Mrene arhitekture Internet i Web tehnologije Arhitektura mree
Mrežne arhitekture Internet i Web tehnologije
Arhitektura mreže (slojevita organizacija) o o o Razmena podataka između umreženih uređaja podrazumeva sprovođenje niza složenih procedura Većina procedura se realizuje softverski - mrežni softver - koji se izvršava u čvorovima mreže Mrežni softver se razbija na više vertikalno povezanih slojeva. Sloj se bavi jednim specifičnim aspektom komunikacije. Svaki sloj koristi usluge nižeg sloja i pruža usluge (servis) višem sloju, skrivajući detalje koji se tiču realizacije servisa. Internet i Web tehnologije
Arhitektura mreže (peer-to-peer slojevi) Prividna komunikacija Ravnopravni (peer) slojevi Stvarna komunikacija Internet i Web tehnologije
Arhitektura mreže (ilustracija) Indijski i Engleski Kineski i Francuski Prevodilac: Engleski -> Holandski -> Francuski Internet i Web tehnologije
Arhitektura mreže (protokol stek) o Arhitektura mreže: n o skup protokola i slojeva Protokol stek: n skup protokla (jedan protokol po sloju) Internet i Web tehnologije
Arhitektura mreže (enkapsulacija podataka) o o Predajnik: poruka sloja n = zaglavlje sloja n + poruka sloja n+1 ( + završni zapis sloja n) Prijemnik: poruka sloja n = poruka sloja n-1 - zaglavlje sloja n-1 (- završni zapis sloja n-1) Zaglavlje sloja n: sadržaj konverzacije ravnopravnih slojeva n Završni zapis: za proveru ispravnosti prenosa poruke Internet i Web tehnologije
Arhitektura mreže (protokol vs. servis) o Servis: n n o Odnosi se na vertikalnu komunikaciju između slojeva na istoj mašini) Skup operacija koje dati sloj nudi sloju iznad. Dostupan preko interfejsa. Sloj nižeg nivao je provajder servisa, a sloj višeg klijent ili korisnik servisa. Protokol: n n Bavi se horizontalnom komunikacijom između ravnopravnih slojeva na različitim mašinama Definiše skup pravila za kreiranje i značenje poruka koje se razmenjuju između ravnopravnih slojeva Internet i Web tehnologije
Arhitektura mreže (standardne arhitektura) o OSI referentni model n n n o Sveobuhvatni model mrežne komunikacije Podloga mnogim savremenim mrežnim arhitekturama Retko se koristi u praksi TCP/IP referentni model n n U širokoj upotrebi Okosnica Internet i Web tehnologije
OSI referentni model o o Uveden 1983. godine od strane međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO International Standard Organization). Opšti model za razumevanje i razvoj fleksibilnih, robusnih i otvorenih mrežnih aritektura Internet i Web tehnologije
OSI referentni model (slojevi) o Slojevi 1, 2 i 3 (fizički, sloj veze i mrežni sloj ): n n o Slojevi 5, 6 i 7 (prezentacioni, sloj sesije i sloj aplikacije) n n o o Slojevi za podršku korisniku Usklađenost prezentacije podataka i pravila dijaloga dve udaljene aplikacije Sloj 4 (transportni sloj) n o Slojevi za podršku rada mreže Specifikaciju signala, fizičkih veza i adresa, tajming i pouzdanost, rutiranje. . . Uspostavljanje i održavanje konekcije i pouzdani prenos podataka između krajnjih aplikacija u mreži složene topologije Slojevi 4 -7 se realizuju u softveru; Slojevi 1 -3 kombinacija hardvera i softvera, sa izuzetkom fizičkog sloja koji je se uvek realizuje u hardveru Slojevi 1, 2 i 3 sadržani u mrežnom softveru i hostova i rutera, dok su slojevi 4 -7 prisutni samo u hostovima Internet i Web tehnologije
OSI - Fizički sloj (1/3) o o Odgovoran za prenos bitova preko fizičkog prenosnog medijuma Definiše mehaničke i električne karakteristike prenosnog medijuma i interfejsa između mrežnog uređaja i prenosnog medijuma Internet i Web tehnologije
