnog rada, sadržajno i okvirno). 1. kolokvij – redovni studenti – 11. 04. 2014. , DV 5, 10 H 2. kolokvij – redovni studenti – 13. 06. 2014. , DV 5, 10 H 1. kolokvij – izvanredni studenti - – 07. 04. 2014. (16 h, d. Vorana naknadno objavljena na webu) 2 - kolokvij izvanredni studenti - 12. 05. 2014. (15 h, DV 1)

POHAĐANJE NASTAVE Studentima su predavanja obvezna jer se vodi evidencija dolazaka na nastavu. Da bi dobili potpis studenti moraju obavezno prisustvovati na minimalno 70% predavanja. (10 predavanja) i 80% seminarske nastave (10 turnusa seminarske nastave). Studenti koji zbog bolesti ne dođu na predavanja moraju donijeti važeću ispričnicu od liječnika. Studenti koji kasne na predavanje mogu ući u učionicu pod prvom pauzom, ali će im se dolazak na nastavu evidentirati kao 50% prisutnosti na nastavi toga predavanja. Studenti koji učestalo ometaju nastavu mogu biti udaljeni sa predavanja, te im se bilježi prisutnost u onolikoj mjeri u kojoj su na predavanjima bili prisutni.

KRITERIJI OCJENJIVANJA • Prema Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda učenja na Veleučilištu u Požegi konačna ocjena formira se na sljedeći način: • KOLOKVIJ • 90 -100% bodova 5 (izvrstan) • 80 -89, 9% bodova 4 (vrlo dobar) • 70 -79, 9% bodova 3 (dobar) • 50 -69, 9% bodova 2 (dovoljan) • PISMENI ISPIT • 90 -100% bodova 5 (izvrstan) • 80 -89, 9% bodova 4 (vrlo dobar) • 70 -79, 9% bodova 3 (dobar) • 50 -69, 9% bodova 2 (dovoljan)

SEMINARSKA NASTAVA • Seminarska nastava započinje 3 tjedan u semestru. • Pristupni rad se može pisati, ili izlagati samostalno, ili u grupama po dvoje. Izlaganje seminara izvodi se putem Power. Point prezentacije u vremenu cca 15 min. • Studenti dobivaju okvirne teme pristupnih radova po područjima, a nakon toga u vrijeme konzultacija, ili nakon nastave sami predlažu (prijavljuju) konkretnu temu pristupnog rada, te nakon prihvaćanja izrađuju pristupni rad. • Redovni studenti dužni su se konzultirati oko teme pristupnih radova, najkasnije 2. tjedna prije dana izlaganja pristupnog rada. • Seminarski rad (izrađuju ga studenti koji imaju posebno upisan u indeks seminar iz kolegija po dogovoru sa nastavnikom)

NAČIN PISANJA SEMINARSKOG (PRISTUPNOG) RADA • Min 6 - 8 stranica (bez sadržaja, popisa literature, slika i grafikona – stranice moraju biti ispunjene do kraja) u pisanom i elektronskom obliku + Power. Point prezentacija cca 15 min • Font 12, Arial, Times New Roman • Prored 1 • Margine 2 • Isticanje fusnota • Numeriranje slika, tablica i grafikona

KONCEPT PISANJA SEMINARSKOG RADA • Naslovna stranica (naziv institucije, stručni studij, tema rada, ime studenta, mentor, broj indeksa, datum) • Sadržaj, • Popis slika, popis tablica, popis grafikona, • Uvod u problem (Numerirano kao stranica broj 1. i kao zaglavlje broj 1. ) • Teoretska razrada odabrane teme, • Funkcioniranje u praktičnom smislu (primjer iz prakse), • Prijedlozi unaprijeđenja, mišljenja, kritike, prijedlozi, • Zaključak, • Popis literature (Numeriran)

OKVIRNE TEME SEMINARSKIH RADOVA • 1) Organizacija nabave (organizacijska struktura, organizacija poslovanja određenog poduzeća u određenoj djelatnosti), • 2) Ispitivanje tržišta nabave (poduzeće u RH, ispitati veleprodajno tržište nabave hrane, informatičkih usluga, tržište mobilne telefonije i sl. ), • 3) Politika i strategija nabave (norme kakvoće u određenim industrijama – ISO standardi), • 4) Planiranje nabave (napraviti plan nabave određenog dobra ili usluge, kakvi planovi postoje, zašto nam trebaju određena dobra i usluge, sustavi nabavljanja u poduzećima i sl. ), • 5) Proces nabave u poduzeću i njegovi elementi (elektronička nabava, od zahtjeva za nabavu do zaključivanja ugovora), • 6) Korištenje postupaka javne nabave u određenim djelatnostima i tvrtkama,

• 7)Specijalizirana tržišta i posebni oblici trgovanja (prikazati načine i oblike poslovanja na burzama, sajmovima, aukcijama i sl. ), • 8) Elektronička trgovina, elektronička plaćanja, e – prodavaonice, • 9) Internet servisi, društvene mreže, • 10) E – marketing informacijski sustav, • 11) E kanali distribucije (turizam, ugostiteljstvo…), • 12) Usluge u prodaji i nabavi ( trgovački posrednici u procesu nabave).