OSI - Fizički sloj (2/3) o Fizičke karaketristike medijuma: n o Reprezentacija bitova: n o Definiše tip prenosnog medijuma (žičani, optički ili bežični) i električne i mehaničke karakteristike interfejsa za spegu uređaja na medijum, sve do nivoa tipova utičnica i rasporeda pinova na priključnim konektorima Tip kodiranja i modulacije (kako se bitovi konvertuju u signal). Brzina prenosa: n n Broj bita koji se jednoj sekundi prenose preko fizičkog medijuma (bitska brzina), u jedinicama kao što su: Kbps (kilobits-per-scond) - ili Mbps (Megabits-per-second). Bitski interval - trajanje jednog bita - recipročna vrednost bitske brzine. Internet i Web tehnologije
OSI - Fizički sloj (3/3) o Bitska sinhronizacija: n n o o o Predajnik i prijemnik moraju biti sinhronizovani do nivoa bita. Da bi iz signala izdvojio pojedinačne bitove, prijemnik mora da ima informaciju kada svaki bit počinje i kada se završava. Konfiguracija linije: point-to-point ili multipoint. Fizička topologija: definiše topologiju mreže Režim prenosa: (simpleks, poludupleks, ili dupleks). Internet i Web tehnologije
Signali, modulacija i kodiranje (Analogni prenos podataka) o Analogni signal: n n o o o Kontinualni talas koji se pravilno menja u vremenu (npr. sinusni talasni oblik). Parametri: amplituda, frekvencija i faza Modulacija - promena nekog od tri parameta na način koji diktira bitska sekvenca koja predstavlja informaciju (amplitudska, frekventna i fazna modulacija). Modem je uređaj koji na strani predajnika moduliše analogni signal bitskom sevencom, a na strani prijemnika iz analognog izdvaja bitsku sekvencu (demodulacija). Analogni prenos podataka – prenos u proširenom opsegu (broadband) Internet i Web tehnologije
Signali, modulacija i kodiranje (Digitalni prenos podataka) o Digitalni signal: n n o Unipolarno kodiranje: n n o Naponski imulsi imaju samo jedan polaritet (obično pozitivan) – binarnoj 1 -ci odgovara pozitivan napon definisane vrednosti, dok 0 odgovara 0 V. Nedostaci: DC komponenta, otežana sinhronizacija (problem dugačkih nizova 1 -ca ili dugačkih nizova 0) Polarno kodiranje: n n o Može imati samo ograničeni broj definisanih vrednosti, najčešće samo dve, 0 i 1 (baš kao i digitalna informacija). Kodiranje: konverzija digitalne informacije u digitalni signal (digitalnodigitalna konverzija). Dva naponska nivoa, jedan je pozitivan, a drugi negativan. Nula volti na liniji znači da nema signala. Prednosti: eliminisana DC komponenta Digitalni prenos podataka – prenos u osnovnom ospegu (baseband). Internet i Web tehnologije
Signali, modulacija i kodiranje (Bifazno kodiranje) o o Rešava problem sinhronizacije Promena napona na polovini svakog bitskog intervala Mančester kodiranje (1 = (1, 0); 0 = (0, 1)) Diferencijalno mančester kodiranje (0 - promena napona na početku bitskog intervala; 1 – izostanak promene) Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj veze o o Transformiše fizički sloj u pouzdani link za isporuku podataka od čvora do čvora Detektuje i ako je to moguće koriguje greške u prenosu. Koordiniše rad brzog predajnika i sporog prijemnika. Obezbeđuje kontrolu deljivog fizičkog medijuma (kod multipoint linkova). Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj veze o Funkcije: n n n Uokviravanje Fizičko adresiranje Kontrola protoka Kontrola grešaka Kontrola prisupa medijumu Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj veze Uokviravanje o o Podela niza bitova iz sloja mreže na manje jedinice koje se zovu okviri (ili frejmovi). Početak i kraj okvira moraju biti jednoznačno određeni. Po prijemu sekveneca za početak (SYN - najčešće oblika 1010… 1010) prijemnik ¨zna¨ da je počeo prenos novog okvira. Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj veze Fizičko adresiranje o Fizička adresa: jedinstveni identifikator čvora u broadcast mreži Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj veze Kontrola protoka o o o Problem ˝brzog˝ predajenika i ˝sporog˝ prijemnika Regulisanje intezitet saobraćaja između dva čvora Koristi povratne okvire Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj veze Kontrola grešaka o Uzroci grešaka: n n Signal_na_prijemu = Signal_na_predaji + Šum Gubitak sinhronizacije Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj veze Kontrola grešaka o Zaštitno kodiranje: n n n Kontrolna suma: T 2 = f(Okvir) Prenosi se zajedno sa okvirom i ponovo izračunava na prijemu Ne postoji idealna zaštita Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj veze Kontrola grešaka o Šta uraditi kada prijemnik primi okvir sa greškom? 1. 2. Prijemnik odbacuje okvir (prepušta višim slojevima da reše problem), ili Retransmisija: ponovno slanje istog okvira Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj veze Kontrola pristupa medijumu o Problem deobe zajedničkog (multipoint) linka 1. Multipleksiranje na vremenskoj osnovi: o o Svakom čvoru se dodeljuje ograničeni vremenski period u kome može koristiti deljivi link sa slanje svojih podataka Token koji kruži u prstenastoj mreži. Samo čvor koji poseduje token ima pravo da šalje svoje podatke. Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj veze Kontrola pristupa medijumu o Problem deobe zajedničkog (multipoint) linka 2. Centralizovana arbitraža: o o o Arbitar: poseban uređaj koji reguliše pristup linku Čvorovi koji želi da šalje podatke, obraćaju se arbitru tražeći dozvolu za slanje Retko se koristi u računarskim mrežama Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj veze Kontrola pristupa medijumu 3. Izbegavanje kolizija: o o o Svaki čvor autonomno odlučuje kada će da šalje podatke Kolizija: Dva ili više čvora u isto vreme šalju podatke. Izbegavanje kolizije: n n n Uzdrži se od slanje sve dok je linija zauzeta U toku predaje nadgledaj liniju i prekini slanje ako primetiš koliziju Nakon kolizije čekaj neko proizvoljno vreme pre nego što ponovo pokušaš da šalješ podatke Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj mreže o o o Isporuka paketa od izvora do odredišta koji se mogu nalaziti i u različitim mrežama Najvećim delom se izvršava u ruterima Isporuka nije garantovana Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj mreže Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj mreže o Funkcije: n n n Logičko adresiranje Rutiranje Fragmentacija paketa Kontrola zagušenja Kvalitet servisa Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj mreže Logičko adresiranje o Uvodi logičke ili mrežne adrese n n n o o Fizičke adrese važe na nivou jedne podmreže Logičke adrese važe na nivou celokupne mreže Logičke adrese izvora i odredišta paketa sadržene u zaglavlju sloja mreže (H 2) Host – jedan par (fizička, logička) adresa Ruter – jedan par (fizička, logička adresa) za svaku podmrežu na koju je povezan Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj mreže Rutiranje o o Rutiranje – prenos paketa između udaljenih čvorova (iz različitih podmreža) Za rutiranje su zaduženi ruteri: n na osnovu logičke adrese odredišta iz zaglavlja primljenog paketa odlučuje kojim linkom paket treba da produži dalje ka svom krajnjem odredištu Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj mreže Rutiranje Primer: Host sa logičkom adresom A šalje paket hostu sa logičkom adresom P Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj mreže Fragmentacija paketa o o Različite podmreže mogu postavljati različita ograničena u pogledu maksimalne veličine okvira koje mogu prenositi. Fragmentacija: n n n Podela paketa na više manjih paketa (fragmenata) – zadatak rutera Fragmenti se dalje prenose kao nezavisni paketi Rekonstrukcija: odredišni host prima fregmente i rekonstruiše prvobitni