1. PREDAVANJE

POJAM NABAVE • NABAVA je funkcija (u smislu poslovne organizacijske jedinice) i djelatnost (označava radnje koje se vrše u smislu nabave roba i usluga) poduzeća i drugih poslovnih sustava koja se brine o opskrbi materijalima, opremom, uslugama i energijom potrebnim za realizaciju ciljeva poslovnog sustava.

• NABAVA U UŽEM SMISLU podrazumijeva odvijanje operativnih poslova u procesu pribavljanja objekta nabave. • To su poslovi koji se odvijaju svakodnevno u svrhu realiziranja definiranih potreba i zahtjeva. Potrebe i zahtjevi mogu biti izraženi kroz kakvoću, količinu, cijenu, rokove, mjesto, vrijeme i sl. Takvi operativni poslovi nabave mogu biti: 1. Primanje, ispitivanje i objedinjavanje zahtjeva za nabavu, 2. Upiti dobavljačima, 3. Prijam i vrednovanje ponuda, 4. Vođenje pregovora, 5. Izbor dobavljača i naručivanje, 6. Praćenje rokova isporuke, prijam i ispitivanje naručene robe i ostalih pratećih dokumenata, • 7. Reklamacije, kontrola zaliha, izvještavanje i sl. • •

• NABAVA U ŠIREM SMISLU – pored operativnih podrazumijeva i strategijske poslove. • Strategijski poslovi nabave mogu biti: • 1. Planiranje nabave, • 2. Benchmarking nabave, (Benchmarking definiramo kao potrebu za ljudima i organizacijama koje su najbolje u djelatnostima kojima se bave i stavljanje njihova znanja, prilagođenog i oplemenjenog u funkciju našeg uspješnog poslovanja). [1] • 3. Kontroling nabave, • 4. Istraživanje tržišta nabave i izrada tržišnih studija, • 5. Izračunavanje ekonomičnih količina nabave, • 6. Vrijednosna analiza nabave, • 7. Management odnosa sa dobavljačima, • 8. Priprema i sklapanje dugoročnih ugovora. [1] Renko, N. , Pavičić, J. : Benchmarking i mogućnosti njegove primjene, RRIF, br. 8, kolovoz 1998. , str. 99.

OPĆI CILJEVI NABAVE • Najvažniji opći ciljevi nabave su pribaviti materijale i usluge: • 1. Funkcionalno odgovarajuće kakvoće, • 2. Po najpovoljnijoj cijeni, • 3. U ekonomičnoj količini, • 4. U pravo vrijeme, • 5. Iz najpovoljnijih izvora, • 6. Uz najmanje rizike, • 7. Uz visoki servis isporuke, • 8. Uz postizanje najveće moguće zaštite okoliša, • 9. Uz dobre odnose s dobavljačima.

• Ostvarenje općih ciljeva nabave ovisi o mnogo činitelja ( npr. u vrijeme krize veliki značaj ima niska cijena, u vrijeme konjukture , ili rasta prodaje veliko značenje ima visoki servis isporuke, te odrađivanje posla isporuke na maksimalno profesionalan i efikasan način).

SVRHA NABAVE • Svrha je funkcije nabave ostvariti postavljene ciljeve u svezi s opskrbom organizacije (opskrbiti organizaciju potrebnim uslugama, sredstvima i energijom što se ne proizvodi u vlastitoj režiji). • U svrhu toga opskrba mora biti odgovarajuće kakvoće, u potrebnoj količini, po povoljnim cijenama, u pravo vrijeme i na pravom mjestu, iz pouzdanih izvora. • Nabava u suradnji s drugim organizacijskim jedinicama i poslovnim funkcijama mora osigurati harmonično odvijanje poslovnog procesa u skladu sa interesima tvrtke, djelatnika i šire zajednice.

• Svrha je nabave, dakle, da poveže i uskladi potrebe vlastite organizacije za sredstvima, uslugama i energijom, što ih sama ne proizvodi, s interesima dobavljača tih objekata opskrbe. [2]. Ferišak, V. : Nabava: Politika – strategija – organizacija – management, 2. aktualizirano i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2006. , str. 44.

POLOŽAJ NABAVE • Položaj (pozicija) nabave može se promatrati s aspekta strukture organizacije i uloge nabave u oblikovanju ciljeva, izvršavanju zadataka i definiranju strategije nabavljanja te s aspekta integracije nabave u sustav poslovanja poduzeća. [ 3]. Ferišak, V. : Nabava: Politika – strategija – organizacija – management, 2. aktualizirano i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2006. , str. 47.

NAČELA NABAVE • • • • 1) Stvaranje vrijednosti i dobiti za organizaciju a) Proširiti doseg nabave i kontinuirano ostvarivati uštede, b) Održavati dugoročne odnose sa dobavljačima, 2) Procesi i upravljanje a) Dugoročno razvijanje sposobnosti organizacije i procesa sveobuhvatnom transformacijom organizacije, njezinih procesa i politika, te komunikacijom duž cijele organizacije, b) Maksimiziranje vrijednosti nabave prilagodbom organizacije kontinuiranom poboljšavanju, 3) Mjerenje uspješnosti i naplaćivanje a) Postizanje najveće troškovne učinkovitosti konkurentnom razinom usluga, b) Mjerenje organizacije djelotvornom metrikom uspješnosti, c) Definiranje razine uspješnosti i uzvratna naplata, 4) Potpora sistemu i upravljanje talentom a) IT sistemi i sredstva, b) Nabavu učiniti funkcijom koja oblikuje karijere ljudi.