paket Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj mreže Kontrola zagušenja o o Zagušenje (preopterećenje) pojedinih rutera i/ili linkova nastaje usled intenzivnog i/ili neravnomerno raspoređenog saobraćaja u mreži. Posledice: n n o Povećanje kašnjenja paketa gubitak paketa Rešnje: n Preusmeravanje paketa ka delovima mreže koji su pod manjim opterećenjem Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj mreže Kvalitet servisa o o Različiti korisnici (aplikacije) od mreže očekuju različiti nivo kvaliteta servisa (Qo. S – Quality of Service) Mere Qo. S-a: n n o o Pouzdanost (procenat isporučenih paketa) Propusnost (količina prenetih podataka u jedinici vremena) Kašnjenje (vreme prenosa paketa) Džiter (treperenje) (fluktuacije kašnjenja paketa između para izvorodredište) Zadatak sloja mreže je da korisnicima u što većoj meri obezbedi zahtevani nivo Qo. S-a Kako? n Prednost paketima koji zahtevaju brzi prenos, visoku pouzdanost, manji džiter Internet i Web tehnologije
OSI - Sloj mreže Kvalitet servisa Qo. S zahtevi tipičnih mrežnih aplikacija: Aplikacija Pouzdanost Kašnjenje Džiter Popusnost E-mail Visoka Veliko Veliki Mala Fajl transfer Visoka Veliko Veliki Srednja Web Visoka Srednje Veliki Srednja Udaljeno logovanje Visoka Srednje Srednji Mala Audio na zahtev Niska Veliko Mali Srednja Video na zahtev Niska Veliko Mali Velika Telefonija Niska Malo Mali Mala Telekonferencija Niska Malo Mali Velika Internet i Web tehnologije
OSI – Transportni sloj o Odgovoran za isporuku celokupne poruke od izvora do odredišta (od-kraja -do kraja) n n Prihvata podatke od višeg sloja, deli ih na manje jedinice, ako je to potrebno, prosleđuje ih sloju mreže i obezbeđuje da svi oni korektno stignu na drugi kraj. Niži slojevi se bave komunikacijom između mašine i njenih suseda. Transportni sloj se bavi komunikacijom između aplikacija koje se izvršavaju na udaljenim hostovima. Internet i Web tehnologije
OSI – Transportni sloj o Funkcije: n n n Adresiranje servisa Segmentacija i rekonstrukcija Upravljanje konekcijom Kontrola protoka Kontrola grešaka Internet i Web tehnologije
OSI – Transportni sloj Adresiranje servisa o o Na transportnom sloju komuniciraju udaljene aplikacije Radi identifikacije aplikacija uvode se adrese servisa (ili portovi). Internet i Web tehnologije
OSI – Transportni sloj Segmentacija i rekonstrukcija o o o Poruka, koja se prenosi između udaljenih aplikacija, na transportnom sloju se deli na segmente – radi efikasnije kontrole protoka i kontrole grešaka U transportnom sloju odredišnog hosta, segmenti se objedinjuju u prvobitnu poruku. Neophodna numeracija segmenata Internet i Web tehnologije
OSI – Transportni sloj Primer o Proces sa adresom servisa j koji se izvršava na hostu sa mrežnom adresom A, šalje poruku procesu sa adresom servisa k koji se izvršava na hostu sa mrežnom adresom P Internet i Web tehnologije
OSI – Transportni sloj Upravljanje konekcijom o Komunikacija na transportnom sloju može biti: n Konekcionog tipa (connection-oriented) o Između udaljeni aplikacija uspostavlja se konekcija: n n Logička veza (kanal) za sve pakete koje se prenose u datoj komunikaciji Stvara utisak direktne komunikacije preko pouzdanog linka Garantuje isporuku paketa bez grešaka u redosledu u kome su poslati Beskonekcionog tipa (connectionless) o o Između udaljenih aplikacija se prenose nezavisni paketi Ne rešava probleme gubitka paketa i isporuke paketa izvan redosleda Internet i Web tehnologije
OSI – Transportni sloj Upravljanje konekcijom - analogije Beskonekciona komunikacija (kao pošta): Normalno je da poruka koja je prva poslata prava stigne na odredište pre druge. Međutim, moguće je da prva poruka zakasni i stigne na odredište posle druge. Takođe, normalno je da poslata poruka stigne na odredište, ali može se desiti i da se izgubi u prenosu. Konekciona komunikacija (kao telefonija): Najpre se uspostavlja konekciju, zatim se koristi i kada više nije potrebna zatvara. Deluje kao ˝cev˝: pošiljalac ubacuje objekte (bitove) na jedan kraj ˝cevi˝ (konekcije), a primalac ih uzima na drugom kraju. Redosled bitova je očuvan tako da oni stižu u redosledu kako su poslati. Ni jedan bit neće biti izgubljen. Internet i Web tehnologije
OSI – Transportni sloj Kontrola protoka i kontrola grešaka o o Slično sloju veze, ali ne na nivou linka, već na nivou konekcije Kontrola protoka n o Regulacija brzine protoka podataka između udaljenih aplikacija Kontrola grešaka n n Obezbeđuje da celokupna poruka (podeljena na više paketa) stigne do odredišne aplikacija – bez delova koji oštećeni, izgubljeni ili duplicirani Koristi retransmisiju paketa Internet i Web tehnologije
OSI – Sloj sesije o o Omogućava korisnicima na različitim mašinama da uspostave sesiju između njih. Pruža sledeće servise: n n n Upravljanje dijalogom (ko i kada može da šalje podatke) Kontrola pristupa zajedničkim resursima (sprečava da dve strane u isto vreme pokušaju izvođenje neke kritične operacije) Sinhronizacija (nadgledanje dugotrajnih prenosa velikih fajlova za slučaj abnormalnog prekida kako bi se po ponovnom uspostavljanju komunikacije prenos nastavio počev od tačke prekida) Internet i Web tehnologije
OSI – Sloj sesije Upravljanje dijalogom Klijent ima utisak da komunicira sa jedim serverom preko jedne sesije, iako: Sesija može da uključi više konekcija i interakciju sa različitim serverima Konekcija može nepredviđeno da se prekine, a zadatak sesije je da je ponovo uspostavi Internet i Web tehnologije
OSI – Sloj sesije Kontrola pristupa zajedničkim resursima o o Obezbeđuje uzajamno isključivo korišćenje zajedničkih resursa Zajednički resursi: baza podataka, štampač. . . Internet i Web tehnologije
OSI – Sloj sesije Sinhronizacija o o o Predajnik: umeće sinhronizacione tačke u tok podataka Prijemnik: potvrđuje svaku sinhronizacionu tačku Retransmisija nakon nepredviđenog prekida komunikacije se nastavlja od poslednje potvrđene sinhronizacione tačke Internet i Web tehnologije
OSI – Prezentacioni sloj o Obavlja transformacije podataka, neophodne radi usklađivanja formata podataka, racionalnog korišćenje komunikacionog kapaciteta mreže i obezbeđivanje sigurnost podataka: n n n Prevođenje Kompresija podataka Šifrovanje podataka Internet i Web tehnologije
OSI – Prezentacioni sloj Prevođenje o o o Ima ulogu sličnu prevodiocu između osoba koje govore različitim jezikom U upotrebi su različiti sistemi kodiranja podataka: ASCII, EBCDIC, . . . Na strani predajnika podaci se prevodi u standardni (mrežni) format, na strani prijeminka podaci se prevode iz standardnog u kodni sistem prijemnika Internet i Web tehnologije
OSI – Prezentacioni sloj Kompresija/dekompresija o Cilj: n n o Princip: n n o Racionalno korišćenje komunikacionog kapaciteta mreže Smanjenje vremena prenosa obmnih fajlova Na strani predaje fajl se komprimuje (smanjuje se veličina fajla) Na strani prijema fajl se dekomprimuju (vraća u prvobitni oblik) Kompresija može biti: n Bez gubitaka: o o o n Sadžaj fajla pre i posle kompresije ostaje neizmenjen. Za fajlove koji sadže: tekst, brojeve, program. Redukcija do 40% prvobitne veličine. Sa gubicima: o o U procesu kompresije neki podaci se gube Za fajlove koji sadrže: audio, video (obično sadrže više informacija nego što slušalac/gledalac može da opazi) Redukcija do 5% prvobitne veličine Kompromis između veličine komprimovanog sadžaja i očuvanog kvaliteta Internet i Web tehnologije
OSI – Prezentacioni sloj Kompresija/dekompresija - primer o Kompresija teksta: nizovi identičnih simbola zamenjuju se sekvenciom: n (#, simbol, broj pojavljivanja) 56 simbola 24 simbola Internet i Web tehnologije
OSI – Prezentacioni sloj Šifrovanje/dešifrovanje o o Informacije koje se razmenjuju putem javne mreže (kao što je Internet) mogu biti dostupne i nekoj trećoj strani i eventualno zloupotrebljene Zaštita podataka od neovlašćenog korišćenja n n n Na predajnoj strani: poverljive informacije se šifruju i prenose u šifrovanom obliku. Na prijemnoj strani: obavlja se dešifrovanje i informacija u prvobitnom obliku isporučuje primaocu. Za bilo koje treće lice koje dođe u posed šifrovane informacije, ona nema značaj jer niko osim pošiljaoca i primaoca nije u stanju da protumači njeno značenje Internet i Web tehnologije
OSI – Prezentacioni sloj Šifrovanje/dešifrovanje o Šifrovanje pomoću ključa n n Algoritam šifrovanja/dešifrovanja je javno poznat Ključ je tajni. Da li? Internet i Web tehnologije
OSI – Prezentacioni sloj Šifrovanje/dešifrovanje o Šifrovanje javnim ključem n Asimetrična šema šifrovanja: o o n Javni ključ za šifrovanje Tajni ključ za dešifrovanje Više pošiljaoca jedan primalac: o o o Primalac poruka kreira par ključeva; javni šalje svim potencijalnim pošiljocima; tajni zadržava kod sebe Pošiljalac šifruje poruku javnim ključem i šalje je primaocu Primalac koristi tajni ključ za dešifrovanje Internet i Web tehnologije
OSI – Prezentacioni sloj Šifrovanje/dešifrovanje o Šifrovanje javnim ključem - primer Internet i Web tehnologije
OSI – Prezentacioni sloj Provera autentičnosti o Utvrđivanje punovažnosti informacije Internet i Web tehnologije
OSI – Prezentacioni sloj Provera autentičnosti o Digitalni potpis: n n Elektronski ekvivalent svojeručnog potpisa Dva nivoa šifrovanja/deširovanja i dva para ključeva: Prvi nivo: provera autentičnosti (ključeve kreira klijent) o Drugi nivo: zaštita informacija (ključeve kreira server) Javni ključ Tajni ključ servera Tajni ključ klijenta o Internet i Web tehnologije Javni ključ klijenta
OSI – Sloj aplikacije o o Vršni sloj OSI modela koji omogućava korisniku korišćenje usluga mreže. Obezbeđuje interfejs i podršku za standardne servise kao što su elektronska pošta, pristup i prenos udaljenih fajlova, Web i dr Internet i Web tehnologije
OSI – Sloj aplikacije o Tipične aplikacije: n n Virtuelni terminal: omogućava korisniku da udaljeni računar koristi način kao lokalni Prenos, pristup i menadžment fajlova: pristup fajlovima na udaljenom računaru radi čitanja (preuzimanja), modifikacije, kreiranja novi ili brisanja postojećih fajlova Mail servis: prenos i skladištenje elektronske pošte Servis direktorijuma: pristup distribuiranim bazama podataka koje čuvaju neke globalne informacije iz različitih oblasti Internet i Web tehnologije
OSI – pregled funkcija Internet i Web tehnologije
TCP/IP referentni model o o TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol - Protokol za kontrolu prenosa/Internet protokol) Koristi se na Internetu Naglasak na sloju mreže i transportnom sloju Prezentacioni i sloj sesije nisu predviđeni – njihove funkcije obuhvaćene aplikacionim slojem Internet i Web tehnologije
TCP/IP referentni model o TCP/IP protokoli Internet i Web tehnologije
TCP/IP referentni model o Mrežni (Internet) sloj: n n o Transportni sloj: n n o IP (Internet protokol) – centralni protokol mrežnog sloja (isporuka paketa od hosta) Pomoćni protokoli: ARP, RARP, ICMP, IGMP TCP – transportni protokol konekcionog tipa UDP – transportni protokol beskonekcionog tipa Aplikacioni sloj: n n n TELNET (virtuelni terminal) FTP (prenos fajlova) SMTP (e-mail) DNS (preslikavanje imena hostova u mrežne adrese) HTTP (pribavljanje Web strana) Internet i Web tehnologije
- Slides: 65